Evropa

Plan EU za migracije i azil – obavezna solidarnost umjesto obaveznih kvota

Evropska komisija je poslije višegodišnjeg sporenja članica Evropske unije (EU) o pitanju prihvatanja migranata predložila novi plan kojim se umjesto obaveznih kvota za razmještanje izbjeglica uvodi mehanizam obavezne solidarnosti koji treba da rastereti države pod najvećim pritiskom tražilaca azila. Predlog bi, međutim, mogao da obnovi svađe među članicama Unije, dok aktivisti traže snažnije mjere za zaštitu ljudi koji traže utočište, pišu svjetski mediji.

Šansa za dogovor

Poslije godina svađa i neuspjeha, lideri Evropske unije su u srijedu, 23. septembra, predložili novi sistem za migracije koji bi trebalo da ubrza deportacije i omogući ravnomjernije razmještanje tražilaca azila u zemljama članicama, piše Vašington post (The Washington Post).

Novi prijedlog, prema ocjeni američkog lista, najbolja je šansa Evrope da dođe do prihvatljivog sporazuma za rješenje pitanja tražilaca azila pet godina poslije istorijskog talasa ljudi koji su u Evropi tražili zaštitu.

Na kontinentu na kojem je pitanje migracija remetilačka politička snaga, zemlje bi sada, kažu pojedini analitičari, mogle biti spremnije da sarađuju, ukazuje Vašington post. Krajnje desne partije su izgubile zamajac, dok su lideri suočeni s novim pritiskom teškog problema poslije požara u zloglasnom migrantskom kampu na grčkom ostrvu Lezbos.

Prijedlog tek treba da usvoje članice EU, ističe list, dodajući da bi plan mogao biti prihvatljiv zemljama poput Mađarske, Poljske, Slovačke i Austrije koje su se protivile obaveznim kvotama predloženim posle migrantske krize 2015.

“A la carte” solidarnost

Evropska komisija je u oživljavanju pokušaja promjene pravila za azil i migracije poslije četiri godine zastoja odustala od obaveznih kvota za prihvatanje izbjeglica, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Dugoočekivani prijedlog, odlagan zbog pandemije korona virusa, omogućiće članicama EU da biraju da li da prihvate izbjeglice ili preuzmu odgovornost za povratak tražilaca azila kojima su odbijeni zahtjevi.

Za prihvatanje tražilaca azila, zemljama će za svaku odraslu osobu biti ponuđeno 10.000 eura iz budžeta EU i nijedna zemlja neće biti u obavezi da bilo kome pruži utočište, navodi Gardijan i ukazuje da takva “a la carte” solidarnost ima za cilj da ponudi rješenje za pat poziciju od 2015. kada su Mađarska i Poljska blokirale sistem zasnovan na obaveznim kvotama.

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson (Ylva Johansson) rekla je da naglasak u planu na povratku odbijenih tražilaca azila odražava promjenu realnosti od 2015.

“Treba da se bavimo realnom situacijom a ne situacijom koju ljudi imaju u svojim glavama”, rekla je ona novinarima.

Johanson je rekla da bi preuzimanje odgovornosti za povratak migranata moglo biti privlačno članicama EU koje ne žele da prime tražioce azila. Međutim, ukazuje Gardijan, vlade će biti odgovorne za svakog migranta kojeg ne uspiju da vrate.

Obaveza vraćanja izbjeglica koja se ne ispuni u roku od osam mjeseci, po planu će biti pretvorena u obavezu prihvatanja migranata, što je, kako navodi Rojters (Reuters), anatema za istočne zemlje.

“Mogli bismo, i vjerovatno ćemo završiti s obaveznim razmještanjem”, rekao je jedan diplomata iz istočne članice EU. “To je za nas neprihvatljivo.”

To, ističe Rojters, znači da se prijedlog suočava s teškim izazovom uprkos podršci njemačke kancelarke Angele Merkel.

Beskrajne svađe o tome gdje smjestiti tražioce azila dovele su do zle krvi između mediteranskih zemalja u koje migranti i izbjeglice stižu, članica iz Istočne Evrope nevoljnih da ih prihvate i bogatijih sjevernih država gdje većina njih želi da živi, ukazuje Rojters.

U planovima Evopske komisije odustalo se od pravila da su prve zemlje u koje izbjeglice dolaze odgovorne za zahtjeve za azil, jer su time preveliki teret nosile mediteranske države. Prema novom prijedlogu, oni koji stignu biće dodijeljeni drugim zemljama na osnovu porodičnih veza, istorije obrazovanja, rada ili prethodno dobijenih viza.

Plan koji bi trebalo da stupi na snagu 2023. takođe cilja da otvori više legalnih ruta za migrante i da se bolje sarađuje sa zemljama u kojima oni borave prije dolaska u EU.

Zemlje na spoljnim granicama EU biće pod čvršćim nadzorom da prekinu ilegalno da vraćaju ljude, navodi Rojters, ukazujući na izvještaje o takvim postupcima Mađarske, Hrvatske, Grčke i Malte. Takođe, ljudi spaseni na moru trebalo bi da budu razmešteni u EU, umesto poslati nazad, dok organizacije koje pomažu u njihovom spasavanju neće biti kriminalizovane.

“Novi pakt”

Predlog Evropske komisije razočarao je aktiviste za prava migranata i agencije za izbjeglice koje su se nadale obaveznim kvotama za razmještanje tražilaca azila i kraj “tvrđave Evropa” okružene izbjegličkim kampovima u bijednim uslovima, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

S druge strane, ističe AFP, “Novi pakt o migracijama i azilu”, kako glasi naziv plana, naićiće na grub prijem kod članica od kojih mnoge traže da EU preuzme problem, bez želje da veliki broj migranata bude na njihovoj teritoriji.

Ako neka zemlja bude pod migratornim “pritiskom” i vjeruje da ne može voditi računa o migrantima, onda može tražiti da Evropska komisija aktivira “mehanizam obavezne solidarnosti”.

Tada će biti tražen doprinos svih članica u skladu s njihovom ekonomskom snagom i brojem stanovnika, s opcijama da prihvate tražioce azila, sponzorišu povratak migranta koji nemaju pravo da ostanu ili pomognu izgradnju prihvatnih centara.

Kompromis između dužnosti i realnosti

Pokretanje novog plana za promjenu kritikovane politike migracije nosi opasnost da oživi unutrašnje bitke koje su izbile kada je više od milion ljudi došlo u EU 2015, ocjenjuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Diplomate iz EU i analitičari kažu da će efikasnost centralnih ideja u sporazumu zavisiti od operativnih detalja, implementacije i spremnosti članica EU na kompromis, ukazuje britanski list, dodajući da su diplomate članica EU rekle da pažljivo ispituju mehanizam kojim Komisija predlaže zaštitnu opciju, da bi procijenili koliko lako će biti aktivirana.

Proces povratka migranata postavlja i pitanje kako će oni biti zaštićeni, dodaje Fajnenšl tajms, ukazujući da manje zemlje možda nemaju snažne diplomatske veze sa zemljama porijekla tražilaca azila, što će im otežati da postignu dogovor o slanju onih kojima je odbijen zahtjev.

Aktivisti za ljudska prava su već izrazili strahovanje da novi sporazum povlađuje antimigrantskoj retorici i da će uraditi malo na rješavanju optužbi o odbacivanju tražilaca azila i nasilja nad njima na granicama EU, uprkos obećanom novom mehanizmu nadzora.

Marisa Rajan (Marissa Ryan) iz humanitarne organizacije Oksfam (Oxfam) rekla je da je dobro što Evropska komisija pokušava da nađe rješenje, ali da je “u pokušaju da dođe do kompromisa podlegla pritisku vlada EU kojima je jedini cilj da se smanji broj ljudi kojima je data zaštita u Evropi”.

Od svih problema koji opsedaju EU, migracija je najkorozivniji, ocjenjuje BBC, konstatujući da nema lakog rješenja za tu dugotrajnu krizu u Evopi.

Poljska i Mađarska su se i ranije opirale planovima za obaveznu raspodjelu tereta primanja migranata i malo je vjerovatno da će novac ili planovi EU za brže procesuiranje zahtjeva za azil promijeniti njihove stavove, navodi britanski javni servis.

Kada je komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson rekla “niko neće biti zadovoljan”, ona je, ukazuje BBC, istakla da se mora postići kompromis između humanitarne dužnosti i političke realnosti.

Broj ljudi koji stiže do evropskih obala je značajno opao. Zasad je ove godine preko Sredozemnog mora stiglo oko 55.000 ljudi. Na to je ukazala i Johanson, rekavši da je 2016. došlo 1,8 miliona od kojih su većina bila izbjeglice, dok je sada taj broj daleko niži s izbjeglicama u manjini.

Požari u migrantskom kampu na Lezbosu su doveli do poziva evropskim zemljama da urade nešto i prihvate one koji su ostali bez smještaja.

Ipak, novi plan je već naišao na kritike, ukazuje BBC, dodajući da je humanitarna organizacija Sejv d čildren (Save The Children) optužila EU da nije naučila lekciju iz nedavnih grešaka i da novi planovi “rizikuju ponavljanje istog pogrešnog pristupa” koji je doveo do požara u Moriji i drugih katastrofa.

Send this to a friend