U vrijeme kada se i Francuska suočava s optužbama o rasnoj nepravdi, izbila je snažna debata o uklanjanju zabrane prikupljanja podataka o rasnoj pripadnosti građana, s argumentom pristalica da bi se time došlo do prave slike diskriminacije manjina, dok protivnici tvrde da je takav predlog suprotan egalitarističkim vrijednostima francuske republike, pišu svjetski mediji.
Višedecenijski tabu
Predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je u ponedjeljak, 15. juna, izgleda spuštenog garda dočekao predlog portparolke vlade, jedne od najistaknutijih crnih osoba u francuskoj politici, za uklanjanje decenijama starog tabua o prikupljanju statističkih podataka o rasi, ocjenjuje Rojters (Reuters).
Francuska prilikom popisa stanovništva, objašnjava Rojters, ne postavlja pitanja o etničkoj pripadnosti, nacionalnom porijeklu ili vjeri, što je dio nacionalne ideologije koja potiče iz Francuske revolucije da država mora da izbjegava takve distinkcije kako svi građani bili ravnopravni.
Međutim, u vrijeme kada su Francuzi izašli na ulice da iskažu solidarnost s protestima protiv rasizma u SAD, portparolka Sibet Ndiaje (Sibeth Ndiaye) napisala je u listu Mond (Le Monde) da takva politika otežava borbu protiv rasizma u Francuskoj.
Ndiaje rođena u Senegalu je među najistaknutijim Makronovim saveznicima i bila je njegova portparolka godinama prije nego što je postao predsjednik, ukazuje Rojters.
Ipak, zvaničnik u kancelariji predsjednika je brzo odbacio njen prijedlog, navodeći da “to nije debata koju predsjednik želi da otvara u ovoj fazi”, dodaje Rojters i ističe da Makron želi da pitanje rase drži pod kontrolom, a da se fokusira na planove za obnovu privrede posijle krize korona virusa.
Francuska ima veliki dio stanovništva porijeklom sa sjevera i iz podsaharske Afrike, kao i najveću muslimansku manjinu u Evropu, podvlači Rojters, dodajući da mnogi francuski muslimani i crnci žive u siromašnim predgrađima i da se žale na diskriminaciju.
Suprotno francuskim vrijednostima?
Ndiaje (40), koje je emigrirala iz Senegala kada je imala 16 godina, pokrenula je spor u kabinetu kada se založila da se ljudi pitaju o njihovom etničkom porijeklu, nasuprot zakonu, ali i egalitarističkim vrijednostima zemlje, piše Tajms (The Times), ukazujući da je do poziva za legalizaciju statistike o etničkom porijeklu došlo u vrijeme debate o obimu diskriminacije u francuskom društvu.
Već, kako ističe britanski list, napete tenzije poslije smrti crnca Džordža Flojda (George Floyd) u SAD, eskalirale su u Francuskoj u ponedjeljak kada je na sjeveru zemlje vandalizovana statua generala Šarla de Gola (Charles de Gaulle) s natpisom “gonič robova”. Incident, koji se desio tri dana uoči odlaska Makrona u London na obilježavanje 80. godišnjice De Golovog govora na BBC-ju kojim je pozvao Francuze na otpor nacistima, izazvao je opšte negodovanje.
Zagovornici statistike o etnicitetu kažu da je bez nje, na primjer, teško odrediti procenat rukovodilaca u kompanijama koji nisu bijeli, dok protivnici tvrde da bi pokušaji klasifikovanja stanovništva u etničke kategorije mogli biti opasni za zemlju koju već muče rasne tenzije, navodi list i ukazuje da se smatra da bi francuski republikanski sistem trebalo da prevazilazi rasne i etniče razlike.
Ndiaje je u Mondu navela da bi statistika o etničkoj pripadnosti omogućila objektivnu sliku diskriminacije i objasnila da odsustvo takvih podataka omogućava radikalnim aktivistima da tvrde da je rasizam sveprisutan, a desničarima da uopšte ne postoji. Ona je napisala da se po dolasku u Francusku suočila s otvorenim i subliminalnim rasizmom, kao i da se malo toga promijenilo od tada.
“Sasvim vjerovatno postoji oblik subliminalnog rasizma koji i dalje opstaje zato što ljudi ne osjećaju da su rasisti ili nemaju utisak da je njihov stav diskriminatoran”.
Francuska je po ustavu sekularna, demokratska i socijalna republika, ali su u stvarnosti etničke manjine suočene s velikim preprekama, ističe Tajms, navodeći da je nedavno objavljena lista od 100 biznismena mlađih od 40 godina koji su opisani kao francuski “ekonomski lideri sjutrašnjice”, ali da niko od njih nije crnoput, dok je jedna studija iz 2013. procijenila da je među crncima nezaposlenost za šest odsto viša nego u ostatku populacije.
Kritike portparolke iz vlade
Ndiaje je digla glas protiv tabua u Francuskoj, izazvavši žestoki politički spor, piše Dejli telegraf (The Daily Telegraph) i ističe da je prijedlog portparolke brzo kritikovan s različitih strana.
Zakon iz 1978. koji zabranjuje francuskoj državi da prikuplja podatke o etničkom porijeklu imao je za cilj da obezbijedi ravnopravan tretman svih građana, ali je, dodaje britanski list, Ndiaje rekla da je njegova posljedica zapravo gušenje javne debate o rasizmu.
Grupe za ljudska prava optužuju francusku policiju za sistematsku brutalnost prema manjima i za institucionalni rasizam, ukazuje Telegraf, navodeći da je smrt Flojda u Francuskoj poređena sa slučajem mladog crnca Adame Traorea koji je umro u policijskom pritvoru 2016. godine.
Portparolka vlade je čak i među kolegama u kabinetu izazvala gnijev prijedlogom da se rasa uključi u nacionalnu bazu podataka kako bi se realnost mogla vidjeti kakva je, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Ndiaje je navela da bi Francuska trebalo da ima iskren pogled u “zastupljenost ljudi druge boje kože u javnom, političkom, ekonomskom i kulturnom životu” zemlje.
Rasa je, kako navodi AFP, osjetljivo pitanje u Francuskoj, zemlji s dubokim ožiljkom sjećanja na višijevsku vladu koja je Jevreje privodila i slala u nacističke koncentracione logore.
Šef Ndiaje, Makron je rekao da “u ovom trenutku” ne želi da se vraća na to pitanje, dok je njegov savjetnik za AFP rekao da predsjednik “podržava konkretne mjere za borbu protiv diskriminacije umjesto nove debate o temi koja vjerovatno neće donijeti brze i vidljive rezultate”.
Prijedlog Ndiaje su kritikovali članovi kabineta, uključujući ministra finansija Bruna le Mera (Bruno La Maire) i ministra za budžet Žeralda Darmanena (Gerald Darmanin), ukazuje AFP.
Le Mer je rekao da statistika o etničkoj pripadnosti nije saglasna s “francuskim univerzalizmom”, dodajući da je francuski građanin Francuz bez obzira na porijeklo ili rasu.
Darmanen je rekao da bi prije podržao statistiku na osnovu toga gdje ljudi žive.
“Kada dolazite iz nerazvijenog kraja… bez obzira na boju vaše kože, teže je da nađete pripravnički posao nego kada ste neka osoba druge boje kože koja, kako danas kažu, živi u sedmom arondismanu u Parizu (bogatoj četvrti)”, rekao je on.
Vladino tijelo Nacionalna savetodavna komisija za ljudska prava navelo je da sakupljanje podatka o rasi nosi rizik stvaranja stereotipa o ljudima.
Makron čvrsto protiv rasizma, ali i rušenja spomenika
Makron se u nedjelju, 14. juna, zavjetovao da će čvrsto stati protiv rasizma, ali je insistirao da Francuska neće uklanjati statute kontroverznih ličnosti iz kolonijalnog doba, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).
U televizijskom obraćanju Makron je pozvao na nacionalno “jedinstvo” u ključnom trenutku kada zemlja pokušava da iza sebe ostavi krizu koronavirusa dok je potresena nizom protesta protiv rasne nepravde i policijske brutalnosti, prenosi AP, navodeći da je to prvo obraćanje francuskog predsjednika odkada su i u njegovoj zemlji počeli protesti zbog smrti Džordža Flojda u SAD.
Demonstranti u Francuskoj su izrazili gnijev zbog diskriminacije u francuskom društvu, posebno prema pripadnicima manjina iz bivših kolonija u Africi.
Makron je – kako ukazuje AP, neobično za francuskog lidera – priznao da nečija “adresa, ime, boja kože” mogu smanjiti šanse za uspjeh u francuskom društvu i pozvao na borbu da se osigura da svako može “naći svoje mjesto” bez obzira na etničku pripadnosti i vjeru, obećavajući “beskompromisnost” protiv rasizma, antisemitizma i diskriminacije.
U jeku poziva da se uklone statue ličnosti povezanih s francuskom trgovinom robovima ili greškama iz kolonijalnog doba kao što se desilo u drugim zemljama, Makron je rekao da “republika neće brisati tragove ili imena iz svoje istorije… i neće rušiti statue”.
“Treba da zajedno lucidno pogledamo našu istoriju, posebno u pogledu našeg odnosa s Afrikom”, rekao je francuski predsednik.
Najmanje 15.000 demonstriralo je u Parizu u subotu, u okviru protesta podstaknutih smrću Flojda i pokretom Crni životi znače (Black Lives Matter), ali sve više fokusiranih na tenzije u Francuskoj između policije i manjina, ukazuje AP.
