Piše: Janja Klasinc
Od 1. januara Savjetom Evropske unije predsjedava Francuska. Poznato je da se predvođenje Savjeta mijenja na pola godine te je tako i Makron primio štafetu od slovenačkog premijera Janeza Janšea. Slovenačko predsjedavanje je većina, ne samo nama na prostoru ovog regiona, ostalo u sjećanju po oktobarskom samitu evropskih lidera koji su se na Brdu kod Kranja okupili da razmotre politiku proširenja zemlje Zapadnog Balkana, a čak i više po tome što je slovenačka vlada za vrijeme Predsjedavanja ozbiljno kršila osnovna pravila Evropske unije što se tiče slobode medija kao i vladavine prava.
Sa njemačko-francuskog brzog voza, koji joj je bio prioritet svih 30 godina postojanja te države, Janša je Sloveniju prebacio na mađarsko-poljsku parnu lokomotivu. Organi EU su stalno kritikovali, upozoravali i čak u Evropskom parlamentu usvojili veoma kritičnu rezoluciju o Sloveniji. Šta nam to govori o funkcionisanju Evropske unije? Da ona ima određene instrumente nadzora, ali da su oni spori i nedovoljno efikasni. Dakle, ništa nije garantovano – ni demokratija ni sloboda nije bilo šta drugo ako se ljudi u svakoj državi ne pobrinu za sebe. Zbog toga se u Uniji sve više ističu razlike između Zapadnih i Istočnih zemalja članica. Ako Francuska i Njemačka koje predvode evropski voz ne porade na tome u narednom periodu, može doći čak i do pucanja te zajedničke kompozicije vagona.
Janšino izigravanje EU pravila za vreme predsjedavanja
Kako djeluje Evropska unija može se uvijek najbolje posmatrati na konkretnim slučajevima. Spomenuti Samit EU – Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja održan je 6. oktobra 2021. Na taj dan u šatoru za novinare moglo se primijetiti mnogo slovenačkih novinara koji su bili obučeni u majice slovenačke novinske agencije STA. To je bio gest solidarnosti sa stotinu novinara te agencije kojima Janšina vlada – samo zbog neslaganja sa rukovodstvom te visoko profesionalne agencije – do tog događaja (279 dana) nije platila ni eura za njihov rad u javnoj službi. Novinari nijesu imali za plate, a Udruženje novinara Slovenije mjesecima je skupljalo donacije za zaposlene u STA kako bi imali nešto novca barem da prežive, za sebe i svoju djecu.
U ime svih njih i drugih slovenačkih novinara je Helena Milinković, novinarka nacionalne televizije, na samitu EU postavila pitanje predsjedniku Savjeta EU Šarlu Mišelu, predsjednici Komisije EU Ursuli fon der Lajen i slovenačkom premijeru Janezu Janši o tome, kako EU može da traži od države kandidatkinja za članstvo u EU da ispune sve uslove oko vladavine prava gdje pripada i nezavisnost medija, kada predsjedavajuća država krši te slobode i ne izvršava osnovne obaveze koje imaju prema svojoj (javni servis) novinskoj agenciji.
Šarl Mišel se našao zatečenim tim pitanjem i odgovorio je sa nekoliko fraza, dok je fon der Lajenova direktno kritikovala Janšu i upozorila da je njegova vlada primila najozbiljnije kritike i upozorenja i od evropske komesarke za vrijednosti i transparentnost Vere Jourove. Janšin odgovor je bio bezobrazan i rekao je da će vlada uplatiti pare koje je zadržavala skoro 10 mjeseci (sa tim nastavila i poslije 6.oktobra) istog dana kada STA bude spremna da potpiše novi ugovor sa vladom. Naravno, nije spomenuo da su u tom ugovoru stajali zahtjevi za kontrolu sadržaja informacija novinske agencije od strane vlade! Znači, de facto potpis tog ugovora značio bi ukidanje slobode tog medija.
Već prvi dan slovenačkog predsjedavanja Savjetom EU obilježio je skandal, o kome su izvještavali mnogi značajni evropski listovi. Britanski list Fajnenšel tajms (FT) izvještava o „turbulentnom početku” slovenačkog predsjedavanja Savetom EU. List navodi da je slovenački premijer na sastanku pokazao fotografiju dvoje slovenačkih sudija sa dvojicom socijaldemokratskih političara, koja po njemu ukazuje na političku pristrasnost slovenačkog pravosuđa. Zbog toga je izvršni potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans odbio da učestvuje u grupnom fotografisanju.
„Jednostavno ne mogu da budem na istoj sceni sa premijerom Janšom“, rekao je holandski političar.
Fon der Lejenova nije pomenula fotografiju, ali je na zajedničkoj konferenciji za novinare naglasila da sudije mogu biti i članovi političke partije, piše FT. Atmosfera između Ursule fon der Lajen i Janeza Janše 1. jula, bila je ledena“, pisao je francuski Figaro. O velikim tenzijama između Komisije i slovenačke vlade govorio je i belgijski Le Soir. Hrvatski Večernji list kao i austrijski Press i Standard objavili su da je Slovenija skandalom započela svoje predsjedavanje. Još nije bilo dovoljno, pa je ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs sjutradan izazvao novi skandal na brifingu za briselske novinare izjavom da bi visoki predstavnik u evropskoj birokratiji mogao da označi kao svinju. Novinari su sumnjali da je mislio na potpredsjednika Evropske komisije Fransa Timermansa, koji iz protesta nije prisustvovao grupnom fotografisanju, ali je Hojs kasnije demantovao.
Treći slučaj bio je u vezi sa imenovanjem dvojice slovenačkih javnih tužilaca na mjestu delegiranih javnih tužilaca u Evropskom javnom tužilaštvu. Prema slovenačkom zakonodavstvu za izbor tih predstavnika nadležan je državnotužilaški savjet, čija odluka prosljeđuje vladi na upoznavanje, a ona je dužna da proslijedi u Briselu. Janši se važeći zakon i pravila EU nisu sviđali zbog odabranih predstavnika, koji nisu bili bliski njegovoj političkoj opciji, pa nije htio da usvoji. Još više, nezakonito je otvorio novi konkurs za izbor tih predstavnika. Mjesecima se svađao sa tužilaštvom, pravosuđem pa i svim evropskim institucijama te je na kraju morao pod pritiskom Brisela da prihvati izbor slovenačkih tužilaca.
Mogli bismo još da nabrajamo razne njegove tvitove u kojima je napadao i najviše predstavnike EU, strane državne državne, o slovenačkim da i ne govorimo te je tako poništio sve napore ljudi koji su mjesecima uspješno radili na predsjedavanju. Skandali obično zasjenjuju vrijedan rad i dostignuća.
Šta može da uradi EU?
Svakom se pri tome nameće pitanje, zašto institucije EU ne primjenjuju neke oštrije mjere protiv takvih funkcionera odnosno njihovih ispada. Jednostavno zbog toga jer prema EU ugovorima i nema baš puno mogućnosti za to.
Evropska unija se zasniva na vladavini prava. To znači da se svako njeno djelovanje osniva na ugovorima koji su dobrovoljni i demokratski odobreni svim državama članicama EU. Na primjer, ako neko područje politike nije navedeno u ugovoru, Komisija ne može predložiti zakonodavni akt na tom području. U tim ugovorima nema baš mnogo određenih sankcija za nepridržavanje evropskih pravila.
Interpretacija razloga, zašto je to tako, ima mnogo. Moje je mišljenje da je teško dogovoriti među svim članicama, jer obično vlada država članica nije u interesu da ih neko nadgleda, kamoli kažnjava za njihove postupke. Dugi niz godina, dok su EU sačinjavale uglavnom Zapadne zemlje, to nije bilo potrebno jer tamo stoljećima važe pravila poštovanja zakona i kulture dijaloga. Ali s vremenom, kako se Unija širila prema Istoku, potreba za malim strožijim mjerama postaje sve jača. Neke vlade istočnoevropskih zemalja i zemalja Zapadnog Balkana često pogrešno shvataju demokratiju. Ona nije mogućnost da radiš šta hoćeš nego je mogućnost da ravnopravnim dijalogom dođe do kompromisa i do rješenja koja su u najvećoj mjeri prihvatljiva za sve one koji učestvuju u tom odlučivanju. Tako ne možeš na ulasku u EU prihvatiti sva pravila, a kasnije, kada ti se neko od njih ne sviđa, ti ih pregaziš.
Sve ovo može izgledati nedovoljno, ali nedavno usvojena rezolucija Evropskog parlamenta o Sloveniji, kojoj prethode rezolucije koje upozoravaju na probleme s poštovanjem vladavine prava i demokratskih principa u Poljskoj i Mađarskoj, ukazuje da vam ne pada na pamet sve što možete učiniti unutar EU. Ponekad se donose novčane kazne ili ograničenja, ali problem je što one prvenstveno pogađaju obične ljude, a ne političare.
Oporavak, snaga, pripadnost
Francusko predsjedavanje će se po tom pitanju svakako značajno razlikovati od slovenačkog. Barem kada je riječ o očuvanju i odbrani demokratskog naslijeđa u Evropi. Glavni moto francuskog predsjedavanja je “Oporavak, snaga, pripadnost”. Taj program će se baviti i pitanjima o kojima pišemo.
Francuski predsjednik Emanuel Macron je prošlog mjeseca učestvovao u debati Evropskog komiteta regiona i tamo je istakao da će jedan od vodećih prioriteta predsjedavanja biti odbrana demokratije i vladavine prava. Rekao je da se ove tradicionalne evropske vrijednosti dovode u pitanje u nekoliko članica Evropske unije. Iako nije precizirao gdje se to događa, jasno je da je riječ prije svega o Poljskoj, Mađarskoj, Sloveniji, a donedavno i Češkoj. Ovi trendovi se javljaju i u nekim drugim zemljama, ali u manjoj mjeri. Iznad svega opasno je ujedinjenje krajnje desnih nacionalističkih partija iz cijele Evrope. Možda je Makron dijelom mislio na te pojave kada je govorio o boljoj regulaciji finansiranja političkih partija i političkog onlajn oglašavanja. Makron je tako naglasio potrebu zaštite od sajber prijetnji i lažnih informacija, a medijima obećao snažnu podršku Francuske u očuvanju njihove slobode.
Cilj Francuske je oporavak od pandemije i jačanje privrede uz podršku ekološke i digitalne transformacije, a ističe se i promocija evropskih vrijednosti i interesa. Makron je rekao da želi da izgradi “Evropu jaku u svijetu, potpuno suverenu, sa slobodom izbora, koja će biti gospodar svoje sudbine”.
Francuzi žele ojačati ekonomsku snagu Evropske unije, povećati ekonomski rast i rast radnih mjesta, a istovremeno očuvati visoke socijalne standarde i zaštitu životne sredine.
Predsjednik Makron je nedavno istakao važnost jačanja evropskog angažmana na Zapadnom Balkanu. To je veoma važno jer je Francuska prije nekoliko godina bila jedna od zemalja koja je najviše kočila širenje na region. Francuska će podržati investicije u regionu kako bi podržala ekonomsku integraciju zemalja u regionu. Cilj je, prije svega, da Evropska unija održi, pa čak i ojača svoje prvenstvo u investicijama na tom području jugoistočne Evrope. Makron je naglasio da Unija ne smije dozvoliti da druge sile preuzimaju inicijative na Balkanu i na taj način pokušavaju da destabilizuju Evropu preko Balkana. Region ne smije ostati u istom stanju u kakvom je danas, istakao je francuski predsjednik.
Tokom svog predsjedništva, Makron će se suočiti i sa predizbornom kampanjom za francuske predsjedničke izbore. Stoga su neki analitičari predviđali da će ciljevi njegovog predsjedništva biti manje važni. Ubrzo ih je razuvjerio izjavom: “Radiću do posljednjeg minuta svog predsjedničkog mandata”, naveo je.
Njemačko-francuski voz neće stati
Makronu će svakako trebati podrška Njemačke u ostvarivanju ciljeva predsjedavanja. Makron i dugogodišnja prva dama Njemačke Angela Merkel bili su dobar tim. S obzirom da je novi njemački premijer Olaf Scholz odmah nakon imenovanja otišao u prvu zvaničnu posjetu Parizu, nema sumnje da se dobra saradnja Berlina i Pariza neće nastaviti. Štaviše, susret oba državnika bio je veoma srdačan i premijeri su bili na vašoj strani.
Neki komentatori najavljuju značajne promjene u njemačkoj politici, jer je nova premijerka, kao socijaldemokrata, manje konzervativna, a mlada ministrica vanjskih poslova, Analena Berbok, predsjednica Zelenih, još jasnija i odlučnija. Jasno je da Burbokova želi mnogo toga da promijeni, da da značajniju ulogu ljudskim pravima i ekološkoj politici (zanimljiva će biti njena pozicija o Rio Tintu u Srbiji). S druge strane, kancelar Olaf Scholz iz SPD-a preferira kontinuitet, nastavak politike Angele Merkel, s kojom već nekoliko godina odlično sarađuje kao potpredsjednik njene vlade. Burbock se ubrzo morao suočiti s kancelarkinim jasnim stavom da je njemačka vanjska politika određena u uredu kancelara. Malo je vjerovatno da će lako popustiti pred svojim stavovima, pa će Scholz i Burbock uvijek morati tražiti kompromis.
Analena Berbock se godinama zalaže za snažniji angažman Evropske unije u svjetskoj politici, prije svega u sigurnosnoj. Evropska unija mora ozbiljnije shvatiti svoju “mirovnu ulogu” u svijetu, rekla je ona. Koalicioni sporazum zahtijeva “stvarno zajedničko vanjsko, sigurnost i odbacivanje”.To je osnova na kojoj možemo očekivati da će se pokretni njemačko-francuski voz Evropske unije konačno odlučno suprotstaviti nedemokratskim i autokratskim tendencijama sve većeg broja članica EU i pojedinih kandidata za punopravno članstvo u njoj. To je najavio francuski predsjednik Makron na početku francuskog predsjedavanja.
U tom smislu, posebno će biti zanimljivo pratiti odnos Berlina prema Zapadnom Balkanu. Nova njemačka vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala u svom koalicionom sporazumu predviđa nastavak dosadašnje politike do proširenja EU, odnosno zalaganje za početak pregovora između EU i Albanije i Sjeverne Makedonije, liberalizaciju viznog režima za Kosovo i dijalog između Srbija i Kosovo. To su ciljevi koje Njemačka, kao i svi drugi u EU, godinama ponavlja.
Ako Pariz, koji sada predsjedava Unijom, i Berlin, koji se mora pokazati kao vjerni nasljednik velikog uticaja u EU i svijetu, konačno ostvare nešto od toga u stvarnosti, onda još uvijek postoji šansa za regija. Drugi, mnogo gori scenario je da sve ostane samo na riječima i na papiru, a to bi značilo ozbiljnu nestabilnost kako u ovom regionu tako i u cijeloj Evropi.
