Evropa

Prokletstvo britanske kraljevske porodice zapisano u krvi

Britanska kraljevska porodica ima novac, slavu, a ljudi širom svijeta ih obožavaju. Međutim, imaju i razvode, tragičnu smrt princeze Dajane, navodno vanbračno dijete princa Čarlsa i brojne druge tajne koje se u javnosti najčešće ignorišu, dok se mladi prinčevi i njihove izabranice sve češće doživljavaju kao žrtve starih običaja.

Britanska kraljevska porodica

Ali, čega se oni to zapravo grčevito drže? Tame iz prošlosti, kažu istoričari, koja ukazuje na veliko prokletstvo koje prati britansku kraljevsku porodicu još od doba slavne kraljice Viktorije, a pribojavaju je se baš svi nasljednici slavne loze.

Kraljica Viktorija bila Njemica

Kraljica Viktorija je bila toliko značajna za svoju zemlju da je po njoj nazvana cijela jedna era, uspješno je ujedinila svoj narod i ojačala monarhiju. Postala je kraljica sa samo 18 godina, a vladala je 63 godine. Viktorija je bila gotovo potpuno njemačkog porijekla. Ona potiče od dinastije Hanover koja je vladala Hanoverom i Ujedinjenim Kraljevstvom sve do njene smrti. Njena majka, princeza Viktorija von Sašen-Koburg-Salfeld, bila je Njemica.

Udala se za rođaka

Na prijestolu je naslijedila svog strica. Oca se nije sjećala jer je umro od raka kad je imala osam mjeseci. Njen ujak, majčin brat, belgijski kralj Leopold zaključio je da bi bila šteta da nema englesku podršku i savezništvo u budućnosti, a osim toga, naslutio je i potencijalno “ubacivanje” u kraljevsku liniju nasljeđivanja u Britaniji, pa tako došao na ideju da svog nećaka Alberta nekako približi Viktoriji. I uspio je.

Brak Viktorije i njenog prvog rođaka vršnjaka Alberta bio je tako unaprijed dogovoren, ali se ona ludo zaljubila u čovjeka koga su joj drugi odabrali. Princ Albert oborio je s nogu. Dobili su devetoro djece, imali su i 42 unučadi, a Albert nije bio samo njen životni saputnik već i značajan politički savjetnik, iako nikad nije zvanično učestvovao u političkom životu.

Umrla je 1901. godine, u 81 godini i poslije 63 godine vladavine. Pored nje su bili sin Edvard VII i unuk, njemački car Vilhelm II. Viktoriju je naslijedio njen najstariji sin, Edvard VII. Njegovim dolaskom na tron dinastija Sašen-Koburg-Gota zamijenila je dinastiju Hanover. Današnja britanska kraljica Elizabeta II takođe pripada toj dinastiji.

Kraljica Elizabeta II

Zbog rastućeg antinjemačkog raspoloženja tokom Prvog svjetskog rata tadašnji britanski kralj Džordž V je sazvao parlament na kome je donesena odluka da se svim članovima dinastije oduzmu njemačke plemićke titule. Zajedno sa titulama, moralo je biti promijenjeno i njemačko ime kraljevske dinastije. Tako su svi potomci kraljice Viktorije u muškoj liniji postali članovi dinastije Vindzor, a njihove njemačke plemićke titule su preko noći zamijenjene starim engleskim grofovskim i vojvodskim titulama.

Zanimljiva činjenica je da su tri glavna vladara zaraćenih zemalja tokom Prvog svjetskog rata bili ili Viktorijini unuci ili oženjeni njenim unukama. Tako je na primjer njemački car Vilhelm II ratovao protiv svog rođaka britanskog kralja Džordža V. A ruski car Nikolaj II Romanov oženio je Vilhelmovu i Džordžovu sestričnu, Viktorijinu unuku Aleksandru. On i njemački car su do izbijanja rata bili jako dobri, a međusobno su se čak oslovljavali sa “Niki” i “Vili”.

Bolesti

Prvi zabilježeni slučaj hemofilije bio je kad se rodio princ Leopold 1853 – četvrto dijete kraljice Viktorije. Raniji slučajevi bolesti nisu poznati, ali se pretpostavlja da je do mutacije došlo još kod kraljičinog oca, Edvarda Avgusta, vojvode od Kenta.

Kraljica Viktorija je prva poznata članica kraljevske porodice koja je bila prenosilac hemofilije. Isto je važilo i za dvije njene ćerke, a udajom su prenijele hemofiliju u njemačku, rusku i špansku kraljevsku porodicu.

Kraljica Viktorija

Upravo je hemofilija odigrala značajnu ulogu u dvorskim krugovima Evrope 19. i 20. vijeka. Kraljica Viktorija, još i nazivana “bakom Evrope” je imala jednu mutaciju na X hromozomu koja je uzrokovala nedostatak tzv. faktora IX i onemogućavala normalno grušanje krvi. Međutim, samo su njeni muški potomci oboljevali od te bolesti, ćerke i unuke su taj defektni X hromozom samo prenosile dalje. Najpoznatiji primjer je bila unuka kraljice Viktorije – carica Aleksandra.

Ona je bila supruga ruskog cara Nikolaja II. Nakon rođenja četiri ćerke, peto dijete je bio sin Aleksej. Poslije su počeli i problemi i otkriveno je da dječak boluje od hemofilije.

Da nije bilo bolesti, ne bi bilo ni Raspućina

Tada nije bilo lijeka za tu bolest, ali se znalo da se prenosi po ženskoj liniji. Stoga je carica Aleksandra bila vrlo depresivna i nesrećna, okrenula se pravoslavnoj vjeri i mnogim misticima, među kojima je bio i Raspućin. Smatra se da je on preko carice imao određeni uticaj na carsku politiku Rusije, pa je 1916. godine ubijen.

Rođenje carevića i njegov kratki život podudaraju s vrlo turbulentnim razdobljem ruske istorije i vrlo je moguće da su neke carske odluke, koje su dolazile od cara Nikolaja, bile podstaknute upravo bolešću jedinog sina i prestolonasljednika, u svrhu osiguranja nasljeđa carske krune.

Ž.N.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Velimirvelimir
Gost
Velimirvelimir

A plode se medjusobno,moraju biti debili,nebih se mijenja sa njima,samo ih pogledaj kako su izdegenerisani.

Milojica
Gost
Milojica

Zenili se braca sa sestrama naravno da nece bit normalni

U dvije riječi
Gost
U dvije riječi

Cirkuzanti. Lezilebovići.

Send this to a friend