Najava ruskog predsjednika Vladimira Putina da će postaviti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji predstavlja najnoviji pokušaj Moskve da zaprijeti povećanjem tenzija sa SAD i Evropskom unijom. Ipak, zveckanje nuklearnim oružjem, mimo zastrašivanja neće nužno promijeniti situaciju u vezi s ratom u Ukrajini, pišu svjetski mediji.
Putin je u subotu, 25. marta, rekao da će radovi na izgradnji skladišta za taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji biti završeni 1. jula, upoređujući taj potez s američkim razmještanjem nuklearnog oružja u Evropi, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Mada je Putin rekao da Rusija neće Bjelorusiji prepustiti kontrolu nad taktičkim nuklearnim oružjem ili prekršiti svoje obaveze u pogledu neširenja nuklearnog naoružanja, odluka je, kako ocjenjuje britanski list, jedan od najznačajnijih koraka Kremlja s njegovim nuklearnim arsenalom otkako je pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije više od godinu dana.
Rusija i Bjelorusija dogovorile stacioniranje taktičkih nuklearnih bombi
Ruski predsjednik je rekao da je odluka o raspoređivanju odgovor na dugogodišnji zahtjev bjeloruskog autokratskog lidera Aleksandra Lukašenka, koji je dozvolio Rusiji da koristi njegovu zemlju za napade na Ukrajinu.
“Ovdje nema ničeg neobičnog: prije svega, SAD to rade decenijama”, rekao je Putin. “Oni su postavili svoje taktičko nuklearno oružje na teritorije šest svojih saveznika u Evropi… Dogovorili smo se da uradimo isto to bez, naglašavam, kršenja naše međunarodne obaveze o neširenju (nuklearnog oružja).”
Putin je takođe rekao da je odluku o taktičkom nuklearnom oružju u Bjelorusiji donio nakon što je Velika Britanija ranije ove nedjelje objavila da je Ukrajini isporučila protivtenkovsku municiju s osiromašenim uranijumom, što je ruski predsjednik predstavio kao nuklearnu eskalaciju sukoba. SAD i Velika Britanija odbacuju Putinovu tvrdnju, navodeći da ta municija ima samo konvencionalnu upotrebu.
Nije poznato kada su počeli radovi na nuklearnim skladištima u Bjelorusiji ili kada će Rusija tamo rasporediti oružje, ističe Fajnenšl tajms.
Putin je rekao da je Rusija već opremila 10 bjeloruskih aviona da mogu da nose taktičko nuklearno oružje, dok će u aprilu početi obuku bjeloruskih snaga na raketnom sistemu Iskander, koji može da nosi taktičko nuklearno oružje.
Ruski predsjednik je od početka invazije redovno upućivao prikrivene prijetnje da će upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odbranu osvojenih teritorija, navodi list i dodaje, pozivajući se na izvore, da je Putin jesenas, kada su nuklearne tenzije sa Zapadom bile na vrhuncu, razmišljao o upotrebi taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini, ali je na kraju odlučio da to Rusiji neće donijeti nikakvu prednost na bojnom polju.
Zveckanje oružje
Putinova najava slanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju prijeti da poveća tenzije sa SAD i Evropskom unijom dok njegove snage vode rat u Ukrajini, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Iako je ruski lider u više navrata spominjao mogućnost upotrebe nuklearnog oružja od početka invazije na Ukrajinu, američki zvaničnici kažu da dosad nisu vidjeli nikakve poteze Rusije za premještanje ili upotrebu nuklearnog oružja i veruju da je rizik od njegove upotrebe mali.
Plan o postavljanju tog oružja u Bjelorusiji ponovo bi mogao biti zveckanje oružjem, ocjenjuje list, ukazujući da to neće nužno promijeniti računicu na bojnom polju, budući da sve mete koje Moskva može da pogodi iz Bjelorusije, koja se graniči sa tri članice NATO-a, već može da pogodi i s ruske teritorije.
Američki zvaničnici i sada navode da nisu primijetili eskalaciju. Pentagon je u subotu saopštilo da uprkos izvještaja o najavi Rusije, “ne vidi nijedan razlog da prilagodi svoju stratešku nuklearnu poziciju, niti bilo kakve naznake da se Rusija sprema da upotrijebi nuklearno oružje”, dodajući da SAD ostaju posvećeni kolektivnoj odbrani NATO-a.
Institut za proučavanje rata (The Institute for the Study of War) iz Vašingtona odbacio je Putinovu najavu kao “informacionu operaciju” s malim rizikom od eskalacije.
“Putin pokušava da iskoristi zapadne strahove od nuklearne eskalacije”, navodi ovaj tink-tenk, dodajući da se i dalje drži procijene da Putin “nije sklon riziku” i da je “više puta prijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje bez ikakve namjere da to uradi kako bi slomio riješenost Zapada”.
Prvi put od 90-ih
Postavljanjem taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiju Rusija bi prvi put od sredine 90-ih stacionirala takvo oružje van svojih granica, ističe Rojters (Reuters).
Tenzije su porasle pošto je Zapad isporučio velike količine oružja Kijevu, ukazuje agencija, dodajući da je Moskvi preusmjerila retoriku vojne operacija s “demilitarizacije” Ukrajine na borbu protiv “kolektivnog Zapada”.
Za razliku od strateških nuklearnih bojevih glava, koje su napravljene tako da mogu biti lansirane na udaljenosti od više hiljada kilometara s podmornica, bombardera ili interkontinentalnih balističkih raketa i koje mogu da sravne sa zemljom cijele gradove, taktičko nuklearno oružje ima manji kapacitet za uništavanje određenih meta za dobitke na bojnom polju.
Nije poznato koliko Rusija ima takvog oružja budući da je to i dalje obavijeno hladnoratovskom tajnom, ističe Rojters, dodajući da stručnjaci kažu da je riječ o značajnom razvoju, pošto se Rusija ponosila time što za razliku od SAD, nije raspoređivala nuklearno oružje van svojih granica.
Ipak, Putinova najava uslijedila je samo nekoliko dana nakon što je Rusija potpisala zajedničku deklaraciju s Kinom kojom se slaže za ograničenje raspoređivanje nuklearnog oružja u inostranstvu, navodi Gardijan (The Guardian).
Centar za kontrolu naoružanja i neproliferaciju procjenjuje da se oko 100 američkih nuklearnih bojevih glava nalazi u šest baza u pet evropskih zemalja, mada su pod kontrolom SAD.
Vjeruje se, kako navodi Gardijan, da se nalaze u bazi Klajne Brogel u Belgiji, bazi Buhel u Njemačkoj, bazama Avijano i Gedi u Italiji, bazi Volkel u Holandiji i bazi Indžirlik u Turskoj.
Prema Federaciji američkih naučnika, Moskva ima 5.977 nuklearnih bojevih glava, dok SAD imaju 5.428.
Skretanje pažnje
Planom za postavljanje taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji, Putin zastrašuje svijet kako bi skrenuo pažnju sa svojih problema, ocjenjuje CNN.
Kada ruski predsjednik upotrebi riječ “nuklearno”, svijet obraća pažnju i čini se da je to glavni razlog zašto je to rekao, navodi američka televizija u analizi ističući da bi trebalo “pročitati sitna slova” i razumjeti kontekst.
Putin je prijetio mogućnošću nuklearnog rata posljednjih godinu dana, posebno otkako je njegova vojna operacija u Ukrajini počela da posustaje, što, navodi CNN, može pomoći u objašnjenju konteksta – on je trenutno čovjek s mnogo problema.
Ruske snage bombarduju ukrajinske gradove iz vazduha, ali na kopnu ne ostvaruju bitan napredak. Drugo, dodaje televizija, osim nekoliko novih trgovinskih sporazuma s Kinom, Putin nije dobio mnogo od samita s kineskim liderom Si Đinpingom – ako ništa drugo, čini se da je Rusija sada mlađi partner Kine. A tu je nalog za njegovo hapšenje zbog optužnice Međunarodnog krivičnog suda za ratne zločine.
Čini se da administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden) nije uznemirena Putinovom najavom, pa ipak premještanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Belorusiju približava ga ne samo Ukrajini već i Poljskoj, Litvaniji i Letoniji, američkim saveznicima u NATO-u.
To podiže nivo prijetnje u Evropi, i to je nešto što je Putin namjeravao da uradi, zaključuje CNN.
