Evropa

Putin traži novi Krim

“Prvo su došli “zeleni ljudi” pa je Krim pripojen Rusiji. Dešavanja od prije pet godina podigla su popularnost Putina kod kuće u nebesa ali taj efekat je prošao”.

To navodi “Dojče vele” uz konstataciju da je Krim u Rusiji skoro zaboravljen.

Prije pet godina su Rusi većinski bili u krimskom zanosu. Analitičari su govorili o „Krim-efektu“, o pripajanju ukrajinskog poluostrva kao alatu za podizanje popularnosti predsjednika Vladimira Putina i njegove vlasti. Ali, kada danas govore o tome, analitičari govore u prošlom vremenu. Prema ispitivanjima javnog mnjenja, Putinova popularnost vratila se na – i dalje visok – nivo na kojem je bila prije Krima.

Prije pet godina su najpre takozvani „zeleni ljudi“ – teško naoružani muškarci sa uniformama bez oznaka –preuzeli kontrolu nad Krimom. Onda je, 16. marta 2014. godine, ruska vlada organizovala protivzakoniti referendum usred ukrajinske teritorije. Iako ishod referenduma nije priznala međunarodna zajednica, Putin je 18. marta 2014. proglasio „priključenje“ Krima Rusiji.

Rusiji opijeni aneksijom Krima

To je u Rusiji izazvalo retko viđeni talas euforije. Putinova omiljenost je porasla na više od 80 odsto. Prije toga je iznosila oko 60 odsto. „To se može uporediti sa opijenošću“, kaže Nikolaj Petrov sa Ruske visoke škole za ekonomiju u Moskvi. „Tada su ljudi imali osjećaj da je sve moguće, da je sve dozvoljeno. Ljudi su bili opijeni ponovno pronađenom veličinom. Osjećaj zabrinutosti je splasnuo“, kaže Petrov.

Kontantin Gase iz moskovskog Centra Karnegi je siguran da je „Krim-efekat“ bio jednokratan i da se ne može porediti sa drugim događajima u ruskoj istoriji. „Pokušaj da se ovaj efekat ponovi bi propao“, kaže Gase. „On nije ograničen na propagandu. Aneksija Krima je mnogima dala mogućnost da otvoreno izraze ono što se prije nisu usuđivali“, kaže on.

Aleksej Titkov iz nevladine organizacije Inicijativa za civilno društvo razlikuje dvije grupe Rusa koji su prije pet godina podržali Putinov postupak na Krimu. „Neki su vrlo poletni kada je riječ o ratničkim temama, naginju radikalnim nazorima“, kaže Titkov. Drugi su, prema njegovim riječima, oprezniji i pragmatičniji. Upravo u toj grupi su se dogodile najveće promjene proteklih godina.

„Patriotski“ bonus za Putina se naime u prethodnih pet godina istopio. Nakon najave penzione reforme prošlog ljeta, Putina podržava oko 64 odsto ruskih građana.

Djelimično otrežnjenje je počelo već ranije, kažu eksperti. „Broj ljudi koji vjeruju da sankcije samo štete je počeo je da raste već krajem 2014. godine“, kaže Titkov. Kada su ruske vlasti 2015. godine javno uništile ilegalno uvezene životne namirnice, to je brojne Ruse negativno iznenadilo. Oni su doduše i dalje podržavali spoljnu politiku Kremlja, ali su ipak osjećali da stanje postaje sve lošije.

Krim više nije tema

Nova etapa u razvoju ruskog društva još nema obrise, ali su primetne određene karakteristike: razočaranje, novi način vrednovanja stvari, frustracija.

Kremlj do sada nije pronašao nešto što bi moglo da zamijeni „Krim-efekat“. Put kojim bi poraslo raspoloženje među stanovništvom bi bila borba protiv korupcije – „scenario kao u Singapuru i Kini“, kaže Aleksej Titkov. „Ipak vlastodršci to iz različitih razloga ne mogu da sprovedu i ograničavaju se na pojedinačne slučajeve na figure bez nacionalnog značaja kao što su guverneri i gradonačelnici“, kaže Titkov.

U Rusiji je jednako prestala i društvena debata o anektiranom poluostrvu. Međutim ona nikada nije istinski ni vođena. Većina Rusa je aneksiju prihvatila kao datost. „Čak je i opozicija skoro prestala o tome da govori“, kaže Konstantin Gase. Jedan od najpoznatijih kritičara bio je bivši zamjenik šefa vlade Boris Njemcov, koji je ubijen 2015. godine.

Pri tome je pitanje pripadnosti Krima „za međunarodni pravni sistem još uvek aktuelno i bolno“, kaže Gase. Ovo naponsko polje bi, kako kaže, moglo biti jedan od najvećih problema za rusko društvo i državu u narednih deset do dvadeset godina.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
🌴NIKŠIĆKO 🍺
Gost
🌴NIKŠIĆKO 🍺

istocna evropa…..kad cojek pokusa reformu da izvede….pada popularnost…..kad napada komsije i osvaja siromasne teritorije popularnost mu raste….i sta onda da radi politicar bez da tadi sto ljudi vole an e sto je dobro za njih😷

Tomos
Gost
Tomos

Prvo nije “Krim efekat” već “Kosovo efakat” jer se on pozvao na istu stvar na Kosovu, stim što je na Krimu bio referendum. I naravno da je Krim kao tema već zaboravljen u Rusiji, jer je Krim bio u sastavu Rusije 1.000g a postao je skoro sastavni dio Ukrajne, i to kao članice CCCP, kada je bilo sve jedno gdje… Više »

Sova
Gost
Sova

Nije 1000, već 1000.000 godina. Rusija je stara 3 miliona godina. Ironija, naravno. Pročitaj kad su rusi osvojili Krim. Okupirali su tatarsku teritoriju, a Staljin je većinu Tatara protjerao u Sibir. Mnogo, mnogo duže je Kosovo bilo turska teritorija nego Krim ruska.

Donji kraj
Gost
Donji kraj

Uči istoriju. Rusi nisu okupirali Tatare, već Mongoli i Tatari njih. A Krim je oduvijek bio slovenska teritorija. Čak i kada je bio u posjedu Romeje, Venecije itd. Živjela Rusija!

Stojko
Gost
Stojko

Donji: Ne postoji ,,oduvijek”. Prije svakoga bio je neko. I, da, živjela Rusija!

Tomos
Gost
Tomos

Rusija je stvorena na Krimu, tako da o tome je glupo pričati. Zna se kada je Krim u okviru administrativnih granica iste zemlje…

Jok, jok
Gost
Jok, jok

Sovo draga, ne počinje istorija kad tebi odgovara. Nego od početka. S druge strane, i ovi krajevi su nekada pripadali Ilirima, pa su, eto, sada naši. Nije bitno ko je prvi došao, nego ko je jači i ko na kraju pobijedi (bar za neko vrijeme :-)).

Donji kraj
Gost
Donji kraj

Jok, Iliri su bili Sloveni. Čitaj malo hrvatskog istoričara Gorana Šarića i biće ti sve jasno.

Send this to a friend