Poslije odvojenih sastanaka sa ruskom i ukrajinskom delegacijom, SAD su postigle dogovor o moratorijumu na napade na energetsku infrastrukturu i o bezbjednoj plovidbi Crnim morem. Volodimir Zelenski naveo je da se peta tačka dogovora u Rijadu razlikuje za Ruse i Ukrajinace. Dešavanja pratite na CdM-u.
Makron obećao dodatne dvije milijarde eura vojne pomoći Ukrajini
Predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio je večeras dodatne dvije milijarde eura francuske vojne pomoći Ukrajini, prenosi Kosovo online.
Makron je, u zajedničkom obraćanju medijima sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, istakao da je neophodno da se nastavi neposredna pomoć Ukrajini.
“Najavio sam dodatne dvije milijarde eura sa protivtenkovskim projektilima Milan, sistemima protivvazdušne odbrane kao što su rakete MICA koje opremaju Miraž koji su isporučeni i raketama zemlja-vazduh Mistral”, objasnio je Makron.
On je kazao da će, kako bi zadržale linije razdvajanja, ukrajinske snage dobiti i oklopna vozila VAB, tenkove AMKS-10 RC i veliku količinu municije, od kojih se nekima upravlja na daljinu, ili bespilotne letjelice.
“Takođe smo napredovali u saradnji u satelitskim i obavještajnim pitanjima. Ova podrška će biti dopunjena i proizvodnjom u Ukrajini, zahvaljujući partnerstvima uspostavljenim sa našim odbrambenim kompanijama”, rekao je on.
Makron je istakao da je Ukrajina pristala na bezuslovni prekid vatre i da se isto očekuje od Rusije.
“Francuska šalje poruku prijateljstva i podrške. Mi smo bili i ostaćemo na strani Ukrajine”, podvukao je on.
Makron je kazao da se ušlo u novu eru, a agresivnost Rusije ne samo da predstavlja izazov za globalni poredak i stabilnost svijeta, već ima i veoma direktan uticaj na bezbjednost u Evropi.
Govoreći o sutrašnjem samitu zemalja koje podržavaju Ukrajinu ukazao je da će se razgovarati o dogovorenom privremenom prekidu vatre, ali će fokus biti i na trajnom prekidu vatre.
Dalje će, dodao je, biti razmatran budući format ukrajinske vojske, jer će prva garancija bezbjednosti za Ukrajinu biti da ima kredibilnu vojsku koja će joj omogućiti da odvrati ruske snage.
Dodatna tema biće “garantne snage u okviru mirovnog sporazuma”.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je kazao da je potreban novi paket sankcija protiv Moskve.
“Sankcije moraju da se pojačaju i ostanu na snazi sve dok traje ruska okupacija”, naglasio je Zelenski, dodajući da Moskva razumije samo jezik sile.
Istakao je da je sada potrebna “diplomatija zasnovana na sili”.
On je zahvalio na nepromijenjenoj podršci Pariza i istakao da je neophodno još mnogo toga učiniti za bezbjednost Evrope.
Govoreći o novoj pomoći Pariza, Zelenski je najavio da će Ukrajina nastaviti da povećava broj Miraža na ukrajinskoj zemlji.
Lavrov: Razgovara se sa SAD o restauraciji gasovoda Sjeverni tok
Rusija razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama o restauraciji gasovoda Sjeverni tok, iako zasada postoje nesuglasice, što je i očekivano, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Da li je interes za obnavljanje normalnog snabdijevanja energijom u Evropi ili je to samo interes SAD i Rusije”, upitao je Lavrov, a prenio Tas.
On je nazvao zanimljivim razvoj događaja u kojima bi SAD primorale Evropsku uniju da ne odustane od ruskog gasa, iako to smatra “nekom vrstom nadrealizma”.
Eksplozije na dva ruska gasovoda za izvoz u Evropu – Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 – dogodile su se 26. septembra 2022. Pumpanje ruskog gasa kroz prvi od njih u tom trenutku obustavljeno je radi remonta, a drugi nije pušten u rad i kao rezultat tri od četiri navoja su oštećena.
Rute: Neće biti normalizacije odnosa sa Rusijom ni nakon okončanja rata u Ukrajini
Neće biti normalizacije odnosa sa Rusijom ni nakon završetka rata u Ukrajini, izjavio je generalni sekretar NATO Mark Rute.
“To se neće dogoditi. Ovo će trajati decenijama, jer postoji potpuni nedostatak povjerenja. Prijetnja je i dalje prisutna, čak i ako se rat završi, ruska prijetnja je i dalje prisutna”, rekao je Rute nakon govora u Varšavskoj školi ekonomije.
On je istakao da Evropa i dalje može da vjeruje američkoj administraciji, uprkos objavljivanju razgovora američkih zvaničnika o napadima na jemenske Hute, nakon što je novinar lista Atlantik, Džef Goldberg, greškom bio uključen u grupni čat na mreži Signal, prenosi Rojters.
Podaci uključuju detalje američkog bombardovanja Jemena i lansiranja dronova, kao i informacije o ciljanju napada, uključujući opise vremenskih uslova. Istovremeno, skrinšotovi pokazuju neslaganje američkog potpredsjednika Džeja Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta o tome da li bi napadi na Jemen trebalo da budu odloženi za mjesec dana.
Zvaničnici, uključujući predsjednika SAD Donalda Trampa su, nakon curenja informacija, rekli da u čatu nijesu bili podijeljeni osjetljivi podaci, a savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc preuzeo je odgovornost za incident.
Grosi: Nuklearka Zaporožje može da krene sa radom nekoliko mjeseci nakon prekida vatre
Nuklearna elektrana Zaporožje u Ukrajini, koju pod kontrolom drži Rusija, mogla bi da se vrati na mrežu u roku od nekoliko mjeseci nakon prekida vatre, ali će vjerovatno biti potrebno više od godinu dana da se ponovo pokrene svih šest reaktora, rekao je direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
“Ono što želimo jeste trenutak u kom ćemo moći da potvrdimo da više nema aktivnih borbi u ovoj oblasti. Ovo će biti, rekao bih, opipljiv napredak jer možemo da pređemo na neratni režim”, rekao je on u intervjuu za Rojters.
Grosi je rekao da nema stav o tome kako bi trebalo uspostaviti prekid neprijateljstava, ali, iako IAEA zvanično smatra da Zaporožje pripada Ukrajini, agencija je dužna da sarađuje sa bilo kojom stranom koja drži elektranu.
IAEA ima mali broj zaposlenih koji su stacionirani u Zaporožju, a u posljednjem tromjesečnom izvještaju agencije se navodi da je bezbjednosna situacija u toj oblasti i dalje rizična, kao i da su naoružane ruske trupe spriječile pristup djelovima fabrike.
“Što se tiče bezbjednosti fabrike i opšte situacije u fabrici, moram da kažem da je ona pod profesionalnom kontrolom i upravom Rusije. Neki radovi na održavanju možda nisu bili tako sveobuhvatni koliko su mogli da budu, ali to je takođe funkcija rata”, rekao je on.
Uprkos tome, trebalo bi da bude moguće relativno brzo, ali postepeno ponovno pokretanje elektrane, jednog po jednog reaktora, ocijenio je Grosi.
“Govorimo o mjesecima, a da bi se cijela nuklearka u Zaporožju vratila i radila u potpunosti sa svih šest blokova, bilo bi potrebno više od godinu dana, možda čak i više”, rekao je Grosi i dodao da bi rad na svim reaktorima bio ”težak, ali ne i nemoguć”.
Voda za hlađenje izaziva zabrinutost otkako je najveći izvor fabrike, obližnji rezervoar Kahovka, ispražnjen nakon što je brana dignuta u vazduh 2023, što je dovelo do kopanja bunara u Zaporožju.
“Ambicioznija rješenja za dovođenje vode iz daljih oblasti nijesu opcija zbog neprijateljstava, ali bi prekid vatre mogao da ih omogući, otvarajući put za rad svih reaktora'”, rekao je Grosi.
U nedavnom američkom saopštenju se navodi da je predsjednik SAD Donald Tramp u razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prošle nedjelje sugerisao da bi Sjedinjene Države mogle da pomognu u vođenju ukrajinskih nuklearnih elektrana, a možda i da imaju vlasništvo nad tim nuklearkama.
Zelenski je negirao da se razgovaralo o vlasništvu, ali je rekao da je Zaporožje bilo među temama razgovora, dodajući da bi Kijev bio spreman da razgovara o učešću SAD u modernizaciji fabrike ako bude vraćena Ukrajini.
Rusija, međutim, navodi da je bilo kakav transfer vlasništva nuklearne elektrane Zaporožje Ukrajini ili drugoj zemlji “nemoguć”.
Ruske snage zauzele su najveću nuklearnu elektranu u Evropi nedjelju dana nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za napade, uključujući granatiranje i udare bespilotnih letjelica koji su oborili dalekovode, oštetili vozilo Međunarodne agencije za atomsku energiju i zapalili rashladni toranj.
Zaporožje, koje se sada nalazi blizu linije fronta, proizvodilo je 20 odsto proizvodnje električne energije Ukrajine prije rata.
Ukrajinska vojska odbacila ruske optužbe o napadu na energetsku infrastrukturu
Rusija je ranije danas optužila Ukrajinu za napade na energetsku infrastrukturu u tri svoje regije uprkos dogovoru da se takvi napadi ne izvode.
Ukrajinska vojska sada je odbacila tu optužbu.
Glavni stožer objavio je na Telegramu da ukrajinske snage nisu izvele takve napade jučer ni danas.
Savjet bezbjednosti UN-a sastaje se kako bi raspravljalo o Ukrajini
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija UN sastaje se kako bi raspravljalo o Ukrajini.
Na službenim stranicama UN-a dostupan je samo sažetak dnevnog reda, u kojem stoji da će se razgovarati o očuvanju mira i bezbjednosti u Ukrajini.
Savjet bezbjednosti ima 15 članica, među kojima su Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD.
Rute upozorio Putina da će, ako napadne Poljsku, odgovor NATO-a biti uništavajući
Generalni sekretar NATO Mark Rute upozorio je danas u Varšavi da ko god bi zamišljao da napadne Poljsku, pravi račun bez krčmara, jer će NATO uzvratiti punom snagom, a reakcija će biti uništavajuća.
„Ako bilo ko pravi pogrešnu računicu misleći da može da uspije da napadne Poljsku bez posledica, naš savez će odgovoriti. Reakcija će biti uništavajuća. To mora da bude jasno gospodinu Vladimiru Vladimiroviču Putinu ili bilo kome ko bi htio da nas napadne“, kazao je Rute na konferenciji za novinare sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom.
Generalni sekretar NATO pohvalio je Poljsku kao saveznika i primjer za ugled za druge posebno zato što izdvaja za svoju odbranu 4,6 odsto BDP-a.
„Svi treba da se ugledamo na Poljsku i povećamo izdvajanja i preduzimamo korake. SAD su naglasile da su riješene da očuvaju NATO kao jak savez, o tome je govorio i Donald Tramp. Evropa mora da poveća izdvajanja“, kazao je Rute.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da Poljska mora da bude spremna na razne scenarije pa i na one koji joj se ne svidaju.
„Poljska i ja lično ne moramo uopšte da se pravdamo kada je riječ o pomoći Ukrajini. Svima je jasno da su u toku pregovori a naš uticaj na njih je ograničen, tim prije Poljska mora da bude spremna na scenarije koji neće biti sto posto kao da smo ih mi opisali“, kazao je Tusk.
Poljski premijer naglasio je da je za Poljsku izuzetno važno to da zna da sada kada se geopolitika mijenja pred našim očima ostaje na snazi puna solidarnost NATO, vjera, pouzdanost i garancije da i dalje važi član 5. sporazuma „jedan za sve, svi za jednog“.
Generalni sekretar NATO i poljski premijer razgovarali su danas i o baltičkoj pomorskoj straži kada brodovi članica NATO patroliraju Baltičkim morem kako bi spriječili napade i diverzije na infrastrukturu na dnu tog mora, a razmotrili su i poljski program odbrane granice sa Rusijom i Belorusijom, „Istočni štit“, koji je Evropska unija prihvatila kao svoj, jer se njime brani od nelegalne migracije i eventualnog vojnog napada, a brani i spoljašnju granicu EU.
Moskva: Novi udari Ukrajine na energetske objekte
Oružane snage Ukrajine nastavljaju s udarima na energetsku infrastrukturu Ruske Federacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
“Tokom noći dve ukrajinske jurišne bespilotne letjelice oborene su od strane sistema PVO na dežurstvu u blizini obale Krima u oblasti rta Tarhankut”, saopštilo je Ministarstvo.
Navodi se da je meta napada bila zemaljska oprema podzemnog skladišta gasa Glebovsko, ali da se desilo i nekoliko drugih incidenata.
Zelenski: 117 udara je 117 dokaza da Rusija produžava rat
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je 117 udarnih dronova koje je Rusija sinoć upotrebila protiv Ukrajine 117 dokaza o dugotrajnom ratu Rusije.
“Sinoć je na našem nebu Rusije bilo još 117 dokaza koji razvlače ovaj rat – 117 udarnih dronova, od kojih su većina bili `šahedi`. Značajan dio su oborili naši defanzivci. Pod ruskim napadom bili su Dnjepar, Sumi, Čerkasi i drugi regioni. Došlo je do velikog udara dronom na Krivi Rog – na lokalno preduzeće, civilnu infrastrukturu. U Oktirki, u Sumskoj oblasti, oštećene su kuće, prodavnice i osnovna infrastruktura. Zajednice u Donjeckoj oblasti, Harkovskoj i Zaporožskoj oblasti takođe su bile pod vatrom“, rekao je Zelenski.
Napomenuo je da su potrebni snažni koraci iz svijeta i jasan pritisak na Rusiju – veći pritisak, više sankcija od strane SAD – da bi se zaustavili ruski udari.
Kremlj: Crnomorska inicijativa može biti aktivirana ako se ispune uslovi
Tokom pregovora Rusije i Sjedinjenih Država u Rijadu, strane su došle do zaključka da bi Crnomorska inicijativa mogla biti aktivirana, ali pod nizom uslova.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kaže da se Moskva nada da će ovoga puta biti pravedniji.
“Što se tiče crnomorske inicijative za žito, kako se navodi u dokumentu objavljenom na našem sajtu, ona može biti aktivirana nakon što se ispune niz uslova. U stvari, to su isti uslovi koji su bili uključeni u crnomorsku inicijativu pod garancijom gospodina [generalnog sekretara UN Antonija] Gutereš”, zaključio je na brifingu sekretar za štampu šefa države.
Kako je naglasio predstavnik Kremlja, u prethodnoj verziji crnomorske inicijative, koja je djelovala određeno vrijeme, bili su ispunjeni svi uslovi, osim onih koji su se ticali Rusije.
Rusija osudila 23 zarobljena Ukrajinca na višedecenijske kazne
Rusija je osudila 23 zarobljena ukrajinska vojnika za terorizam, a to suđenje je Kijev nazvao namještenim i dodao da je riječ o kršenju međunarodnog prava.
Među optuženima je 14 sadašnjih ili bivših boraca brigade „Azov“, koju je Rusija označila za terorističku grupu, kao i devet žena i muškarac koji su radili kao kuvari ili pomoćno osoblje, navode ruski mediji i aktivisti za ljudska prava.
Dvanaest optuženih nije bilo na sudu, 11 se vratilo u Ukrajinu u dvije razmjene zatvorenika i osuđeno je u odsustvu, a jedan optuženi je preminuo u pritvoru prošle godine.
Svi su bili optuženi za izvođenje nasilnog državnog udara i organizovanje aktivnosti terorističke organizacije. Izrečene su im kazne od 13 do 23 godine zatvora.
Ruska grupa boraca za ljudska prava „Memorijal“ koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 2022. godine, označila je sve optužene kao političke zatvorenike.
Prema navodima Memorijala, neki od njih su uhvaćeni 2022. tokom borbi u gradu Mariupolju, dok su branili čeličanu Azovstal, koju su napadale ruske trupe.
Ostali su privedeni dok su pokušavali da napuste grad nakon što su ga zauzele ruske snage, saopštila je ta grupa.
Bivši poslanik parlamenta Ukrajine i borac za ljudska prava Dmitro Lubinec okarakterisao je suđenje kao lažno i rekao da je „održano samo za zabavu Rusije“.
„Rusija i pravda nemaju ništa zajedničko. Svet mora da odgovori na takva sramna lažna suđenja ukrajinskim braniocima“, dodao je Lubinec.
Grenel razjasnio “nezgodnu činjenicu”
Specijalni predstavnik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, Ričard Grenel je na mreži X napisao da “u stvari, Ukrajina nikada nije imala svoje nuklearno oružje, oduvijek je pripadalo Ruskoj Federaciji”.
Odlučio je da svojim čitaocima “razjasni” situaciju sa Budimpeštanskim memorandumom.
“Nuklearno oružje je pripadalo Rusiji i bilo je njen ostatak. Ukrajina je vratila nuklearno oružje Rusiji. Ono nije pripadalo Ukrajini. To je nezgodna činjenica.”
Budimpeštanski memorandum
U Budimpešti je 5. decembra 1994. potpisan memorandum između Ukrajine, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, koji se tiče njenih bezbjednosnih garancija nakon odricanja od nuklearnog naoružanja.
Nakon sticanja nezavisnosti 1991. godine, Ukrajina je imala treći najveći nuklearni arsenal na svijetu. U zamjenu za garantovanu bezbjednost, pristala je da preda svoje nuklearno oružje Rusiji i pridruži se Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja.
Potpisnici su se obavezali da će poštovati teritorijalni integritet i političku nezavisnost Ukrajine i da će se uzdržati od ekonomskog pritiska ili agresije. Osim toga, u slučaju napada, obećali su da će preduzeti mjere da osiguraju njenu bezbjednost.
Predsjednik Volodimir Zelenski je u intervjuu rekao da je odluka o predaji nuklearnog oružja bila greška. A ako se ovo nije moglo izbjeći, onda je to vredjelo zamijeniti za članstvo u NATO.
Više od 100 ruskih dronova napalo Ukrajinu, oboreno 56
Ukrajinske odbrambene snage su oborile 56 ruskih dronova, a još 48 ih je izgubljeno na terenu, saopštilo je Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine.
Direktor CIA: Ukrajinci će se boriti čak i golim rukama ako bude trebalo
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif uvjeren je da će se ukrajinska vojska boriti čak i golim rukama ako ne bude imala uslove prihvatljive za trajni mir.
“Ali što se tiče ukrajinskog otpora, ukrajinski narod i vojska su potcijenjeni već nekoliko godina. Ubijeđen sam, na osnovu svojih razmišljanja i zapažanja iz obavještajne perspektive, da će se boriti golim rukama ako bude trebalo, ako nemaju uslove prihvatljive za trajni mir”, rekao je Retklif tokom saslušanja u američkom Senatu.
Naveo je da američki predsjednik Donald Tramp nastoji da okonča rat pod uslovima koji će dovesti do trajnog mira. I CIA je preduzela korake da podrži Trampov cilj, poručio je Retklif.
Istovremeno je ukazao da ruska vojska ima prednost na bojnom polju i da polako napreduje.
Četvrt vijeka vladavine Putina
Na današnji dan, 26. marta 2000. godine održani su predsjednički izbori na kojima je prvi put za predsjednika Ruske Federacije pobijedio Vladimir Putin.
Nakon ostavke Borisa Jeljcina 31. decembra 1999. godine, Putinu je glavni rival bio generalni sekretar Komunističke partije Genadij Zjuganov.
Tramp: Možda Rusija kupuje vrijeme, to sam u prošlosti radio i ja
Američki predsjednik Donald Tramp priznao je da Rusija “igra na vrijeme” i pokušava da odloži postizanje potpunog primirja s Ukrajinom, ali je rekao da i dalje vjeruje da Moskva na kraju želi da okonča rat.
Na pitanje novinara Njuzmaksa da li misli da Kremlj odugovlači, Tramp je rekao da vjeruje da “Rusija želi da vidi kraj” svojoj invaziji u punom obimu.
“Ali može biti i da odugovlače sa vremenom”, priznao je Tramp.
Dodao je, međutim, da je koristio istu taktiku u svojim poslovima u prošlosti da bi kupio vrijeme.
“To sam radio mnogo godina. Kao da ne želim da potpišem ugovor, želim da ostanem u igri, ali možda ne želim to da uradim do kraja, nisam siguran”, rekao je šef Bijele kuće.
Lavrov: Evropski lideri koji su bili protiv prekida vatre promijenili mišljenje
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov kaže da su evropski lideri koji su bili protiv prekida vatre u Ukrajini promijenili mišljenje
Lavrov je rekao da se Ukrajina u martu saglasila za 30-dnevni prekid vatre i da je odmah zatražila saglasnost Rusije.
”Svakakvi Makroni, Starmeri, Fon der Lajeni, odmah počeše da viču da je sada lopta u dvorištu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako su tri dana prije toga svi govorili da nema primirja, da treba da ‘napumpaju’ Ukrajinu prije nego što sjednu za pregovarački sto kako bi ona djelovala sa pozicije snage. Odmah su promijenili stav, čim je vjetar promijenio stranu s koje duva”, rekao je Lavrov.
Naveo je da je Kijev istog dana kada je dogovoren sporazum o prekidu vatre lansirao rekordan broj dronova u centralne regione Rusije, a da Zapad to nije osudio.
Istakao je da je dijalog između Rusije i SAD neophodan i da predstavlja povratak u normalnost.
Ruska vojska: Uništeno devet ukrajinskih dronova i pješadijska jedinica
Oružane snage Rusije su tokom noći oborile devet ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona i uništile grupu ukrajinske pješadije u šumskm pojasu Donjecke oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Kako se navodi uništeno je devet ukrajinskih bespilotnih letjelica i to pet iznad Belgorodske oblasti, a po dva drona iznad Kurske oblasti i Crnog mora.
U izvještaju ruske vojske se navodi i da je artiljerijskim oružjem i bespilotnim letjelicama uništena jedinica ukrajinske pešadije koja je pokušala da se ukopa u šumski pojas kod Časovog Jara, grada u Bahmutskom okrugu, Donjecke oblasti Ukrajine.
Napad na Oktirku
Ruske trupe su noćas napale grad Oktirku na sjeveroistoku Ukrajine, a u udaru je oštećeno više stambenih zgrada i automobila, dok je požar izbio na jednom pomoćnom objektu, saopštile su ukrajinske vlasti.
Prema prvim informacijama u napadu nema poginulih ili povrijeđenih osoba, a na mjestu udara rade hitne službe.
Masovni ruski napad dronovima na Krivi Rog
Ruske snage su noćas masovno napale dronovima Krivi Rog, saopštio predsjednik Gradskog veća za odbranu Aleksandar Vilkul.
Naveo je da je bilo najmanje 15 eksplozija.
Prethodnog dana, zvaničnici grada Sumi rekli su da je u ruskom napadu na taj grad povrijeđeno najmanje 106 osoba, a od toga 23 djece.
U Sumiju su oštećena 73 objekta, od čega 12 nestambenih objekata, 36 stambenih zgrada, a 25 privatnih stambenih zgrada.
SAD postigle odvojene sporazume sa Ukrajinom i Rusijom
SAD su postigle odvojene sporazume sa Ukrajinom i Rusijom o bezbjednoj plovidbi Crnim morem i zabrani napada na energetska postrojenja nakon pregovora u Rijadu.
Obje strane su rekle da će se osloniti na Vašington da sprovede dogovore.
Kremlj je saopštio da je Moskva pristala da obezbijedi sigurnu plovidbu Crnim morem, pod uslovom da se ukinu sankcije Zapada kompanijama koje se bave izvozom hrane i đubriva.
Rusija i SAD su se takođe dogovorile da razviju mjere za zaustavljanje udara na ruske i ukrajinske energetske objekte na period od 30 dana, koji je počeo 18. marta.
Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je da se peta tačka dogovora u Rijadu razlikuje za Ruse i Ukrajinace, prema čemu ona u ukrajinsko-američkom saopštenju odnosi na povratak djece, vojnih i civilnih zatvorenika, a u ruskom na pitanja luka i transporta poljoprivrednih proizvoda.
Bijela kuća je u zajedničkom saopštenju sa Rusijom navela da će pomoći Moskvi da obnovi pristup svjetskom tržištu za izvoz poljoprivrednih proizvoda i đubriva.
Zelenski je rekao da Kijev nije pristao da to stavi u svoju izjavu sa američkom stranom i dodao da smatra da se radi o slabljenju ukrajinske pozicije i sankcija Moskvi.
“Američka strana je zaista željela da sve ovo ne propadne, pa nisu htjeli da ulaze u mnoge detalje. Ali u svakom slučaju moraćemo da razjasnimo svaki detalj“, naglasio je Zelenski.
Dok se Cheese direktno ne uključi u pregovore, nema sreće.
Uh brate prespavah danas od kise, ali idem za Moskvu pa Washington uskoro. Bices obavijesten i ti samo da mi general Hogar posalje upite xD
samo jako Majko Rusijo!
Samo jako po bolnicama, školama, vrtićima i dalekovodima, sram te bilo!!!