Prije nego što je Rusija pripojila Krim i podržala separatiste u Donbasu, Moskva je u Ukrajini imala predsjednika koji je činio uglavnom ono što je ona htjela. Sada, kada se zemlja priprema da izabere novog lidera, niko od kandidata Rusima ne izgleda privlačno.
Viktor Janukovič, posljednji proruski ukrajinski predsjednik, svrgnut je na protestima 2014. godine i pobjegao je u Rusiju. Njegov nasljednik Petro Porošenko, žestoki je ruski protivnik i to ne propušta da istakne i u kampanji za reizbor. Na taj način pokušava da se sa drugog mjesta u anketama vratiti na prvo.
Julija Timošenko, treća u ispitivanjima javnog mnijenja, Rusiju naziva “agresorom”, a vodeći kandidat Volodimir Zelenskij, kaže da su dvije zemlje u ratu i želi da njegova uđe u EU.
Jedini proruski kandidat Jurij Bojko, zaostaje na četvrtom mjestu i nema izgleda da se probije naprijed.
Dio ruskog problema u Ukrajini čista je aritmetika.
Mnogi birači na anektiranom Krimu i na istoku pod separatističkom kontrolom, u području gdje živi oko šest miliona ljudi, vjerojatno neće izaći na izbore jer bi prethodno morali da se registruju na teritoriji pod kontrolom ukrajinske vlade.
Dodatnih tri miliona Ukrajinaca koji žive i rade u Rusiji takođe neće moći da glasaju.
Rusija je svojim potezima 2014. godine, izgubila gotovo sav uticaj u dijelovima Ukrajine koje nema pod kontrolom i tako ostala bez opcija da utiče na događaje.
“Za nas je očigledno nemoguće da imamo posla sa Porošenkom”, kazao je Rojtersu izvor iz Kremlja.
Iako je Porošenko Rusima najgori izbor, i ostale opcije su im za ‘otpis’.
Julija Timošenko nešto je “manje zlo” jer barem nudi maglovitu nadu da bi dvije zemlje mogle opet da počnu da razgovaraju. Kao bivša premijerka, ima iskustva u pregovorima oko gasa sa Rusijom i mogla bi biti pragmatičnija od Porošenka, kazao je drugi kremljovski izvor.
Okupatori ne mogu birati
Komičar Zelenskij, čiji je svježe političko lice privlačno mnogim biračima i zato vodi u anketama, za Rusiju je nepoznanica.
Rusima se nikako ne sviđa njegova povezanost sa ukrajinskim milijarderom Ihorom Kolomoiskijem, vlasnikom TV stanice na kojoj Zelenskij nastupa, a koji je finansirao paravojne grupe za borbu sa proruskim separatistima na istoku.
Međutim, neki drugi aspekti tog političkog novajlije, Kremlju bi mogli biti interesantni. Tako je nedavno rekao da su direktni razgovori Kijeva i Moskve neizbježni, što su ruski mediji odmah zabilježili.
Dva izvora bliska kremljovskom načinu razmišljanja, rekla su da bi Porošenkova pobjeda uništila bilo kakvu mogućnost dogovora oko istoka Ukrajine. Moskva, naime, njeguje nadu da bi mogla da vrati Donbas pod ukrajinsku kontrolu, ali pod svojim uslovima, u zamjenu za ‘meko’ priznanje aneksije Krima.
Porošenkovo vraćanje u igru
Zelenskij i Timošenko mogli bi makar biti otvoreni za mogućnost razgovora, kaže politički analitičar Mark Galeoti. Kremlju je prva briga da ne pobijedi Porošenko, a pošto on zasada zaostaje u anketama, Moskva se uzdržava od uplitanja u izbore.
“Ali, ako Porošenko krene da se vraća u igru, to bi se moglo promijeniti. No zasad nemaju razloga da se uplići u miješanje karata”, smatra Galeoti. “Mislim da bi Rusi bili ‘najsretniji’ s Timošenko, ali okupatori ne mogu da biraju” zaključuje on.
Politička klima u Ukrajini i osjećaji mnogih Ukrajinca prema Rusiji takvi su da će bilo koji pobjednik imati malo manevarskog prostora za odnos s Moskvom. Sedamdeset posto Ukrajinaca vjeruje da je Rusija strateški neprijatelj, a ne prijatelj.
U mnogim krugovima problematična je već i najava mogućih razgovora s Rusima. “Kako iko može razmišljati o bilo kakvim aranžmanima kad nam je dio zemlje okupiran”, kaže krimski Tatar Musfata Đemilev, koji podržava Porošenka. “To bi jednostavno bila kapitulacija” kaže Đemilev.
