Šef EU diplomatije se iz Moskve vraća u Brisel s punom mrežom golova

Opšti je zaključak, i ruski i evropski, da je posjeta Žosefa Borelja, prvog Briselskog diplomate, Moskvi u jeku žestokog obračuna Vladimira Putina s antirežimskim protestima i opozicionim liderom Aleksejem Navaljnim, kojeg je ruski predsjednik strpao u zatvor, bio potpun promašaj, pa i fijasko.

Moskovski Komersant navodi u svom komentaru kako se šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u razgovoru s Boreljom držao duha jedne svoje primjedbe koju je, navodno, svojevremeno izgovorio u razgovoru s nekadašnjim britanskim ministrom vanjskih poslova Dejvidom Milibandom – “Who are you to fuc**** lecture me?” (Ko si ti da mi držiš je**** lekcije), a i ruski opozicioni političar Vladimir Milov je posjetu Borelja opisao kao “katastrofalno slabu” te naveo da je Lavrovu poslužio tek kao dekoracija da mu “očita lekciju”.

Protjerivanje diplomata

Naime, Borelj je tražio u ime EU da se Navaljni oslobodi te osudio brutalnost policije prema demonstrantima, a  odgovor Lavrova nije bio ništa blaži nego ophođenje OMON-a prema pristalicama Navaljnog na ulicama ruskih gradova, dajući do znanja da Rusija ne želi da to uopšte bude predmet razgovora s Briselom. Štaviše, usred ručka Borelja i Lavrova Rusi su protjerali trojicu diplomata iz zemalja EU – Njemca, Poljaka i Šveđanina, optužujući ih da su učestvovali u nedavnim antiputinovskim protestima.

Time su poslali još jednu nedvosmislenu poruku Briselu što misle o njihovoj “brizi” za Navaljnog te da će Kremlj sa svojim neposlušnim građanima postupati kako mu se prohtije, bez obzira na evropska upozorenja da je progon Navaljnog politički motivisan. Odnosno, Moskva je ta koja određuje šta su to ljudska prava u Rusiji.

Kremlj je odmah optužio EU da je postavljanje pitanja o Navaljnom miješanje u njihove unutrašnje stvari, pa je čak pred njim, nakon završetka razgovora, prozvao EU da je “nepouzdani partner” te da se u ovom slučaju ponaša “arogantno i neprimjereno kulturnoj Evropi”.

Lavrov je dao do znanja da Navaljni nije i neće biti tema razgovora na koju vlast pristaje, a da bi to potvrdio, Rusija je i njega i njegovo Udruženje za borbu protiv korupcije proglasila “stranim obavještajnim agenturama”.

Na zahtjev da se sa Navaljnim susretne u zatvoru, Borelju su odgovorili da o tome odlučuje sud u “okvirima zakonske procedure o posjetama zatvorenicima”. Kako pišu ruski mediji, iako je prije dolaska insistirao, Borelj je na kraju odustao od susreta s njim, pa i s njegovom suprugom Julijom. Lavrov je Borelju, kao i prije nekoliko dana švedskoj ministrici vanjskih poslova En Linde, dao diskete na kojima su snimci policijskih obračuna s demonstrantima u SAD i nekim zemljama EU.

Borelj je rekao da nije stigao da pogledati materijale, ali je zato Lavrov tvrdio da takvu brutalnost policije nije vidio na moskovskim ulicama te da su demonstranti napadali policiju. Doduše, čak i Komersant piše kako je Borelj mogao uzvratiti jer je brutalnost ruske policije bila i više nego evidentna, ali, kako piše list, “on je samo ćutao”, što je čak, prema ruskim medijima, izazvalo i čuđenje saradnice Lavrova, Marije Zaharove.

Presjekli opoziciju 

Već u prvim reakcijama iz Evrope prigovoreno je da je Borelj došao nepripremljen, a ni Putin ga nije namjeravao primiti. Išao je niz dlaku Rusima rekavši da EU, za sada, ne razmatra nikakve nove sankcije zbog zatvaranja Navaljnog. Evropski apeli da ga puste neće uplašiti Kremlj, a pogotovo ih neće poslušati jer je jasno da je vlast odlučila da beskompromisno presječe bilo kakvu opozicionu djelatnost koja i najblaže remeti Putinovu vlast i politički sistem.

Lavrov je demonstrirao poznatu rusku “mačo diplomatiju” kojoj, kako se čini, Borelj nije dorastao niti je na nju bio spreman.

Lavrov mu je još rekao kako se protivi tome da se EU “miješa u unutrašnje stvari Zapadnog Balkana (tu je očito u prvom redu mislio na Srbiju, Crnu Goru, gdje su se dogodile značajne i po Rusiju zadovoljavajuće promjene, i BiH koja želi ući u NATO, čemu se Moskva protivi) te po pitanju država na postsovjetskom prostoru.

Prije svega, ogigledno je mislio na nemirnu Bjelorusiju, “zatalasanu” Moldaviju i Ukrajinu, oko koje su se posebno aktivirali poslije dolaska Džoa Bajdena na čelo Bijele kuće.

Borelj, koji nije očekivao tako žestok i nediplomatski nastup ruskog domaćina, izjavio je u svoju odbranu da se mora razgovarati i čuti šta Moskva poručuje te da dvije strane – Rusija i EU – sebe više doživljavaju kao suparnike i konkurente, nego kao partnere.

No, ova agresivnost Lavrova, iza koje se krije, može ukazivati i na određenu nesigurnost, slabost i strah Kremlja zbog masovnih protesta čija je budućnost neizvjesna.

Kako bilo, Borelj se nije proslavio, nego se vraća u Brisel s punom mrežom golova koje je primio ili iz loše postavljenih ofsajd zamki ili iz simuliranih penala, dok Lavrov uživa u svom trijumfu, a prokremlj mediji se slade zbog nemoći Brisela. No, sada svi čekaju kakvu će taktiku zauzvrat pripremiti EU.