Evropa

Spor oko budžeta EU, a Merkel da pronađe rješenje?

Njemačka kancelarka Angela Merkel

Poljska i Mađarska i dalje blokiraju budžet. Ostatak Evropske unije se nervira, a njemačka kancelarka Angela Merkel bi morala da pronađe izlaz. A vrijeme za to neumitno ističe, piše Dojče vele.

„Ne potcjenjujemo ozbiljnost situacije“, rekao je Šarl Mišel, predsjedavajući Savjeta EU, nakon virtuelnog zasijedanja u Briselu o sporu oko budžeta i vladavini zakona u Evropskoj uniji. Drugim riječima: Evropska unija je u stvarnoj krizi.

Mađarska i Poljska su još u ponedjeljak spriječile usvajanje ukupnog budžeta EU, kao i Fonda za obnovu od posljedica pandemije korona-virusa teškog 750 milijardi eura.

„Neophodno je da sprovedemo budžet koji smo usvojili u junu“, rekao je Šarl Mišel. No, izgleda da poljski i mađarski premijeri, Mateuš Moravjecki i Viktor Orban, nisu bili spremni da povuku veto. Obojica su kratko obrazložili zašto odbijaju da se preispita vladavina zakona u njihovim zemljama. Obe države već godinama trpe kritike zbog slabljenja vladavine zakona, što bi zapravo trebalo samo po sebi da se podrazumijeva u državama-članicama Evropske unije.

„Ucijenjen ili prevaren?“

Na pitanje DW na završnoj konferenciji za novinare da li se osjeća ucijenjenim ili prevarenim, Šarl Mišel je odgovorio: „Ne želim da kažem ništa što bi dodatno pogoršalo situaciju“. Ali, jasno je stavio do znanja da su na taj način oštećeni milioni ljudi koji trpe ekonomske posljedice pandemije i koji su čekali na sredstva iz fonda.

Ako Poljska i Mađarska ostanu tvrdo pri svojim stavovima, sredstva iz Fonda za obnovu neće moći da budu isplaćivana od januara 2021, kako je prvobitno planirano. To će posebno da pogodi zemlje na jugu Evrope, koje su mnogo pretrpjele i zbog korona-virusa.

Viktor Orban je i prije jučerašnjeg virtuelnog samita izjavio da ga za to nije briga. Premijer Španije Pedro Sančez insistira da planiranoj primjeni Fonda. Iz holandske delegacije stigao je predlog da bi budžet mogao da se usvoji sa 25 država, a da Mađarska i Poljska ostanu po strani. Istakli su da bi to bilo komplikovano, ali izvodljivo.

Izostala prava diskusija

Međutim, o budžetskoj krizi se u četvrtak uveče nije istinski ni diskutovalo. Nakon samo 15 minuta, predsjedavajući Samitu Šarl Mišel prešao je na drugu tačku dnevnog reda – suzbijanje pandemije. Mišel je mislio da se spor oko tako osjetljivih tema – budžeta i vladavine zakona – ne može riješiti na video-konferenciji. Naredni samit u Briselu planiran je za četiri nedjelje, neposredno pred Božić.

Merkel želi nekako da posreduje

Nemačka kancelarka Angela Merkel, koja trenutno predsjedava Savjetom EU, procijedila je kroz zube da bi ona morala nekako da postigne kompromis sa Mađarskom i Poljskom. Takođe je rekla da ni Evropski parlament narednih nedelja ne može da glasa o budžetu.

Merkel je izjavila da dogovor o provjeri stanja pravne države, što je na stolu, smatra „u principu veoma dobrim“. Nije međutim rekla da li bi i kako izašla u susret zahtjevima Mađarske i Poljske, ili da bi mogla da izvrši pritisak da te zemlje promijene mišljenje.

Mađarska i Poljska jesu uložile veto, ali ova situacija još uvijek „nije razlog za zabrinutost“, rekla je njemačka kancelarka.

Kritika od strane evropskih poslanika

Žestoke kritike stigle su iz Evropskog parlamenta, koji je već neformalno glasao za fond od 1,8 biliona eura, koliko zajedno čine budžet EU i Fond za saniranje posljedica pandemije. Poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu, Razmus Andresen, insistira da njemačko predsjedavanje mora da djeluje. „Sve se sada prebacuje na samit o budžetu u decembru, koji bi trebalo da se održi uživo. To nije dobar znak. Evropski parlament ne dozvoljava da ga ucjenjuje Viktor Orban. Lopta je kod kancelarke Angele Merkel i predsjedavajućeg Savjetu EU Šarla Mišela“, izjavio je Razmusen u Briselu.

Poslanica iz redova CSU Monika Holmajer, koja je u istom poslaničkom klubu s Orbanovom partijom Fides, izjavila je da ona u principu ne reaguje na provokacije. A upravo se o tome radi kada je riječ o vetu Poljske i Mađarske, smatra njemačka poslanica u Evropskom parlamentu. „O vladavini zakona u Evropskoj unije nema rasprave“, istakla je Holmajer. Kompletan korona-fond blokirati iz političkih razloga je, zaključuje, „posebno perfidno“.

Tokom Samita EU za riječ se javio i slovenački premijer Janez Janša i zahtijevao od svih strana da pronađu kompromis. Prema informacijama iz krugova njegove delegacije, on gaji simpatije prema stavu Mađarske i Poljske. No, nije jasno koju težinu ima Janšin apel. Jasno je samo da mu sposobnost političkog prosuđivanja nije baš jača strana. Janša je jedini šef vlade EU koji je čestitao Donaldu Trampu na pobjedi na izborima za predsjednika SAD.

Send this to a friend