Šta će biti kada Putin odluči da ode u penziju?

Ubrzo nakon što Rusi, prema očekivanjima, ponovo izaberu za Vladimira Putina za predsjednika, njegove misli će se okrenuti ka pitanju koje će vjerovatno dominirati njegovim sljedećim mandatom – šta će raditi kad se ovo završi?

Putinova pobjeda na predsjedničkim izborima je sigurna, jer ankete pokazuju da se visoko kotira, a iza njega je i državna mašinerija. Ali, koliko dugo čovjek koji je dominirao Rusijom skoro 18 godina želi da ostane na vlasti, nije toliko sigurno.

Ustav ograničava predsjednika na dva uzastopna mandata, obavezujući ga da napusti funkciju na kraju termina, kao što je Putin i uradio 2008, nakon dva mandata od po četiri godine. Njegov novi mandat neći isteći prije 2024, ali ovaj problem zahtjeva hitno razmatranje, jer je neizvjesnost oko njegove budućnosti izvor nestabilnosti u nesložnoj vladajućoj eliti koju samo Putin može da drži pod kontrolom.

“Ruska politička scena ulazi u novu fazu. Većina diskusija unutar vladajuće elite fokusira se na ono što će činiti post-Putinovu eru”, kaže Gleb Pavlovski, bivši savjetnik Kremlja i aktuelni kritičar aktuelnog režima.

Vigaudas Ušackas, ambasador Evropske unije u Rusiji do prošlog oktobra, kaže da su ulozi visoki.

“Ovo je riskantan trenutak za sistem”, kaže Ušacksas, koji je sada direktor Instituta Evrope na litvanijskom Univerzitetu tehnologije u Kaunasu.

Tri opcije

Putin ima najmanje tri glavne opcije.

Mogao bi prema receptu kineskog predsjednika Sija Đinpinga da stane na kraj ograničenjima mandata, predati mandat nekom drugom, a potom se vratiti ili imenuje nasljednika i povuče se iz javnog života.

Svaki od ovih izbora nosi svoje rizike i Putin možda ima druge opcije u rukavu. Kao bivši KGB špijun, on djeluje u tajnosti i voli da iznenadi. Ali, neizvesnost oko njegovih planova je za vladajuću elitu, političke, bezbjednosne i poslovne lidere potencijalno više destabilizirajuća od bilo čega drugog.

Dva izvora bliska Kremlju rekla su za Rojters da trenutno nema plana za vrijeme kad se okonča Putinov mandat. Ova stvar je toliko osjetljiva da su ti izvori dali izjavu pod uslovom anonimnosti. Ruski vladajući sistem, iako projektuje sliku unije, podijeljen je na mnogim mjestima između liberala i ekonomskih liberala, ljudi sa ličnim zavadama i rivalskih poslovnih interesa.

Putin drži zajedno ovo različite interese pa je svaka najava vakuuma u centru sistema veoma riskantna.

Putin zauvijek

Putin je toliko ukorjenjen u ruski vladajući sistem da mnogi od njegovih članova ne mogu ni da zamisle nekog drugog na mjestu vođe. Mnoge državne kompanije i velike banke kažu da ne predviđaju stvarne promjene na vrhu kad se okonča novi Putinov mandate.

“Nema razgovora u hodnicima o nasljedniku. Kao da ljudi misle da će Putin biti tu zauvijek”, izjavio je za Rojters izvor iz jednog ministarstva.

Ako Putin želi da se izmjeni Ustav kako bi omogućio treći uzastopni mandat, trebaće mu 2/3 podrške u donjem domu parlamenta, 3/4 u gornjem i odobrenje 2/3 regionalnih vlasti. To su sve institucije u kojima saveznici Kremlja drže vladajuću većinu, ali je Putin već rekao da neće mijenjati Ustav kako bi ostao na vlasti. Ako bi to ipak uradio, rizikovao bi da okrene protiv sebe glasače koji bi na to mogli gledati kao na okretanje leđa demokratiji.

Samo Medvedev

Putin je još 2008. odolio iskušenju da izmjeni Ustav kako bi produžio svoju vladavinu, kad se suočio sa krajem mandata.

Umjesto toga je sišao sa funkcije i pustio Dmitrija Medvedeva da se kandiduje za predsjednika, siguran da će pobijediti sa podrškom Kremlja. Putin, koji je tada postao premijer na četiri godine, osigurao je svoj reizbor na mjesto predsjednika kad se Medvedevljev termin okončao 2012.

Od tada je Putin predsjednik, a Medvedev premijer Rusije. Putin će možda sada da uradi slično. Medvedevljev rejting je mnogo niži od Putinovog, ali bi ga vladajuća elita mogla prihvatiti kao provjerenog Putinovog zastupnika. Ko bi mogao biti predsjednik nakon Putina?

“Samo Medvedev. Svi se plaše promjena”, rekao je za Rojters izvor iz vladinih krugova.

Zamor

Godine će možda stići Putina (65) ovog puta. On je u dobroj fizičkoj formi, ali će na kraju novog četvorogodišnjeg mandata imati 71. godinu. Ako bi se ponovo sklonio u stranu za pun mandat, imao bi 77 godina u povratku – predsjednički mandat je produžen na šest godina 2008, tokom Medvedevljevog predsjedništva.

Izvori bliski Kremlju kažu da se Putin nekad osjeća veoma umorno. Prije dvije godine, kad se sastao sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, Putin je uhvaćen dok se povjeravao svom savezniku da ne spava dovoljno.

“Prekjuče sam spavao četiri sata, a prošle noći pet”, rekao je Putin Lukašenku.

Putin će uskoro vladati duže od sovjetskog lidera Leonida Brežnjeva, čija je 18-godišnja vladavina 1964-1982 povezana uglavnom sa stagnacijom, dok je Staljin vladao SSSR-om tri decenije. Kako bi uživao u penziji, Putin će morati da imenuje podobnog nasljednika koji može držati moć u svojoj ruci i štititi interese vladajuće elite.

Nasljednik

Izvori iz Kremlja kažu da Putin nije još izabrao nasljednika i da su sva imena koja kruže proizvod spekulacija koje nijesu zasnovane na Putinovim razmišljanjima. Među tim imenima nalaze se Igor Sečin, šef državne naftne kompanije “Rosnjeft”, ministar odbrane Sergej Šojgu, Igor Djumin, bivši Putinov telohranitelj koji je postao regionalni guverner i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin.

Imenovanje nasljednika, iako neminovno, biće riskantan potez za Putina, koji mora da se osigura da će sljedeći vođa umjeti da ga zaštiti i da neće uništiti sistem koji je izgradio.

“Što duže ostaje na moći, teže će mu biti da ode. Kako da napusti tako složeni sistem koji je suštinski njegov lični projekat”, rekao je Andrej Kolesnikov, predavač Centra Karnegi Moskva