Evropa

Šta je “ekonomija krofne” i zašto sve više evropskih gradova prihvata ovu radikalnu teoriju?

Sve više evropskih gradova počinje primjenjivati radikalnu ekonomsku teoriju. Glavni grad Holandije, Amsterdam, postao je prvi grad u svijetu koji je zvanično započeo sa implementacijom “ekonomije krofne” početkom aprila prošle godine.

Takođe, glavni grad Belgije, Brisel, usvojio je ovu radikalnu ekonomsku teoriju krajem septembra, a kanadski grad Nanaimo isto će učiniti u decembru.

Naučnici koji zagovaraju ovaj novi pristup tvrde da sadašnji ekonomski sistem žrtvuje i ljude i životnu sredinu u vrijeme kada se sve mijenja, od globalnih do sada neviđenih promjena vremenskih obrazaca, podizanja nivoa mora.

Sve više gradova prihvata ekonomski model u obliku krofne kako bi se oporavili od krize izazvane korona virusom i spriječili izloženost budućim šokovima.

Britanska ekonomistkinja i autorka knjige “Ekonomija krofne” Kejt Rovort vjeruje da je samo pitanje vremena kada će ovaj koncept prihvatiti cijele države.

Amsterdam je prvi grad koji je formalno krenuo u implementaciju ekonomije krofne u aprilu prošle godine, pokrenuvši ovu inicijativu u vrijeme kada je zemlja imala jednu od najvećih stopa smrtnosti prouzrokovane pandemijom koronavirusa. Gradske vlasti su tada izjavile da se nadaju da će se oporaviti od krize i izbjeći buduće krize tako što će prigrliti model grada prema teoriji krofne.

Kao što se navodi u knjizi Rovort iz 2017. godine, ekonomija krofne ima za cilj da bude “kompas za ljudski progres”, pretvarajući degenerativnu ekonomiju prošlog vijeka u regenerativnu ekonomiju novog vijeka.

“Kompas je krofna, ona sa rupom u sredini. Iako zvuči suludo, to je jedina krofna koja je zapravo dobra za nas”, kazala je Rovort za CNBC.

Njen cilj je da se osigura da nikome ne nedostaju osnovna sredstva za život, od hrane i vode do socijalne jednakosti i političkog glasa, dok se istovremeno sprečava da čovječanstvo uništi sisteme životne podrške planete Zemlje, kao što su stabilna klima i plodno zemljište.

To bi bile dobre vijesti za mnogo ljudi ako bi uspješna krofna u Amsterdamu značila da će drugi gradovi, zemlje i institucije početi primjenjivati ovu teoriju.

Ako pogledate jednostavan dijagram krofne, Rovort pojašnjava da vanjski krug predstavlja životnu sredinu planete Zemlje – mjesto gdje kolektivna upotreba resursa ima negativan uticaj na Planetu, dok unutrašnji krug predstavlja niz međunarodno usaglašenih minimalnih društvenih standarda. Prostor između opisan je kao “slatka tačka” čovječanstva.

“Želimo da se postaramo da svi imaju osnovne resurse koji su im potrebni kako bi vodili život u kojem imaju dostojanstvo, zajednicu i prilike. Da niko ne ostane u rupi u sredini”, kazala je ona.

‘Aha’ momenat

“U početku smo imali dilema u vezi sa vremenom”, kazala je Maraike van Dornink, zamjenica gradonačelnika Grada Amsterdama, za CNBC.

“Ispostavilo se da ljudi čeznu za idejama za izgradnju naše ekonomije nakon krize. Naša cirkularna strategija je alat koji treba da osigura da se ne vraćamo na uobičajene prakse, već da se radujemo načinu na koji ćemo drugačije oblikovati svoju ekonomiju.”

Rovort je rekla da je svake sedmice kontaktiraju mnogi gradovi iz cijelog svijeta.

“Grad Amsterdam je uvijek bio pionir. On voli da bude pionir, što je sjajno obzirom da nema mnogo gradova koji žele da budu lideri. Oni će slijediti druge kada vide da je neko počeo prvi”, kazala je ona.

“Nećemo biti uspješni ako budemo imali tri, četiri, pet strategija koje pokušavamo povezati. Kada su naišli na koncept krofne, znam da su rekli: ‘Aha, ovo je koncept koji se nalazi iznad svega i obuhvata sve što želimo da postignemo.’”

Van Dornink, koja je odgovorna za prostorni razvoj i održivost u glavnom gradu Holandije, kazala je da je cirkularna strategija grada fokusirana na oblasti u kojima lokalna vlada može zaista da napravi razliku.”

Ove oblasti uključuju zbrinjavanje otpada od hrane i organskog otpada, potrošnu robu i gradnju. Kao rezultat toga, grad je za cilj postavio 50% smanjenja prehrambenog otpada do 2030. godine, provedene mjere koje će olakšati stanovnicima da konzumiraju manje (uspostavljanjem lako pristupačnih i funkcionalnih prodavnica polovne robe i usluga popravke u naredne tri godine) i pritisak na građevinske kompanije da koriste održive materijale u gradnji.

“Veoma smo ponosni da budemo primjer drugim gradovima i sretni smo da širimo ovu poruku”, kazala je van Dornink.

“Ništa ne odjekuje dalje nego uspjeh. Bile bi dobre vijesti za toliko mnogo ljudi ako bi uspješna krofna u Amsterdamu značila da će drugi gradovi, države i institucije početi koristiti ovu teoriju.”

Preispitivanje starih ekonomskih mantri

Briselska regija takođe se uzda u “teoriju krofne” za oporavak od pandemije. Oni su krajem septembra zvanično usvojili ovaj model, u nastojanju da grad pređe na održivu i uspješnu ekonomiju.

Barbara Trakte, sekretarka ove regije, rekla je za CNBC da je važna komponenta Brisela “duboko paricipatorna dinamika”.

Trakte, koja je odgovorna za ekonomsku tranziciju i naučna istraživanja u briselskoj regiji, kazala je da model predstavlja promjenu u paradigmi i pomaže da oblikuje napore regije da posmatra ekonomiju na drugačiji način.

“Mislim da ljudi razumiju moć teorije krofne, da se preispitaju stare ekonomske mantre”, kazala je ona. “To im daje pozitivnu motivaciju, stav ‘hajde da to uradimo’, koji može pomjeriti planine. I ako briselska regija može pomoći da pokaže put, tim bolje.”

Send this to a friend