Vikiliks je 2006. godine osnovao Australijanac Džulijan Asanž, koji je danas uhapšen u Velikoj Britaniji. Asanž je nakon osnivanja Vikiliksa objavio da će ova internet stranica koristiti enkripciju i da neće praktikovati cenzuru, kao i da će objavljivati tajne informacije i štititi izvore. Vikiliks više od deset godina objavljuje milione povjerljivih dokumenata.
Sajt je prvi put privukao pažnju 2007. godine kada su objavljeni priručnici za američke zatvorske čuvare u Gvantanamu (Guantanamo Bay). Međutim, pravu je slavu stekao 2010. godine kada je sarađivao sa New York Timesom, Guardianom, Spiegelom, Le Mondeom i El Paisom u objavljivanju miliona povjerljivih diplomatskih poruka.
Vikiliks je objavio više od deset miliona povjerljivih informacija koje su procurile, kao i popratnih analiza, što je užasnulo brojne političare, vlade i korporacije.
Tokom svojih početaka, Vikiliks je radio sa disidentima širom svijeta kako bi razotkrio vladine tajne – od SAD-a do Evrope, preko Kine, Afrike i Bliskog Istoka, ali se njegov rad vremenom fokusirao najviše na SAD. Asanž je više puta poricao tvrdnje da sarađuje sa Rusijom.
U julu 2016. godine Vikiliks je izazvao burne reakcije objavljivanjem e-mailova koji su razotkrili da zvaničnici američke demokratske partije preferiraju Hilari Klinton u odnosu na ljevičara Bernija Sandersa u predsjedničkim izborima, što je dovelo do ostavki visokih zvaničnika partije.
Najveći skandali povezani sa Vikiliksom su se ticali Asanža. Podržavaoci ga smatraju herojem, a kritičari manipulatorom. Asanž je od 2012. godine živio u ambasadi Ekvadora u Londonu, bježeći od optužbi za silovanje u Švedskoj.
Švedski tužioci su od istrage odustali 2017. godine, ali Asanž je ostao u ambasadi, plašeći se da će biti izručen SAD-u zbog razotkrivanja državnih tajni.
Veliko razotkrivanje američkih diplomatskih poruka 2010. godine od strane Vikiliksa, koje je osramotilo vlade širom svijeta, ne bi bilo moguće da nije bilo američke vojnikinje Čelsi Mening, koja je Vikiliksu predala 700.000 povjerljivih dokumenata.
Mening je osuđena na 35 godina zatvora 2013. godine i odslužila više od tri godine prije nego što je 2017. godine oslobođena.
U martu 2019. godine je ponovo uhapšena jer je odbila da svjedoči u istrazi protiv Vikiliksa .
Bivši zaposlenik američkih tajnih službi Edvard Snouden, takođe je bio podržan od Vikiliksa , iako nije koristio ovu internet stranicu kako bi objavio informacije o američkoj Državnoj agenciji za bezbjednost koje je posjedovao.
Asanž mu je preporučio da čim prije pobjegne u Moskvu kako bi izbjegao progon u SAD-u, što je savjet koji je Snouden i poslušao.
Vojnikinja !!!