Mladi se viđaju sa prijateljima, organizuju žurke i mnogo putuju. Za mlade ljude ništa od svega toga više nije normalno.Stasava cijela “generacija korone”. Stručnajci kažu da će to imati velike posljedice. U kvartu Berlin-Nojkeln petkom uveče inače sve vrvi od mladih. Ali povećanje broja novozaraženih već u pola deset naveče pokazuje posljedice. Barovi su još popunjeni onoliko koliko pravila odstojanja dozvoljavaju, a to znači da su u odnosu na uobičajenu gužvu petkom – poluprazni, piše Dojče vele.
Gosti mirno sjede, za bilijarskim stolovima i na stonom fudbalu nose maske. Pred vratima više nema mnoštva ljudi kao do prije desetak dana.
Sporadični turisti traže ostatke noćnog života. Jedan prolaznik kaže da su ljudi u tridesetim teže pogođeni ograničenjima od omladine: “Oni možda traže nekoga da osnuju porodicu. Ovako se smanjuju šanse da nekoga upoznaju.”
“Nije kao ranije”
Šleska kapija (Schlesisches Tor) deset minuta prije obaveznog fajronta u 23 sata. Prije nego što se lokal zatvori, Linus uzima još jedno pivo. Upravo je navršio osamnaestu godinu: “Ma da, pridržavam se pravila u vezi sa koronom. Ali ništa nije kao ranije, kada si mogao da ideš tamo i ovamo i na đuskanje, da provedeš lijepo veče.”
Njegov drug Lijam dodaje: “Za mlade je teško da se drže ograničenja. Jasno je da hoćemo da se družimo. Ali je isto tako jasno da moramo da zaštitimo starije ljude.”
Ovi mladići nisu za predlog da se savezna policija uključi u kontrolu pridržavanja mjera. Kažu da razumiju ako policija interveniše kada je u pitanju veliko okupljanje sa pedeset i više ljudi, ali ne odobravaju kažnjavanje pri najmanjem prestupu.
Propuštene šanse
Mihael Korsten, profesor sociologije na Univerzitetu Hildeshajm, u istraživačkom radu se usredsrijedio na “generaciju korone”. Sproveo je anketu među mladima o “socijalnoj distanci”. Rezultati su iznenađujući: “Iako ta generacija rutinski upotrebljava digitalne društvene mreže, veliki broj mladih ljudi veoma dobro razlikuje stvarni i digitalni svijet”, kaže Korsten.
On smatra da će pandemijska kriza imati dugoročne posljedice na planiranje života kod mladih. Već postoji cijela generacija čija je budućnost na čekanju i stalno mora da pronalazi novu orijentaciju. To bi, prema profesoru Korstenu, moglo dovesti do velike frustracije. Neke šanse u sticanju znanja i iskustva kao i u privatnom životu ne mogu se nadoknaditi, kaže on, i kao primjer navodi uobičajenu godinu dobrovoljnog rada u inostranstvu poslije srednje škole.
Profesorka ekonomije Regina Rifan očekuje da će ova generacija imati takozvane “efekte ožiljaka” – jer će mladi ljudi propustiti dosta u školi i na fakultetima. Zbog krize će, dodaje Rifan, po prvom zaposlenju biti manje plaćeni nego generacije prije njih, a to se možda ne može popraviti tokom cjelokupne karijere.
“Nećemo u krevet u jedanaest naveče”
Petnaest minuta poslije zvaničnog fajronta u Berlinu. Tri drugarice, Nele, Jolanda i Belen, bi pod normalnim okolnostima tek sada izašle u provod. Upravo su završile studije ili stručnu obuku i osjećaju da pandemija guši njihovu životnu radost.
“Mislile smo da poslije studija ili stručne škole možemo da preduzmemo nešto stvarno dobro”, kaže Nele i žali se da je sve okončano prije nego što je i počelo: “Htjele smo u inostranstvo, da stvarno putujemo. Imamo naše diplome u džepu, a sada sve ovo samo ide na živce.”
“Svi su se pomirili sa situacijom. Ali mnogima to znači oduzimanje lične slobode da ne mogu noću da izlaze. Ipak, na neki način nam je to potrebno”, kaže Belen.
Ona dodaje da u jedanaest naveče više nigdje ne mogu da odu: “Naravno, nećemo da stvaramo neku veliku grupu, ali ipak nećemo u petak u jedanaest da idemo u krevet.”
Sociolog Korsten smatra da je to prirodna generacijska potreba: “Proslave u mlađem životnom dobu podrazumijevaju i izgaranje. Mlad čovjek želi da iskuša granice. I to baš zajedno sa drugim ljudima.“
“Generacija korone” se sprema za nova ograničenja.
Bilo je i ratnih godina sto ostavlja jos vece traume. O tome nioo nista ne prixa, kao ni o gladi, kao i o tome da nemaju svi jednake sanse. A ovdje razglabsmo o necenu sto je za vecinu ljudi inace privilegija.
Sterilnost kod 👩 50-60%
Sterilnost kod 👨 🔫 👨 🔫 👨 🔫 70-90%
Alchajmer kod 👩 40%
Alchajmer kod 👨 🔫 👨 🔫 80%
Kod 🧒 40-65%gubitak pamcenja
Istina, i o tome je govorio Njemacki epidemiolog Dr. Klaus Rotschberber. Da vakcinacijom naravno niko ne zeli da vas ubije, ali da vas sterilise itekako. Procijenili su da bi tom sterilizacijom do 2070-te godine svjetska populacija izgubila oko 25% stanovnista sto zbog starosti, sto zbog bolesti i ratova, sto zbog upravo sterilizacije. Da se samo vratimo na Kinu iz 1960-tih,… Više »
ljudi, eto vas sa šizofrenim teorijama.
evropi (zapadnoj) i usa fali stanovništva, japanu, kini isto.
standard u društvima đe funkcioniše vladavina prava povezan je sa brojem stanovnika, vipe stanovnika, veća potrošnja, veći standard.
te teorije, da neko tajno tajkunsko društvo želi da smanji broj stanovnika, su komične.
Nema toga mozga koji može reć što će bit u budućnosti,obično bude kontra.Po mnogima trebali smo već odavno imat bazu na mjesecu i putovat do marsa?
Trebali smo da nije bilo Hladnog rata , sličnog kao i danas … nevjerovatno koliko nas plitke stvari drže u prošlosti . Mora da je nekim koji su pri vrhu , ljepše da budu face u svoje selo ( države , kontinenti ) nego niko i ništa u veliki grad ( svemir )
Da nije bilo Hladnog rata nikad ni ne letjeli u svemir jer je neisplativo. Letjelo se samo da bi se ovom drugom reklo kako se moze, informisi se malo.
Samo kolektivna svijest može gurati naprijed razvoj čovječanstva i društva. A mi nemamo ni individualnu zdravu danas. Prije 100 godina je bili nezamislivo da neko bez škole, fakulteta i nekih priznatih ostvarrnja iza sebe bude na javnoj funkciji, donosi odluke i bude uzor ostalima. Pogledajte danas koji ljudi se pitaju. Horror.
koliko je studenata završilo godinu uspješno bez ikakvog znanja, globalno.
sve profesije su oštećene mnogo.