Evropa

Stvarnost ili fikcija: Sovjetska špijunka koja je spasila Saveznike

Špijunka Goar Vartanjan, koja je prema sovjetskim izvorima pomogla u sprječavanju nacističkog plana za ubistvo savezničkih lidera 1943, umrla je u Moskvi u 94. godini.

U jeku Drugog svjetskog rata 1943, majušna 17-godišnjakinja je bila u timu sovjetskih agenata za koje Moskva kaže da su osujetili nacistički plan i spasili živote “velike trojke” savezničkih lidera, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Pomogavši u razotkrivanju operacije Dugi skok – koju su sastavili sljedbenici Adolfa Hitlera da ubiju ili otmu predsjednika SAD Frenklina Ruzvelta (Roosevelt), britanskog premijera Vinstona Čerčila (Winston Churchill) i sovjetskog premijera Josifa Staljina tokom strateškog samita u Teheranu – Goar Vartanjan, rođena u Jermeniji, u suštini je, prema sovjetskim izvorima, spasila savezničke ratne napore.

Istoričari i potonja evidencija bacili su znatnu – mnogi će reći ogromnu – sumnju u istinitost, kako je to kasnije opisao navodni organizator iz SS-a, izmišljotine koja je plod mašte gomile “piskarala”.

Međutim, Vartanjan, poznata kao Anita, zajedno sa svojim suprugom i kolegom špijunom, Gevorkom Vartanjanom, postala je jedna od najčuvenijih i najdugovječnijih, uspješnih špijunskih priča SSSR-a.

Vartanjan je umrla u Moskvi 25. novembra, odnijevši sa sobom tajne navodnog sprečjavanja operacije Dugi skok i njenih nekoliko decenija života kao visoko odlikovane špijunke KGB-a.

Ruska Spoljna obavještajna služba (SVR) je, prema izvještajima, ove nedjelje saopštila da su Vartanjani bili uključeni u “aktivan obavještajni rad” u “ekstremnim uslovima u mnogim zemljama”, bez iznošenja ikakvih detalja.

Gevork Vartanjan se jednom hvalio da je samo “dva do tri odsto” informacija o njemu i njegovoj supruzi stiglo do javnosti.

To je, prema većini sovjetskih opisa, bio brak posvećenih antifašista i sovjetskih špijunskih majstora.

Rođena u januaru 1926. u Gjurmi, sadašnjoj Jermeniji, Goar se navodno preselila s porodicom u Iran 30-ih godina prošlog vijeka prije nego što je upoznala Gevorka Vartanjana u Teheranu.

Godine koje su slijedile urezane su – zasluženo ili ne – u sovjetsku istoriju.

Sovjetski izvori tvrde da se pridružila njegovoj antifašističkoj grupi kada je imala samo 16 godina. Vjenčali su se četiri godine kasnije.

Par se navodno vratio u Sovjetski Savez 1951. godine.

Goar i Gevork su, prema tvrdnjama iz ruskih obavještajnih službi, zajedno radili 30 godina na tajnim operacijama u Evropi, Aziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

“Pomagala sam mnogo suprugu u poslu, učestovala sam u tajnim operacijama. Zajedno smo dijelili neuspjehe i radost”, rekla je u intervjuu 2015, poslije Gevorkove smrti, za rusku državnu novinsku agenciju RIA novosti.

Ruski izvještaji navode da se Goar penzionisala kao sovjetska špijunka 1986. godine, ali da je nastavila da obučava mlade agente.

Identiteti Goar i Gevorka Vartanjan su otkriveni 2000. godine, što im je donijelo slavu i javne pohvale u postsovjetskoj Rusiji.

Njihov rad je inspirisao nagrađeni sovjetsko-francusko-švajcarski film “Teheran 43” s francuskim glumcem Alenom Delonu.

Istoričar iz Londona koji se bavi špijunažom Aleksandar Vasilijev je među onima koji kažu da je slava Vartanjanovih izgrađena na fikciji KGB-a.

“To je KGB mit koji je objavljen pošto je rat završen”, prenio je Radio Farda RSE-a njegovu izjavu o operaciji Dugi skok. “Zasad nema evidencije koja bi ukazivala na nacističke pripreme za atentate u Teheranu”.

Dodao je: “Mnogi istoričari vjeruju da je Staljin širio glasine o teheranskoj terorističkoj operaciji da bi se približio Ruzveltu i oslabio Čerčilov uticaj”.

Ipak, 2007. godine Čerčilova unuka Silija Sandis (Celia Sandys) sastala se s Gevorkom Vartanjanom u Moskvi i zahvalila mu što je spasio život njenog djede. Vartanjan, koji je umro 2012, na sastanku je navodno podigao čašu jermenskog brendija “velikoj trojci – Staljinu, Čerčilu i Ruzveltu”, dodajući: “Zahvaljujući njima danas živimo u miru”.

Goar Vartanjan, koja je 1984. dobila Orden crvene zastave, biće sahranjena na prestižnom moskovskom groblju Trojekurovskoje.

Kremlj joj je odao počast 27. novembra navodeći da je njena karijera možda promijenila tok istorije, prenio je Rojters. “Bez Goar Vartanjan i njenog supruga Gevorka istorija je mogla biti drugačija. To su ljudi koji su ostavili trag u istoriji čovječanstva”, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je dodao da je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je i sam bio oficir KGB-a u Istočnoj Njemačkoj na kraju Hladnog rata, izrazio saučešće porodici i rođacima Vartanjan.

“Putin je dobro znao i Goar i njenog supruga… Goar je posjetila Putina u Kremlju, Putin je posjetio Goar”, rekao je Peskov novinarima.

Send this to a friend