Američka televizijska kuća CNBC analizirala je kako bi Rusija mogla reagovati ako se nastavi širenje NATO-a. Izdvojene su tri moguće reakcije, a to su još intenzivnije provociranje NATO-a, sajber napadi i energetski rat.
Rusija se oštro suprotstavila mogućnosti da Finska i Švedska postanu članice NATO-a te je najavila da njena reakcija neće izostati.
Intenzivnije provociranje NATO-a
Rusija posljednjih godina aktivnostima provocira reakciju NATO-a, a što podrazumijeva i periodični ulazak u vazdušni prostor ovog vojnog saveza. Stručnjaci smatraju da će ovakve aktivnosti biti intenzivnije ako Finska i Švedska okončaju višedecenijsku vojnu neutralnost.
“Ovo mijenja sigurnosno okruženje na cijelom Baltičkom moru i Arktiku. Naravno da će se nastaviti ulasci u vazdušni prostor, ali mi smo odbrambeni savez te ćemo reagovati racionalno i profesionalno. Posljednja stvar koju Rusija želi jeste sukob sa svih 30 članica NATO-a, a uskoro će ih biti 32”, ukazao je bivši general američke vojske u Evropi Ben Hodges.
Smatra da Rusija ne može otvoriti novi vojni front sve dok ratuje u Ukrajini. Ocijenio je da ne postoji stvarna opasnost po Finsku i Švedsku.
U NATO-u tvrde da ruski vojni avioni često ne emituju signal sa transpondera, a zbog čega se ne zna pozicija i visina letjelice. Osim toga, naglasili su da ne komuniciraju s kontrolorima letenja, a za šta su naveli da predstavlja rizik po civilne avione.
Sajber napadi i pomjeranje vojske ka granici
Finska i Švedska su potcrtale da je razlog članstva u NATO-u posljedica agresije Rusije na Ukrajinu, a ne da bi se antagonizovale Rusiji.
Švedska premijerka Magdalena Anderson je 15. maja izjavila za CNBC da je članstvo najbolja stvar za nacionalnu sigurnost. Očekuje da će ruski predsjednik Vladimir Putin tražiti i učestalije sajber i hibridne ratove kao reakciju na članstvo ove države u NATO-u.
Ministarka vanjskih poslova Švedske Ann Linde očekuje i to da će Rusija više pomjerati vojsku ka švedskoj granici.
Energetski rat
Energetski rat je još jedan izgledan način ruske reakcije. Energenti su snažan adut u ruskoj konfrontaciji Zapadu. Evropska unija u međuvremenu to pokušava promijeniti.
Ekonomista osiguravajućeg društva AXA Gilles Moec ne isključuje mogućnost da Rusija potpuno obustavi isporuku energenata ostatku Evrope. Rusija je 13. maja objavila da će obustaviti distribuciju struje Finskoj. Prema navodima Finaca, riječ je o 10 odsto od ukupne električne energije.
Turska je poručila da neće podržati članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je kao razlog za to istakao to što ove dvije zemlje, kako je naveo, podržavaju terorističke organizacije. Kao takve je naveo Kurdsku radničku stranku (PKK) i kurdsku miliciju (YPG) u Siriji.
