Tramp: Vjerujem da Putin želi kraj rata, teže mi je da se nosim sa Ukrajinom; Besent: Zelenski mora da shvati da će Evropa dati garanciju bezbjednosti

Rat u Ukrajini – 1.108. dan. Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Bliski istok Stiv Vitkof potvrdio je da će otputovati u Saudijsku Arabiju da razgovara sa ukrajinskim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom. Predsjednik Vladimir Putin poručio je da Rusija ne namjerava “nikome da popusti” u ukrajinskom sukobu i ocijenio da je “kohezija zemlje” jedan od glavnih uslova za uspjeh na bojnom polju. Dešavanja pratite na CdM-u.

Tramp: Vjerujem da Putin želi kraj rata, teže mi je da se nosim sa Ukrajinom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da vjeruje da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da okonča rat, a da mu je teže da se nosi sa Ukrajinom, poručujući da će “to srediti i zaustaviti”.

Na pitanje da li vjeruje da Putin želi da okonča rat, Tramp je odgovorio da mu vjeruje.

“Mislim da nam ide jako dobro sa Rusijom, a oni trenutno bombarduju Ukrajinu. Iskreno, teže mi je da se nosim sa Ukrajinom. Oni nemaju adute”, istakao je Tramp.

Volodin: Rusija sada ima razloge da konfiskuje britansku imovinu

Britanski transfer prvih sredstava Ukrajini obezbijeđenih iz zamrznute ruske imovine, predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava, izjavio je predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin.

“Prenos ruske imovine od strane Britanije u Ukrajinu predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava. Na kraju će morati da vrate Rusiji ono što sada velikodušno poklanjaju, slično kao što je Tramp primoran da poništi Bajdenove nepromišljene odluke u vezi sa Ukrajinom“, upozorio je Volodin.

Ocijenio je da će ova akcija trajno potkopati povjerenje u britanski finansijski sistem jer, naveo je, podriva princip nepovredivosti imovine, koji je temelj čitavog globalnog finansijskog sistema.

“Rusija sada ima sve razloge da odgovori na sličan način i konfiskuje britansku imovinu koja se nalazi u našoj zemlji”, upozorio je Volodin.

Besent: Zelenski mora da shvati da će Evropa, a ne SAD, dati garanciju bezbjednosti

Aktuelna američka administracija, na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, smatra da bezbjednosne garancije za Ukrajinu ne treba da daju Sjedinjene Američke Države, već Evropa, izjavio je američki ministar finansija Skot Besent.

“Volodimir Zelenski mora da shvati da će Evropa obezbijediti bezbjednosne garancije za njegovu zemlju”, istakao je Besent.

Besent je naveo da je tokom posjete Kijevu pokušao da objasni ukrajinskom lideru da je svrha sporazuma o mineralima da približi ukrajinski narod američkom narodu.

Fico: Slovačka se nije obavezala na finansijsku ili vojnu pomoć Ukrajini

Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je da se ta zemlja na samitu Evropskog savjeta u Briselu nije obavezala po pitanju finansijske ili vojne pomoći Ukrajini.

Fico je rekao da smatra uspjehom što je Savjet prihvatio zabrinutost Slovačke u vezi sa obustavom prenosa gasa kroz Ukrajinu i da Evropska komisija, Slovačka i Ukrajina moraju da pronađu rješenje za to pitanje.

“Evropski savjet je priznao legitimnost i validnost naših komentara i zabrinutosti, koje stalno iznosimo, jer razumijemo posljedice ako gas ne prolazi kroz Slovačku i ne dolazi do ostatka Evrope”, rekao je Fico, koji je dodao da, uz izjavu Evropskog savjeta o gasu, Slovačka sada ima politički mandat da vrši “značajan pritisak” na Ukrajinu.

Troje bugarskih državljana osuđeno u Britaniji zbog špijunaže u korist Rusije

Londonski sud je proglasio troje bugarskih državljana krivim za špijunažu u korist Rusije.

Katrin Ivanova (43), Vanja Gaberova (30) i Tihomir Ivančev (39) osuđeni su na londonskom sudu Old Bejli jer su od avgusta 2020. do februara 2023. godine prikupljali “informacije korisne neprijatelju”, što su oni tokom suđenja negirali.

Sud ih je proglasio krivim da su bili članovi špijunskog lanca kojim je na kraju upravljao Jan Marsalek, austrijski biznismen koji je pobegao u Rusiju 2020. godine, nakon što je platna kompanija kojoj je pomagao, Vajrkard, propala zbog prevare od 1,9 milijardi eura.

Tužioci su rekli da su troje bugarskih državljana, zajedno sa Orlinom Rusevom i Bizerom Džambazovim, koji su priznali da su bili dio zavjere prije početka suđenja, vršili nadzor nad novinarima i planirali lažni protest ispred kazahstanske ambasade u Londonu.

Umerov sa Kalasovom o evropskom finansiranju odbrane Ukrajine

Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov i visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas razgovarali su u Briselu o finansiranju odbrane Ukrajine.

“U Briselu sam imao važan sastanak sa visokom predstavnicom EU Kajom Kalasom. Razgovarali smo o finansiranju odbrane Ukrajine”, naveo je Umerov na Fejsbuku.

Prema njegovim riječima, EU radi na inicijativi koja će omogućiti privlačenje dodatnih resursa za snabdijevanje protivvazdušne odbrane municijom i raketama, kao i obuku i opremanje ukrajinskih vojnika.

“Naročito smo spremni da stvorimo zajednička preduzeća sa vodećim odbrambenim kompanijama u Ukrajini i u EU”, naglasio je Umerov.

Saudijska Arabija potvrdila da će se pregovori SAD i Ukrajine održati u Džedi

Ministarstvo spoljnih poslova Saudijske Arabije saopštilo je da će se sljedeće nedjelje u gradu Džedi održati razgovori između Ukrajine i SAD.

Kako prenosi Ukrinform, ovo je prenio Rojters .

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je izjavio da će u ponedjeljak otputovati u Saudijsku Arabiju na sastanak sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom Bin Salmanom, uoči razgovora sa američkim zvaničnicima.

Tramp: Razmatramo široke sankcije Rusiji

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da razmatra uvođenje novih sankcija i carina protiv Rusije nakon novih ruskih napada na Ukrajinu tokom noći.

“Uzimajući u obzir činjenicu da Rusija trenutno doslovno ‘melje’ Ukrajinu na ratištu, ozbiljno razmatram široke bankarske sankcije, sankcije i carine protiv Rusije sve dok se ne postigne primirje i konačni mirovni sporazum”, napisao je Tramp, prenosi Index.

U poruci je pozvao obje strane na pregovore.

“Za Rusiju i Ukrajinu – sjednite za sto odmah, prije nego što bude prekasno. Hvala”, poručio je Tramp.

Kremlj: Rusija i SAD saglasne da bi nacrt iz Istanbula mogao da bude osnova za mirovni sporazum

Rusija i SAD vide nacrte sporazuma o kojima su Moskva i Kijev razgovarali u ranim nedjeljama rata kao moguću osnovu za mirovni sporazum sa Ukrajinom, saopštio je Kremlj, iako ga je Volodimir Zelenski ranije odbacio kao neprihvatljiv.

Nacrti dokumenata o kojima se raspravljalo na razgovorima u Istanbulu krajem marta 2022. obavezali bi Ukrajinu da odustane od svojih NATO ambicija i prihvati stalni neutralni status bez nuklearnog oružja, u zamjenu za bezbjednosne garancije SAD, Rusije, Kine, Britanije i Francuske, pet stalnih članica Saveta bezbjednosti UN.

Ali dvije strane nisu se složile oko ruskih zahtjeva, koji uključuju pravo veta na akcije država garanta da pomognu Ukrajini u slučaju napada.

Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je za CNN prošlog mjeseca da je sporazum bio veoma blizu. Mislim da ćemo koristiti taj okvir kao putokaz za postizanje mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, naveo je Vitkof.

Upitan o stavu Rusije o istanbulskom nacrtu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da i u Vašingtonu rekli da bi mogao da postane osnova, polazna tačka za pregovore. I, naravno, predsjednik (Vladimir) Putin je rekao da bi pregovori mogli da imaju istanbulske sporazume kao polaznu tačku, istakao je Peskov.

Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi rekao je prošle nedjelje da Kijev nije dobio nijedan predlog od SAD da se istanbulska dokumenta koriste kao osnova za mirovne pregovore.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je još u decembru odbacio pristup Istanbula, opisujući ga kao ultimatum koji zahtjeva predaju njegove zemlje.

Šmigal: Uplaćeno prvih milijardu dolara od zamrznute ruske imovine u inostranstvu

Premijer Ukrajine Denis Šmigal kaže da je Kijev od Britanije dobio prvu tranšu sredstava u vrijednosti od oko milijardu dolara, obezbijeđenu prihodima od zamrznute ruske imovine.

“Sredstva će ići na jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine“, rekao je Šmigal.

Dodao je da očekuje da će sva imovina Ruske Federacije biti konfiskovana i prebačena u korist Ukrajine u budućnost.

Francuski lovci “miraž 2000” prvi put korišćeni u Ukrajini

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su prvi put koristile borbene avione “miraž-2000” koje je donirala Francuska kako bi odbili ruski napad.

Francuski lovci stigli su u Ukrajinu prije samo mjesec dana, navodi se u saopštenju vazduhoplovstva objavljenom na Telegramu, prenosi Ukrinform.

Ranije je francuski ministar odbrane Stefan Lekorni rekao da su prvi francuski lovci “miraž” stigli u Ukrajinu.

Kijev: PVO oborila 34 rakete i 100 dronova

Ukrajinska protivvazduhoplovna odbrana oborila je 34 rakete i 100 dronova koje su lansirale ruske snage tokom noći.

Orban: EU ne može da finansira pomoć Kijevu bez podrške SAD

Nakon što su lideri 26 zemalja Evropske unije potpisali izjavu u kojoj su izrazili podršku Ukrajini bez Mađarske, Viktor Orban je rekao da EU ne može sebi priuštiti finansiranje vojnih napora Ukrajine jer američka finansijska pomoć više nije zagarantovana.

Orban je, govoreći za mađarski državni radio, naveo da će njegova vlada pokrenuti “javne konsultacije“ o pristupanju Ukrajine EU u narednim nedjeljama.

Masovni udari na ukrajinsku gasnu infrastrukturu

Vlasti u Kijevu navele su da su ruske snage ponovo gađale ukrajinsku energetsku i gasnu infrastrukturu.

“Ponovo se energetska i gasna infrastruktura u različitim regionima Ukrajine našla pod masivnim udarima raketa i dronova”, objavio je ministar energetike German Galuščenko u svom saopštenju na Fejsbuku.

“Gdje god je to moguće, spasioci i inženjeri rade na otklanjanju posljedica. Preduzimaju se sve neophodne mjere za stabilizaciju snabdijevanja strujom i gasom”, dodao je Galuščenko.

U napadu su oštećena postrojenja za proizvodnju prirodnog gasa ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogas, navodi se u saopštenju kompanije.

“Oštećeni su proizvodni pogoni koji obezbjeđuju proizvodnju gasa. Na sreću, nije bilo žrtava“, saopštio je Naftogas na Telegram.

Načelnik oblasti Ternopolja Vjačeslav Nehoda rekao je da je napad pogodio industrijsko postrojenje u zapadnom regionu i najavio moguća ograničenja u isporuci gasa, isitčući da nije bilo žrtava.

U sjeveroistočnom gradu Harkovu, ruske snage su napale civilno preduzeće i ranile najmanje pet ljudi, istakao je tamošnji guverner Oleg Sinjehubov.

U sjevernom regionu Černjigova, u napadu je oštećen jedan od proizvodnih pogona, rekao je načelnik Vjačeslav Čaus koji nije iznio dodatne detalje.

Načelnica zapadnog regiona Ivano Frankivsk Svitlana Oniščuk rekla je da je protivvazdušna odbrana odbila napad na infrastrukturne objekte.

Kako je dodala, nema prijavljene štete ni žrtava.

Moskva: Oboreno 39 dronova iznad više oblasti i dva mora

Iznad pet ruskih regiona i voda Crnog i Azovskog mora, od sinoć je uništeno 39 ukrajinskih dronova, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Kako je navodi, ruska protivvazduhoplovna odbrana je tokom protekle noći presrela i uništila 14 bespilotnih letjelica iznad Krima, 12 bespilotnih letjelica iznad Crnog mora i sedam bespilotnih letjelica nad teritorijom ruske Kurske oblasti, prenio je Interfaks.

Prema saopštenju tog ministarstva, tri drona su oborena iznad voda Azovskog mora i po jedan nad teritorijama Rostovske, Belgorodske i Orilske oblasti.

Peking: Želimo pravičan i trajni mir u Ukrajini

Ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji kaže da Peking želi da se postigne “pravičan, trajni i obavezujući mirovni sporazum” prihvatljiv za sve strane o ukrajinskom ratu.

“Svi se nadaju da će postići pravičan, trajan, obavezujući mirovni sporazum koji svaka strana može da prihvati“, rekao je Vang novinarima tokom godišnje konferencije za novinare na marginama godišnjih parlamentarnih sjednica.

Istakao je da je Kina voljna da sarađuje sa međunarodnom zajednicom u skladu sa željama relevantnih strana za postizanje konačnog rješenja krize i trajnog mira i nastaviće da igra konstruktivnu ulogu.

Bez dogovora evropskih lidera o pomoći EU

Lideri Evropske unije nisu uspjeli da nađu zajednički jezik na vanrednom samitu u Briselu, kako bi nastavili vojnu pomoć Ukrajini, pa su zaključke usvojili bez podrške mađarskog premijera Viktora Orbana.

Slovačkoj je obećana pomoć u ubjeđivanju Kijeva da se nastave isporuke ruskog gasa.

“Postizanje mira kroz snagu zahtjeva da se Ukrajina nađe u najboljoj mogućoj poziciji, sa snažnom vojskom i odbrambenim kapacitetima kao suštinskom komponentom”, navodi se u zaključku EU.

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Bliski istok Stiv Vitkof rekao je da će otputovati u Saudijsku Arabiju da razgovara sa ukrajinskim zvaničnicima o prekidu vatre sa Rusijom. Sastanak bi, prema njegovim riječima trebalo da se održi ili u Rijadu, ili možda u Džedi.

Cilj razgovora je da se napravi okvir za mirovni sporazum i početni prekid vatre.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je takođe potvrdio održavanje sastanka, rekavši da će već u ponedjeljak otutovati u Saudijsku Arabiju da radi s američkim partnerima.

“Ukrajina je najviše zainteresovana za mir”, poručio je Zelenski.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ističe da u svijetu postoje ljudi koji žele da se vrate u vremena Napoleonove invazije, ali zaboravljaju kako se završio taj istorijski događaj.

Naglašava da je potrebna verzija mira u Ukrajini koja bi obezbijedila stabilan razvoj i mir za Rusiju.

“Ne treba nam ništa što je tuđe, ali nećemo odustati od onoga što je naše. Rusija ne namjerava nikome da popusti u ukrajinskom sukobu. Kohezija zemlje jedan od glavnih uslova za uspjeh na bojnom polju”, poručio je šef Kremlja.

Bijela kuća demantovala je informacije o mogućem ukidanju privremenog pravnog statusa 240.000 Ukrajinaca, što bi uskoro moglo dovesti do njihove ubrzane deportacije, poručivši da je riječ o još jednoj “laži Rojtersa”.