Evropa

Ukrajinski guverner: Najmanje 12 mrtvih u ruskom granatiranju Sjeverodonjecka; Američki Senat odobrio skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini

Ilustracija, Foto: EPA

Rat u Ukrajini ušao je 85. dan. U srijedu naveče evakuisano je još ukrajinskih boraca iz Azovstala. Nekoliko autobusa u pratnji ruske vojske napustilo je područje čeličane. Svjetska banka saopštila je u srijedu da će staviti na raspolaganje 30 milijardi dolara kako bi pomogla u zaustavljanju krize snabdijevanja hranom zbog ruskog rata u Ukrajini, koji je prekinuo većinu izvoza žitarica iz dviju zemalja. Dešavanja pratite na CdM-u.

23. 55 – Volas: Postoji način da Turska podrži proširenje NATO

Britanski ministar odbrane Ben Volas je u parlamentu rekao da vjeruje da postoji način da se ublaži zabrinutost Turske oko pridruživanja Švedske i Finske NATO-u.

“Mislim da postoji put. Mislim da ćemo na kraju doći do toga i vrlo je važno da slušamo sve članove i njihovu zabrinutost u tom procesu i sigurno ćemo slušati Tursku”, rekao je Volas.

Najavio je da će uskoro razgovarati s turskim ministrom odbrane.

23. 33 – Nova politika Twittera zbog rata u Ukrajini

Twitter je uveo novu politiku za borbu protiv dezinformacija o ratu u Ukrajini i drugim krizama na svojoj mreži. Oni će se boriti protiv dezinformacija tako što više neće preporučiti tvitove koji su označeni kao lažni. Takođe, korisnici neće moći da lajkuju i dijele takav sadržaj, pišu agencije.

Opširnije na link-u.

23. 15 – “NATO će biti jači sa Švedskom i Finskom”

Moja vlada je došla do zaključka da će sigurnost švedskog naroda biti najbolje zaštićena unutar NATO saveza, a to je dobilo snažnu podršku u švedskom parlamentu, kazala je švedska premijerka Magdalena Anderson nakon sastanka u Bijeloj kući.

NATO će biti jači sa Švedskom i Finskom kao članicama, kaže Anderson.

“Mi nudimo sigurnost svojim sofisticiranim odbrambenim sposobnostima. A mi smo i snažni zagovornici sloboda, demokratije i ljudskih prava”, rekla je premijerka.

Kaže i da se Švedska raduje brzom procesu ratifikacije te da se isto tako raduje dijalogu s Turskom.

23. 01 –  Pentagon upozorava da će biti teško potisnuti Rusiju iz Donbasa

Pentagon je u četvrtak upozorio da ruska vojska, uprkos uspjehu ukrajinskih snaga u Harkovu, uspijeva učvrstiti svoju kontrolu nad Donbasom i nad jugom zemlje, što znači da bi rat mogao još dugo trajati.

Ruske snage i dalje imaju problem zbog razjedinjenosti, slabog morala i logistike, rekao je novinarima visoki zvaničnik američkog ministarstva odbrane, ne potvrdivši smjene u ruskom zapovjedništvu o kojima je izvijestio London.

No “i nadalje ćemo biti veoma oprezni u predviđanjima”, dodao je.

22. 45 – G7 će dati Ukrajini sredstva koja su joj potrebna

Američka ministarka finansija Dženet Jelen rekla je da su se finansijski lideri G7 složili da obezbijede Ukrajini finansijska sredstva koja su joj potrebna u borbi protiv ruske invazije.

Jelen je, govoreći novinarima nakon prvog dana sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka G7, odbila da potvrdi cifru od 18,4 milijarde dolara obećanu u nacrtu saopštenja grupe u koji je Rojters imao uvid.

Opširnije na link-u.

22. 03 – Zelenski pohvalio novi paket pomoći SAD

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pohvalio odluku američkog Kongresa da odobri novu vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.

„40 milijardi dolara je značajan doprinos SAD obnavljanju mira i bezbjednosti u Ukrajini, Evropi i svijetu“, napisao je Zelenski na Twitter-u.

21. 37 – Prvi razgovor američkog i ruskog generala

Američki general Mark Milley razgovarao je sa ruskim kolegom, generalom Valerijem Gerasimovim, što je bio njihov prvi dijalog od početka ruske invazije na Ukrajinu, objavio je Pentagon.

Čelnici generalštabova vojski dvije države „razgovarali su o nekoliko problema koji se tiču bezbjednosti“, rekao je portparol Američkih udruženih snaga, bez drugih detalja.

U očitovanju američke vojske nisu spomenuta nikakva konkretna pitanja o kojima se raspravljalo.

Ruska novinska agencija RIA, pozivajući se na rusko ministarstvo odbrane, objavila je da su dvojica vojnih čelnika razgovarali o pitanjima od “zajedničkog interesa”, uključujući Ukrajinu, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

21.09 – Američki Senat odobrio skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini

Američki Senat odobrio je danas skoro 40 milijardi dolara pomoći Ukrajini, kao odgovor na rusku agresiju, prenosi agencija Ukrinform, ali navodi da taj dokument mora da potpiše predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden kako bi stupio na snagu.

Senat je glasao sa 86 glasova za i 11 protiv za paket vojne, ekonomske i humanitarne pomoći, a svih 11 glasova protiv bilo je iz Republikanske stranke.

20. 59 – “Poljska spremna da izgradi baze za stalno prisustvo NATO”

Poljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da bi u zemljama na istočnom krilu alijanse trebalo da se pojave stalne baze NATO.

Poljske vlasti se zalažu za izgradnju vojnih baza za trajno stacioniranje snaga NATO-a, rekao je premijer Mateuš Moravjecki na konferenciji, prenio je TASS.

„Stalne baze NATO trebalo bi da se pojave u zemljama na istočnom krilu Alijanse. Poljska je spremna da izgradi baze za stalno stacioniranje lakih snaga alijanse”, dodao je on.

Opširnije na link-u.

20. 49 – Evropski parlament na godinu dana suspenduje carinu na uvoz robe iz Ukrajine

Evropski parlament (EP) je izglasao jednogodišnju suspenziju carina na uvoz robe iz Ukrajine u cilju podrške ekonomiji te ratom razorene zemlje.

Za tu privremenu mjeru glasalo je 515 poslanika Evropskog parlamenta, 32 su bila protiv, a 11 uzdržanih.

Mjera obuhvata suspenziju carina na uvoz industrijskih proizvoda, voća, povrća i čelika.

Opširnije na link-u.

20. 29 – Ukrajinski guverner: Najmanje 12 mrtvih u ruskom granatiranju Sjeverodonjecka

Najmanje 12 ljudi je stradalo i 40 je ranjeno danas u ruskom granatiranju grada Sjeverodonjecka na istoku Ukrajine, koji je takoreći opkoljen ruskim snagama, javila je regionalna vlada.

Rusi su počeli prije podne da gađaju regionalni centar teškim oružjem, i granatiranje se nastavlja, napisao je preko Telegrama Sergej Gajdar.

On je rekao da su uglavnom gađane stambene zgrade i da bi bilans mogao da bude teži pošto je za sada nemoguće ispitati pogođene zone.

Gradonačelnik Sjeverodonjecka Oleksandar Strijuk je rekao 6. maja da je njegov grad “takoreći opkoljen” ruskih vojnicima i proruskim separatistima iz Donbasa koji pokušavaju da preuzmu kontrolu nad cijelim regionom.

On je rekao da se u gradu nalazi još oko 15.000 od 100.000 stanovnika koliko ih je bilo tu prije rata.

Sjeverodonjeck, jadan od nekoliko važnih gradova u tom regionu koji je još u ukrajinskim rukama, kao i susjedni grad Lisičank nalaze se na 80 kilometara istočno od Kramatorska koji je postao administrativni centar ukrajinskog dijela Donbasa od kada su separatisti zauzeli istočni dio tog velikog basena 2014. godine.

19. 57 – Britanija uvela sankcije za Aeroflot, Rosija erlajns i Ural erlajns

Velika Britanija je na svoju listu sankcija uvrstila ruske aviokompanije Aeroflot, Rosija erlajns i Ural erlajns.

Prema ažuriranoj verziji dokumenta, objavljenoj danas na sajtu britanske vlade, ograničenja podrazumijevaju zamrzavanje imovine ove tri kompanije, prenio je TAS S.

“Aeroflot, najveća ruska aviokompanija i jedna od 20 najvećih na svijetu, u većinskom je vlasništvu ruske države i posluje u sektoru transporta, što je od strateškog značaja za rusku vladu”, navodi se u dokumentu i dodaje da Aeroflot ne pruža samo usluge ruskoj vladi, već je i važan izvor prihoda za Kremlj.

19.36 – Makron o ratu u Ukrajini: Širenje sukoba na susjedne zemlje nije isključeno

Francuski predsjednik Emanuel Makron ponovio je zabrinutost oko rizika širenja ukrajinskog rata na okolne zemlje, prilikom prijema predsjednice Moldavije, susjeda Ukrajine.

„Širenje sukoba na susjedne zemlje ne može biti isključeno“, rekao je Makron ukazujući na „nedavne incidente“ u moldavskom regionu Pridnestrovlju gdje su već stacionirane ruske trupe i gdje su bile eksplozije, prenosi agencija AP.

<<<Makron o ratu u Ukrajini: Širenje sukoba na susjedne zemlje nije isključeno<<<

19. 05 – Kina želi proširenje BRIKS

Kina želi da proširi grupaciju rastućih svjetskih ekonomija poznatu kao BRIKS, izjavio je danas kineski državni savjetnik i ministar spoljnih poslova Vang Ji.

Brazil, Rusija, Indija i Kina su prvobitno formirale blok 2009. godine, a Južna Afrika mu se pridružila 2010. godine, prenio je Rojters.

“Kina predlaže da se započne proces proširenja BRIKS, istraže kriterijumi i procedure za proširenje i postepeno se formira konsenzus”, rekao je Vang na online sastanku ministara spoljnih poslova BRIKS.

18. 43 – Cetinje danas s porukom: Putine, strelica te fištila

Osamdeset petoga dana rata u Ukrajini građanke i građani Cetinja su ponovnim okupljanjem dali podršku herojskome ukrajinskom narodu u borbi za slobodu.

Glavna poruka s transparenta bila je: “Putine, strelica te fištila!”

Opširnije na link-u.

Podrška Ukrajini iz Prijestonice/ Foto: CdM

18. 15 – Mekdonalds pronašao kupca za restorane u Rusiji, slijedi rebrendiranje 

Mekdonalds je pronašao kupca za svoje restorane u Rusiji, koju napušta zbog rata u Ukrajini. Kako prenosi BBC, Aleksander Govor, koji trenutno drži 25 Mekdonalds restorana u Sibiru, preuzeće preostalih 850 lokala u Rusiji sa sve osobljem, a izvršiće i rebrendiranje, saopšteno je.

Opširnije na link-u.

17. 45 – Bajden se susreo s čelnicima Švedske i Finske

Američki predsjednik Džo Bajden susreo se s čelnicima Švedske i Finske u četvrtak nakon što su te dvije zemlje napustile svoju dugogodišnju neutralnost i podnijele zahtjev za učlanjenjem u NATO savez, kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.

Bajden se susreo sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson i finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm u Bijeloj kući.

Tom prilikom, rekao je da dvije zemlje “ispunjavaju sve zahtjeve za članstvo”.

“Ovo je istorijski događaj, prelomni trenutak evropske sigurnosti. Dvije nacije s dugačkim tradicijama neutralnosti pridružiće se najmoćnijem odbrambenom savezu na svijetu”, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, Džejk Salivan, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

Turska je izrazila sumnje povodom ulaska Finske i Švedske u savez, tražeći od Švedske da zaustavi podršku osobama za koje Turska smatra da su dio kurdske „terorističke“ grupe kao i da obije zemlje ukinu zabranu prodaje određenog oružja Turskoj.

Salivan je u srijedu rekao novinarima da su američki zvaničnici uvjereni da mogu riješiti turske brige, a Bajden je rekao novinarima “Mislim da će sve biti u redu”, po pitanju te problematike.

17. 13 – Stoltenberg: Nije neuobičajeno da u NATO postoje razlike u mišljenjima

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je da je uvjeren da će članice NATO brzo donijeti odluku da poželje dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj u Alijansu.

Kaže da nije neuobičajeno da postoje razlike u mišljenjima u NATO i da je Alijansa iskusna u pronalaženju rješenja.

Opširnije na link-u.

16.49 – Erdogan ponovio: Ankara će reći ne zahtjevu za članstvo Švedske i Finske u NATO

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan još jednom je izrazio protivljenje ulasku Švedske i Finske u NATO, rekavši da će Ankara reći “ne” njihovom zahtjevu za članstvo.

Tokom razgovora sa grupom mladih, Erdogan je optužio dvije zemlje, a posebno Švedsku, da su „dom za teroriste“.

<<<Erdogan optužuje Finsku i Švedsku, naziva iz domom za teroriste<<<

16.36 – Sud suočio udovicu i ukrajinskog vojnika

U Kijevu je nastavljeno suđenje Vadimu Šišimarinu (21), prvom ruskom vojniku optuženom da je počinio ratni zločin u Ukrajini. Vojnik je u sudnici suočen sa udovicom muškarca čije ubistvo je priznao.

Katerina Šelipova je tokom svog svjedočenja pred sudom upitala 21-godišnjeg ruskog vojnika šta je osjećao kada je ubio njenog supruga Oleksandra i da li se kaje za svoj zločin. Šišimarin je odgovorio da je on priznao krivicu i zatražio da mu se oprosti.

16.15 – Lideri Švedske i Finske stigli u Bijelu kuću

Predsjednik Sjedinjenih Država Džozef Bajden dočekao je švedsku premijerku Magdalenu Anderson i finskog predsjednika Saulij Niinistea u Bijeloj kući. Posjeta je uslijedila nakon što su obje zemlje podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, koji Bajden, kako i sam kaže snažno podržava.

16.00 – Kako su pregovori Rusije i Ukrajine doživjeli kliničku smrt?

Nedjelje su prošle otkako je javnost širom svijeta imala bilo kakve informacije o mirnovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije. Konačna dijagnoza stigla je neposredno nakon predaje ukrajinskih vojnika iz čeličane Azovstal – klinička smrt bez pokušaja oživljavanja sa obje strane.

15:40 – Zaharova: SAD postavljaju temelje za novu provokaciju

Pisanja američkih medija da bi Rusija mogla da upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini nagovještavaju da Vašington priprema informativni temelj za novu provokaciju, ovog puta apokaliptičnu, ocijenila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

15:29 – Tužioci traže doživotnu kaznu za ruskog vojnika

Tužioci traže doživotnu kaznu za ruskog vojnika na suđenju za ratne zločine u Kijevu, javlja AFP.

15:17 – Rusija zaprijetila da će oduzeti najveću nuklearku Ukrajini

Rusija je sugerisala da bi mogla da potpuno oduzme Ukrajini najveću nuklearnu elektranu u Evropi ukoliko Kijev ne plati Moskvi struju.

Nuklearnu elektranu u Zaporožju na jugoistoku Ukrajine zauzele su ruske trupe nakon što su izvršile invaziju na zemlju 24. februara.

Zamjenik ruskog premijera Marat Husnulin rekao je da ukoliko je Ukrajina spremana da plati struju Moskvi, elektrana će nastaviti da radi za Ukrajinu.

” Ako ne, onda će fabrika raditi za Rusiju”, zaprijetio je Husnulin.

15.11 – Rusija tvrdi da će razmotriti otvaranje crnomorskih luka ako se ukinu sankcije

Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da su spremni da razmotre otvaranje ukrajinskih luka na Crnom moru ako se može razmotriti i ukidanje sankcija, javlja Interfax.

Podsjetimo, David Beasley izjavio je da će zbog zatvorenih luka milioni ljudi širom svijeta ostati gladni. Pozvao je zatim ruskog predsjednika Vladimira Putina da zbog toga otvori pristup ukrajinskim lukama na Crnom moru.

14.40 – Ukrajinski mediji: U ruskim napadima ubijeno najmanje dvoje djece

Lokalni mediji javljaju da je u ruskim raketnim napadima tokom posljednja 24 sata ubijeno najmanje dvoje djece nakon što su projektili pogodili civilne objekte.

Ukraine World je dodao da je ukupno 10 ljudi poginulo u napadima širom istočne regije Donjeck, a šestero je ranjeno. Oštećeno je 38 civilnih objekata.

14.20 – Sve jača bombardovanja u regiji Donjeck

Ukrajinske vlasti javljaju kako je grad Bahmut u regiji Donjeck sve više na udaru ruskih projektila.

Pavlo Kirilenko, načelnik regionalne vojne uprave Donjecka, rekao je da je došlo do još jednog zračnog napada na grad u kojem još živi oko 20 hiljada ljudi.

Kirilenko je rekao da je pogođena petospratnica i poslovna zgrada te da je do sada iz ruševina spašeno šest osoba.

“Rusi nastavljaju pucati na civile, ali pravovremena evakuacija omogućuje nam da spasimo stotine života”, rekao je Kirilenko.

12.37 – Šolc: Nema prečice za članstvo Ukrajine u EU – bilo bi nepravedno prema zemljama Zapadnog Balkana

Njemački kancelar Olaf Šolc je rekao da nastojanje Ukrajine da se pridruži Evropskoj uniji ne može biti ubrzano uprkos invaziji Rusije, na šta su u Kijevu reagovali da je riječ o “drugorazrednom” tretmanu.

<<<Šolc: Nema prečice za članstvo Ukrajine u EU – bilo bi nepravedno prema zemljama Zapadnog Balkana<<<

11.10 – Zelenski o ruskim laserima: Ako su već u Ukrajini, to je znak njihovog neuspjeha

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisao je novo lasersko oružje koje Rusija navodno već koristi u Ukrajini.

<<<Zelenski o ruskim laserima: Ako su već u Ukrajini, to je znak njihovog neuspjeha<<<

10.50 – Britanski obavještajci: Rusi suspendovali više komandira zbog vojnih neuspjeha

Britansko ministarstvo odbrane objavilo je svoj redovni izvještaj o stanju u Ukrajini. Navode kako je Rusija posljednjih sedmica suspendovala nekoliko komandira zbog vojnih neuspjeha.

“General-pukovnik Sergej Kisel, koji je komandovao elitnom 1. gardijskom tenkovskom armijom, suspendovan je zbog neuspjeha u zauzimanju Harkova. Viceadmiral Igor Osipov, koji je komandovao ruskom Crnomorskom flotom, takođe je vjerovatno suspendovan nakon potonuća krstarice Moskva u aprilu”, navodi se.

Što se tiče načelnika Glavnog štaba Valerija Gerasimova, nije jasno je li zadržao Putinovo povjerenje, ali najvjerovatnije ostaje na svojoj dužnosti. Mnogi zvaničnici uključeni u invaziju na Ukrajinu vjerovatno će biti sve više ometani naporima da se izbjegne osobna krivica za ruske operativne zastoje.

“To će vjerovatno dodatno opteretiti ruski centralizirani model komandovanja i kontrole jer vojnici sve više nastoje prebaciti ključne odluke svojim nadređenima. Rusiji će biti teško vratiti inicijativu pod ovim uslovima”, navodi se u saopštenju.

10.48 – Šef UN-a oglasio se na Twitteru

Antonio Gutereš oglasio se na Twitteru.

“Zbog rata u Ukrajini, kraj svih ostalih kriza, glad prijeti milionima ljudi. U našem svijetu ima dovoljno hrane za sve, ali moramo djelovati zajedno, hitno i solidarno”, napisao je šef UN-a na Twitteru.

10.45 – MSP Rusije: Više od 900 ukrajinskih vojnika iz Azovstala u istražnom zatvoru

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je više od 900 ukrajinskih vojnika koji su se predali u čeličani Azovstal u Marijupolju poslati u istražni pritvorni centar.

Portparolka Marija Zaharova je kazala da se za dva dana, od 16. maja, predalo ukupno 959 ukrajinskih vojnika, uključujući i 51 koji je ozbiljno ranjen.

Ponovila je da su ranjeni smješteni u bolnicu u Novoazovsku u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), dok su ostali prebačeni u istražni pritvorni centar u Oljenjivki, gradiću nedaleko od linije fronta, ali na teritoriji koju kontroliše DNR.

CNN nije mogao da potvrdi ruske tvrdnje.

Ukrajinska strana nije ažurirala broj onih koji su napustili Azovstal, niti status pregovora o njihovoj razmjeni za ruske zarobljenike.

Organizacija za ljudska prava Amnesti internešenal je poručila da ukrajinski vojnici koji su se predali u čeličani ne smiju da budu loše tretirani, i mora da im se odmah omogući pristup Međunarodnom Crvenom krstu.

“Nadležni organi moraju u potpunosti da poštuju prava zarobljenika rata u skladu sa Ženevskom konvencijom”, kazao je zamjenik direktora Amnestija za istočnu Evropu i centralnu Aziju Denis Krivošjev.

8.13 – Pogledajte kako je izgledalo rusko napredovanje i povlačenje od prvog dana

CRITICAL Threats, projekt povezan s konzervativnim američkim trustom mozgova American Enterprise Institute, objavio je na Twitteru grafiku koja pokazuje napredovanje i povlačenje ruske vojske u Ukrajini.

<<<Pogledajte kako je izgledalo rusko napredovanje i povlačenje od prvog dana<<<

8.00 – Zelenski: Rusija neiskusne vojnike koristi kao topovsko meso

Uktajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je svoje noćno videoobraćanje. Na samom početku, kao i obično, zahvalio je svjetskim čelnicima na podršci.

Komentarisao je zatim rusko vojno djelovanje.

“Svi su već vidjeli kako Rusija djeluje u ratu. Neiskusni vojnici bačeni su u bitku kao topovsko meso. Razbojnici su u stranoj zemlji prvi put vidjeli normalne kućne aparate”, rekao je Zelenskij.

Kaže da je Rusija većinu projektila potrošila na uništavanje civilne infrastrukture, ali bez strateškog vojnog rezultata.

“Bacaju zabranjene fosforne bombe na škole i stambene zgrade. Bacaju projektile od kojih je većinu ruska vojska potrošila na uništavanje civilne infrastrukture bez strateškog vojnog rezultata”, rekao je i dodao kako su projektili juče ispaljeni na Mikolajiv i Dnjepar.

7.45 – Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

Kyiv Independent, jedan od glavnih ukrajinskih medija, na svom Twitteru piše da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO.

“Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da će naložiti stalnom predstavniku zemlje pri NATO-u da glasa protiv tog poteza”, piše medij iz Kijeva na Twitteru.

“Članstvo dviju nordijskih zemalja zavisiće od toga hoće li izborni zakon u BiH biti promijenjen, rekao je Milanović, dodavši da se Hrvati u BiH uništavaju kao politički entitet”, stoji u objavi Kyiv Independenta na Twitteru.

O ovoj temi juče je na Twitteru pisala i Iulia Mendel, bivša portparolka Volodimira Zelenskog.

“Hrvatski predsjednik takođe želi blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO. Pretpostavljam da se neki političari samo žele cjenkati i dobiti ono što žele da bi omogućili poboljšanje globalne sigurnosti. Vrijedi dodati da je hrvatska vlada (koja odlučuje o tome i ima većinu u saboru) apsolutno za Finsku i Švedsku u NATO-u”, napisala je na Twitteru.

Potom je dodala i izjavu Gordana Grlića Radmana o tome kako Hrvatska u potpunosti podržava ulazak dviju sjevernih zemalja u NATO.

6.49 – Vol Strit oštro pao

Na Vol Stritu su u srijedu berzanski indeksi oštro pali, izgubivši sve dobitke od prethodnoga dana, jer su ulagače zabrinuli slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati najvećih američkih trgovačkih lanaca.

6.30 – I dalje evakuacije iz Azovstala

U srijedu naveče evakuisano je još ukrajinskih boraca iz Azovstala. Nekoliko autobusa u pratnji ruske vojske napustilo je područje čeličane.

Nije jasno koliko je boraca još uvijek u čeličani.

6.20 – Svjetska banka odobrava 30 milijardi dolara za obezbjeđivanje hrane

Svjetska banka saopštila je u srijedu da će staviti na raspolaganje 30 milijardi dolara kako bi pomogla u zaustavljanju krize snabdijevanja hranom zbog ruskog rata u Ukrajini, koji je prekinuo većinu izvoza žitarica iz dviju zemalja.

Iznos uključuje ​​12 milijardi dolara novih projekata i više od 18 milijardi dolara sredstava iz postojećih projekata vezanih uz hranu i prehranu koji su odobreni, ali još nisu isplaćeni, saopštila je banka.

“Povećanje cijena hrane ima razorne učinke na najsiromašnije i najranjivije”, rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass u saopštenju.

“Za informisanje i stabilizaciju tržišta, ključno je da zemlje sada daju jasne izjave o budućem povećanju proizvodnje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.”

Banka je saopštila kako se očekuje da će novi projekti podržati poljoprivredu i navodnjavanje, kao i socijalnu zaštitu kako bi se ublažili učinci viših cijena hrane na siromašne. Većina resursa ide u Afriku i Bliski istok, istočnu Evropu i centralnu i južnu Aziju.

Ta su područja među najteže pogođenim ratom u Ukrajini. Zemlje poput Egipta uveliko zavise od ukrajinske i ruske pšenice i bore se za snabdijevanje jer je Rusija blokirala ukrajinski poljoprivredni izvoz iz crnomorskih luka i uvela ograničenja domaćeg izvoza.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
VlaDo jedinac D
Gost
VlaDo jedinac D

Rusija je najbolja koje samo pare ima.

Hogar
Gost
Hogar

Rusi nijesu sposobni za drugačiji način ratovanja..’zalud modernizacije itd,oni i dalje šalju “ljudske talase” po cijenu ogromnih žrtava pa ako đe odbrana popušti tu šalju pojačanja.

Send this to a friend