UŽIVO: Blinken: Nikada nećemo priznati rusku aneksiju teritorija u Ukrajini; Stoltenberg: Upotreba nuklearnog oružja Rusije neprihvatljiva

Dvjesta šesnaesti je dan rata u Ukrajini. U četiri ukrajinska okruga posljednji dan se glasa o pripajanju Rusiji. Velika Britanija zbog referenduma uvodi sankcije ruskim zvaničnicima. Kremlj saopštava da se kontakti Moskve i Vašingtona o nuklearnom oružju odvijaju sporadično. Putin poručuje da se Zapad prema Rusiji mora odnositi s poštovanjem. SAD šalju novu vojnu pomoć Ukrajini. Dešavanja pratite na CdM-u.

23.28 – Oko 98 hiljada Rusa prešlo u Kazahstan od objavljivanja mobilizacije

Oko 98 hiljada Rusa prešlo je u Kazahstan u nedjelji otkad je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio da počinje djelimičnu mobilizaciju rezervista, kako bi se borili u Ukrajini, saopštili su kazahstanski zvaničnici.

U međuvremenu, muškarci u Rusiji koji žele da izbjegnu da budu pozvani u rezervni sastav nastavljaju da bježe, kako avionom tako i kopnenim putem, najčešće u susjedne države, prenosi AP.

Objavljujući broj ruskih državljana koji su prešli granicu, ministar unutrašnjih poslova Kazahstana Marat Ahmetžanov naveo je da vlasi neće vratiti kućama one koji pokušavaju da izbjegnu mobilizaciju, ukoliko nijesu na međunarodnim listama osoba koje se terete za krivična djela.

Predsjednik Kazahstana Kasim-Jomart Tokajev naredio je svojoj vladi da pomogne Rusima koji ulaze u zemlju “zbog trenutne beznadežne situacije”.

“Moramo da ih zbrinemo i osiguramo im bezbjednost. To je političko i humanitarno pitanje. Dao sam zadatak vladi da preduzme neophodne mjere”, rekao je Tokajev i dodao da će Kazahstan održati razgovore sa Rusijom u vezi sa tom situacijom.

Oni koji imaju vize za Finsku ili Norvešku, takođe odlaze iz Rusije kopnenim putem. Avionske karte za odlazak u inostranstvo su planule, uprkos drmatično visokim cijenama.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da bi oko 300 hiljada ljudi sa prethodnim iskustvom u borbama ili drugom vrstom vojne službe trebalo da bude pozvano, ali iz različitih ruskih oblasti stižu izvještaji da regruteri skupljaju i one koji ne spadaju u te grupe.

To je podstaklo strahovanja od mnogo šire mobilizacije, zbog čega su gomile muškaraca svih uzrasta i porijekla pojurile na aerodrome i granične prelaze.

20.38 – Blinken: Nikada nećemo priznati rusku aneksiju teritorija u Ukrajini

Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da SAD i njihovi saveznici “nikada neće priznati” rusku aneksiju teritorije u Ukrajini.

„Mi i mnoge druge zemlje smo jasno stavili do znanja. Nećemo, nikada nećemo priznati rusku aneksiju ukrajinske teritorije“, rekao je Blinken na konferenciji za novinare.

Proruske separatističke vlasti u Ukrajini saopštile su prve rezultate referenduma o prijapanju Rusiji Donjecke i Luganske Republike, kao i Zaporoške i Hersonske oblasti, prema kojima je većina glasala „za“.

19.19 – Stoltenberg: Upotreba nuklearnog oružja Rusije neprihvatljiva

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas da je svaka upotreba nuklearnog oružja neprihvatljiva i da bi, u slučaju da ga Rusija upotrijebi, to imalo ozbiljne posljedice.

“Svaka upotreba nuklearnog oružja je apsolutno neprihvatljiva, ona će potpuno promijeniti prirodu sukoba, a Rusija mora da zna da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi”, rekao je Stoltenberg.

Kada iznova i iznova vidimo tu vrstu nuklearne retorike od Rusije, od predsjednika Rusije Vladimira Putina, to je nešto što, kako kaže generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse, moramo da shvatimo ozbiljno i zato prenosimo jasnu poruku da će to imati teške posljedice po Rusiju, prenio je Reuters.

16.50 – Proruske vlasti: 96 posto na referendumu glasalo za pripajanje Rusiji

Proruske vlasti četiri ukrajinske pokrajine pod nadzorom Rusije objavile su u utorak da se prema prvim rezultatima referenduma o pripajanju Rusiji izjasnilo 96 posto birača, javljaju ruske agencije.

Vlasti svake od četiri regije – Luganjska, Donjecka, Hersona i Zaporožja – potvrdile su da se “za” pripajanje Rusiji izjasnilo između 96 i 98 posto birača na referendumima koje je međunarodna zajednica nazvala “lakrdijom”.

Podaci o tako visokom izjašnjavanju za aneksiju temelje se na 20 do 27 posto glasova, javljaju agencije Ria Novosti, Tass i Interfax, prenosi agencija AFP.

Utorak je bio završni dan referenduma u četiri navedene regije istoka Ukrajine koje je međunarodna zajednica, posebno zapadne zemlje, nazvala kršenjem ukrajinskih zakona i međunarodnog prava bez minimuma demokratskih standarda.

16.33 – Ukrajinske vlasti: Rupa na gasovodu rezultat ruskog terorističkog napada

Ukrajinske vlasti kazale su da je rupa na gasovodu Sjeverni tok rezultat terorističkog napada koji je organizovala Rusija, prenosi AFP. To je kazao savjetnik Zelenskog Mihajlo Podoljak.

Kaže da Rusi time žele da destabilizuju Evropu pred zimu. Nije ponudio dokaze za svoje tvrdnje.

"Gas leak" from NS-1 is nothing more that a terrorist attack planned by Russia and an act of aggression towards EU. 🇷🇺 wants to destabilize economic situation in Europe and cause pre-winter panic. The best response and security investment — tanks for 🇺🇦. Especially German ones…

— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) September 27, 2022

15. 51 – “Nećemo tražiti izručenje onih koji su pobjegli od mobilizacije”

Rusko ministarstvo odbrane kazalo je da neće tražiti izručenje ruskih državljana koji su pred mobilizacijom za rat u Ukrajini pobjegli u inostranstvo.

“Rusko ministarstvo odbrane u okviru djelimične mobilizacije nije poslalo ni pripremilo zahtjev, niti će zatražiti vlasti Kazahstana, Gruzije i drugih zemalja da prisilno vrate ruske građane”, navodi se u saopštenju.

Od 21. septembra, kada je Kremlj objavio djelimičnu mobilizaciju pričuvnog sastava ruske vojske, desetine hiljada vojno sposobnih muškaraca izbjegli su iz Rusije, posebno u bivše sovjetske republike u središnjoj Aziji te na Kavkazu.

Ako ruski građanin dobije poziv za mobilizaciju i ne prijavi se u centar, teoretski se može smatrati dezerterom i biti upisan na popis traženih osoba u Rusiji.

15. 13 – Ukrajina je objavila procjenu ruskih gubitaka

"Those who would give up essential Liberty, to purchase a little temporary Safety, deserve neither Liberty nor Safety."
Benjamin Franklin

Total combat losses of the enemy from Feb 24 to Sep 27: pic.twitter.com/cmiBsDwzZq

— Defense of Ukraine (@DefenceU) September 27, 2022

14. 47 – Stano: EU će uvesti sankcije organizatorima ilegalnih referenduma

EU smatra da su referendumi o pripajanju Rusiji organizovani u ukrajinskim oblastima “ilegalni” i sve osobe koje su učestvovale u njihovoj organizaciji će biti kažnjene, rekao je portparol šefa evropske diplomatije Peter Stano.

„Snosiće posljedice sve osobe koje su učestvovale u organizaciji tih ilegalnih referenduma i koje su ih podržale“, rekao je Stano na redovnoj dnevnoj konferenciji za novinare u Briselu.

Evropska unija priprema nove ekonomske i pojedinačne sankcije Rusiji i na spisak će biti stavljene osobe koje su jasno uključene u te referendume, rekao je danas jedan od Boreljovih saradnika Lik Pjer Devinj u obraćanju u Evropskom parlamentu.

Opširnije na link-u.

14. 21 – Putin: Imamo rekordnu žetvu, Zapad kriv za krizu hrane

Ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio je da će žetva žitarica u Rusiji dostići rekordan nivo i ocijenio da sankcije na izvoz ruskog žita i đubriva mogu dovesti do globalne prehrambene krize, za šta je, kako kaže, kriv kolektivni Zapad.

“I dalje se suočavamo sa teškoćama u izvozu žitarica i đubriva, što je za žaljenje i za nas i za globalno tržište hrane”, rekao je Putin na sastanku o sezonskim poljoprivrednim radovima, izvještava Tass.

Prema njegovim riječima, “sankcije Rusiji prijete da dodatno pogoršaju situaciju, dovodeći do globalne prehrambene krize ka kojoj se svijet kreće već nekoliko godina”.

“To nema nikakve veze sa specijalnom vojnom operacijom Rusije u Donbasu. To je rezultat finansijske i prehrambene politike koju su usvojile neke vodeće zemlje. Za to je svakako potpuno kriv takozvani kolektivni Zapad”, dodao je Putin.

Takođe je naveo da bi žetva žitarica u zemlji mogla ove godine da iznosi rekordnih 150 miliona tona, uključujući 100 miliona tona pšenice.

13. 55 – Kremlj upozorio na radikalnu promjenu situacije nakon referenduma u Donbasu

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se situacija u Donbasu radikalno promijeniti s pravne tačke gledišta, ali i u domenu bezbjednosti nakon referenduma o pridruživanju Rusiji.

“Situacija će se radikalno promijeniti sa pravne tačke gledišta, sa stanovišta međunarodnog prava i sa svim relevantnim posljedicama za potrebe zaštite i sigurnosti ovih teritorija”, rekao je Peskov novinarima u Moskvi, prenosi Anadolija.

U samoproglašenoj Donjeckoj i Luganjskoj Narodnoj Republici, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, koje kontrolišu proruski separatisti na istoku Ukrajine, još danas se održava referendum o pridruživanju Rusiji, što je potez koji međunarodna zajednica smatra nezakonitim.

13. 19 – EK: Prerano je govoriti o uzrocima oštećenja Sjevernog toka

Evropska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja gasa u dva gasovoda koji su namijenjeni za dopremu plina iz Rusije u Evropu.

Evropska komisija pomno prati razvoj događaja i zasad ne vidi nikakav uticaj na sigurnost nabavke Evrope, rekao je portparol Komisije.

“U ovoj fazi vrlo je preuranjeno nagađati o tome koji su uzroci… Zemlje članice razmatraju ovo pitanje, ostaćemo u bliskom kontaktu s njima, ali stvarno nije trenutak za nagađanje”, kazao je on na redovnoj konferenciji za medije.

12. 51 – Peskov: Moguć nastavak pregovora s Kijevom, ali pod novim uslovima

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin u razgovoru sa turskim kolegom Redžepom Tajipom Erdoganom rekao da Moskva ostaje spremna za pregovore sa Ukrajinom, ali da su se, s obzirom da se situacija promijenila, i uslovi promijenili.

“Predsjednik je rekao da Rusija ostaje spremna za pregovore. Ali situacija se promijenila, pa i uslovi”, rekao je Peskov novinarima, prenosi Tass.

Opširnije na link-u.

12. 29 – Rekordan broj stanovnika u Njemačkoj

Dolazak izbjeglica iz Ukrajine doveo je do rekordnog broja stanovnika u Njemačkoj, saopštila je Federalna kancelarija za statistiku.

U saopštenju se navodi da u najnaseljenijoj članici EU sada živi više od 84 miliona ljudi.

Njemačka je jedna od zemalja sa najnižom stopom fertiliteta i, prema nekim parametrima, sa najstarijom populacijom. Međutim, bogatstvo, potražnja radnika i relativno otvorena migraciona politika učinili su Njemačku atraktivnom destinacijom za migrante, čak i prije nego što je EU otvorila vrata za izbjeglice iz Ukrajine.

U izvještaju Kancelarije navodi se da je populacija u prvoj polovini 2022. godine porasla za jedan odsto, odnosno za 843.000 ljudi, dok je u cijeloj prošloj godini taj procenat iznosio samo 0,1 odsto. Njemačka je zabilježila neto migraciju od 750.000 ljudi iz Ukrajine u tom periodu.

12. 14 – “Mobilizovani Rusi ukoliko se predaju imaju šansu da prežive”

Andrij Jermak, šef Kancelarije ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na Twitteru je objavio da bi se mobilizovani Rusi koji budu poslati na bojno polje u sklopu mobilizacije najavljene prošlog vikenda trebali predati prvom prilikom.

“Mobilizovani Rusi koji se predaju imaju šansu spasiti svoje živote. Svi ostali je neće imati”, napisao je Jermak.

Мобілізовані росіяни, які здадуться в полон, мають шанс зберегти життя. У всіх інших його не буде.

— Andriy Yermak (@AndriyYermak) September 27, 2022

11. 51 – Kazahstan će zaštiti Ruse koji bježe od mobilizacije

Predsjednik Kazahstana Kasim-Žormart Tokajev dao je uvjerenje da će njegova zemlja zaštiti Ruse koji bježe u Kazahstan da bi izbjegli aktuelnu mobilizaciju u Rusiji.

„Posljednjih dana mnogo ljudi dolazi kod nas iz Rusije. Većina je primorana da ode zbog bezizlazne situacije“, rekao je Tokajev.

„Mi treba da se pobrinemo za njih i da osiguramo da su bezbjedni“, rekao je Tokajev koji je saveznik Moskve, ali se distancirao od Kremlja od početka ruske ofanzive u Ukrajini.

11. 33 – Medvedev: Sigurno nije blef

Zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Dmitrij Medevedev izjavio je danas da Rusija ima pravo da upotrebi nuklearno oružje ako je potrebno, u unaprijed određenim slučajevima.

“U strogom skladu sa Osnovama državne politike u oblasti nuklearnog odvraćanja. Ako smo mi ili naši saveznici napadnuti tom vrstom oružja. Ili ako agresija upotrebom konvencionalnog naoružanja ugrozi samo postojanje naše države. To je nedavno direktno rekao predsjednik Rusije”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Istakao je da će Rusija, pored toga, učiniti sve da spreči pojavu nuklearnog oružja kod, kako je napisao, “neprijateljskih susjeda”, navodeći kao primjer Ukrajinu, koju, prema njegovoj ocjeni, kontrolišu zemlje NATO.

Medvedev smatra da je besmisleno računati na razum i političku volju kijevskog režima, ali da još postoji krhka nada za zdrav razum i osjećaj samoodržanja kod zemalja koje podržavaju Kijev.

“Oni razumiju da ako prijetnja Rusiji pređe utvrđenu granicu opasnosti, mi ćemo morati da odgovorimo. Ne pitajući nikoga za dozvolu, bez dugih konsultacija. I sigurno nije blef”, napisao je Medevedev.

11. 09 – Rusija na granici sa Gruzijom otvara mobilizacioni punkt

Na granici Rusije i Gruzije na kontrolnom punktu Gornji Lars biće otvoren mobilizacioni punkt, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova ruske republike Sjeverne Osetije.

U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu ne precizira se iz kojih razloga se otvara mobilizacioni punkt.

„Ozbiljno se povećava priliv putničkih vozila koja se kreću ka Gruziji. Da bi se smanjili rizici od nezakonitog ponašanja i nastanka konfliktnih situacija, donijeta je odluka da se građanima omogući da prelaze granicu i pješice“, navodi se u saopštenju.

10. 41 – Finska diže ogradu na granici prema Rusiji

Finska pogranična straža predlaže da se ogradi dio granice s Rusijom kako bi se spriječio ilegalni ulazak u zemlju.

“Izvještaj finske pogranične straže ukazuje da se treba ograditi deset do 20 posto granice od 1.300 kilometara. To bi značilo 130 do 260 kilometara. Ograda bi trebala trajati 50 godina”, objavio je finski list Yle.

Procjenjuje se da će ograda koštati nekoliko stotina miliona eura, prenosi Tanjug.

10. 17 – “Iz Rusije pobjeglo 260.000 muškaraca”

Pet dana nakon pokušaja predsjednika Vladimira Putina da mobilizuje Ruse za borbu protiv Ukrajine, više od 260.000 ruskih muškaraca napustilo je zemlju, navodi nezavisni ruski list Novaja Gazeta.

Ruski medij The Bell objavio je da nekim muškarcima sada nije dozvoljen izlazak u vazdušnim lukama i na graničnim prijelazima.

U međuvremenu, najmanje 11 vojnih kancelarija zapaljeno je u Rusiji od Putinove objave mobilizacije 21. septembra, navodi medijska kuća Meduza.

09. 51 – Ruski plin curi iz oba Sjeverna toka u Baltičko more

Švedske pomorske vlasti izdale su obaviještenje kojim upozoravaju na curenje ruskog gasa iz plinova Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim teritorijalnim vodama. Upozorenje je objavljeno nedugo nakon što je otkriveno da plin curi iz iz plinovoda Sjeverni tok 2.

“Plin curi na dva mjesta iz Sjevernog toka 1. Jedno je u švedskom pojasu, a drugi u danskom. Radi se o dvije lokacije koje su vrlo blizu jedna drugoj”, rekao je za Reuters portparol Švedske pomorske administracije (SMA).

Plin curi sjeveroistočno od danskog ostrva Bornholm, rekao je portparol . Uzrok curenja zasad nije poznat.

“Pažljivo pratimo kako bismo osigurali da se nijedan brod ne približi previše mjestu curenja gasa”, rekao je on.

09. 17 – Zelenski: Donjeck je prioritet Ukrajine

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da vojna situacija u regionu Donjeck na istoku zemlje teška, istakavši da im je ta regija strateški prioritet.

“Situacija u Donjecku je naročito teška”, rekao je Zelenski u svom noćnom videoobraćanju. “Radimo sve da obuzdamo neprijateljske aktivnosti. Ovo je trenutno naš cilj broj jedan jer je Donbas još uvijek cilj broj jedan okupatorima.”

Otkako su ruske snage napale Ukrajinu krajem februara, okupirale su gotovo cijeli region Luganjska i polako napreduju kroz Donjeck – dvije pokrajine koje čine Donbas.

08.46 – CNN: Bijeg iz Rusije – kolona od 16 km na granici s Gruzijom, hiljade idu u Finsku

Satelitski snimci koje je objavio Maxar Technologies pokazuju duge kolone na ruskoj strani granice s Gruzijom. Iz Maxara kažu da oni prikazuju saobraćajnu kolonu od oko 16 kilometara sjeverno od graničnog prelaza koja je nastala u nedjelju i dodaju da se ” gužva vjerovatno nastavila dalje prema sjeveru snimljenog područja”.

<<<CNN: Bijeg iz Rusije – kolona od 16 km na granici s Gruzijom, hiljade idu u Finsku<<<

06.45 – Ukrajinske snage pojačale su napade i na više linija fronta postižu uspjeh, saopštava predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Pažnja Moskve, s druge strane, usmjerena je na referendumima o pripajanju Rusiji u oblastima Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožja.

06.30 – Britanska vlada, u međuvremenu, objavila je novi paket sankcija ruskim zvaničnicima i predstavnicima organizacija povezanim sa sprovođenjem referenduma u četiri ukrajinske oblasti.

Dok Vašington tvrdi da su u stalnom kontaktu sa Moskvom zbog izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina o nuklearnom oružju, Kremlj poručuje da se kontakti odvijaju sporadično, ali da su na odgovarajućem nivou.

Prema riječima američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, Kremlj ima nuklearni “lanac komandovanja”, ali je i neizvjesno da li bi iko rekao Putinu “ne” , ukoliko odluči da upotrijebi nuklearno oružje.

Putin, istovremeno, poručuje da Zapad prema Rusiji mora da se odnosi s poštovanjem.

06.15 – Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na Generalnoj skupštini u Beču istakla je da je hitno potrebno uspostaviti zaštitnu zonu u Zaporožju, te da je to jedino rješenje kako bi se stabilizovala situacija oko najveće evropske nuklearne elektrane.

SAD najavljuje da će obezbijediti 457,5 miliona dolara nove pomoći Ukrajini, namijenjene civilnom sektoru. Ukupna vojna pomoć administracije američkom predsjednika Džo Bajdena Ukrajini premašila je 15,8 milijardi dolara, saopštava Stejt department.