Ruski avion oborio američki dron iznad Crnog mora; Putin: Blizu mjesta eksplozija na Sjevernom toku pronađena antena

Rat u Ukrajini – 384. dan. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da se na istoku zemlje vode ključne borbe od čijeg ishoda zavisi budućnost Ukrajine. Rojters je objavio da bi kineski predsjednik mogao već sljedeće nedjelje da se sastane sa ruskim predsjednikom u Moskvi. Ni Peking ni Moskva nisu potvrdile tu vijest. EU je produžila sankcije Rusiji za još šest mjeseci. Moskva bi mogla da pristane na produženje sporazuma o izvozu žita preko crnomorskih luka ali na dvostruko kraći rok. Dešavanja pratite na CdM-u.

23.54 – Američki general: Opasnost je ogromna kad dođe do ovakve eskalacije

Američki general David Berger, zapovjednik Marinskog korpusa, rekao je da je opasnost velika kada dođe do ovakve eskalacije, čak i ako se kasnije pokaže da je slučajna.

“Vjerovatno je moja najveća briga i tamo i na Pacifiku agresivan ruski ili kineski pilot ili kapetan broda, ili se nešto previše približi, ne shvata gdje su i izazove sudar”, rekao je upitan da prokomentariše posljednji incident.

“Drugim riječima, namjerno ili nenamjerno stvari se sudaraju jedna s drugom uzrokujući sudar i dvije velike nacije, moćne nacije, koje to pokušavaju riješiti u dva ujutro”, nastavio je, izlažući opasni scenario.

General je dodao da su normalni kanali komunikacije između američke i kineske vojske “trenutno obustavljeni” jer Kina neće razgovarati sa SAD-om.

23.26 – BBC o incidentu iznad Crnog mora: Je li ovo bila nesreća ili ruski napad?

Incident koji otvara mnoga pitanja. BBC je analizirao što znači incident koji se danas dogodio iznad Crnog mora.

Susret ruskih aviona i američke bespilotne letjelice, koji je rezultirao padom američkog drona u Crno more, čini se najznačajnijim javno priznatim američko-ruskim sukobom od početka ruske invazije na Ukrajinu prije više od godinu dana, piše BBC u svojoj analizi incidenta. Kao takav, navodi BBC, incident otvara mnoga pitanja i predstavlja trenutak pun opasnosti.

Džon Kirbi, portparol američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, kaže da je bilo drugih presretanja uvazduhu i posljednjih sedmica ali da je ovo sasvim drugačije prirode. Postavlja se pitanje je li moguće da je došlo do nesreće.

“Na temelju postupaka ruskih pilota, jasno je da su bili nesigurni, neprofesionalni”, rekao je zvaničnik Pentagona, brigadni general američkog ratnog zrakoplovstva Pat Rider, na konferenciji za medije.

Nije bilo direktne komunikacije

“Mislim da djela govore sama za sebe”, rekao je Rider o incidentu koji se dogodio jutros oko sedam sati po srednjeeuropskom vremenu, kada je ruski borbeni avion SU-27 oštetio propeler drona američkih zračnih snaga MQ-9 Reaper iznad Crnog mora.

Predstavlja li ponašanje ruskih pilota, navodno bacanje goriva na putanju drona i potom sudar s njim, značajnu eskalaciju, pita se BBC u svojoj analizi. Prema Pentagonu, cijeli incident trajao je oko 30 do 40 minuta.

Brigadni general Rider kaže da nije bilo direktne komunikacije između ruske i američke vojske. SAD kaže da su ruski mlazni avioni vjerovatno pretrpjeli određena oštećenja, što ukazuje na to da sudar nije bio namjeran.

21.41 – Ukrajinske snage: Odbrana Bahmuta ključna za stabilnost fronta

Odbrana Bahmuta je “ključna” za održavanje “stabilnosti fronta” u istočnoj Ukrajini, izjavio je glavnokomandujući ukrajinskih Oružanih snaga Valerij Zalužni, dok se žestoke borbe nastavljaju oko tog grada.

„Odbrambena operacija u tom pravcu je od najveće strateške važnosti za odvraćanje neprijatelja. To je ključ stabilnosti odbrane cijelog fronta“, Zalužni je objavio na Telegramu, a prenosi njegova pres služba.

21.04 – Moskva: Američki dron pao zbog oštrog manevra, letio u pravcu Krima

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je američka bespilotna letjelica MQ-9 pala u Crno more zbog oštrog manevra, kao i da ruski lovci na američku letjelicu nisu otvorili vatru, niti su imali bilo kakav kontakt sa njom.

U saopštenju se navodi da je američka letjelica narušila granice područja režima za korišćenje vazdušnog prostora iznad Crnog mora, zbog čega su ruski borbeni avioni poslati da je presretnu.

Kako navodi Ministarstvo, dron sa isključenim transponderima letio je u pravcu ruske granice u regionu Krima, prenose RIA Novosti.

U saopštenju se navodi da je američki dron usljed oštrog manevrisanja nekontrolisano letio, izgubio visinu i pao u vodu.

20.53 – Putin: Blizu mjesta eksplozija na Sjevernom toku pronađena antena

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je prilikom snimanja akvatorijuma u blizini mjesta eksplozija na gasovodu Sjeverni tok, u danskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni pronađen predmet sličan anteni eksplozivne naprave, a da Danska još nije odgovorila na zahtjev Moskve za sprovođenje istrage.

Kako je Putin rekao u intervjuu za kanal Rosija 1, stručnjaci vjeruju da bi to mogla da bude antena za prijem signala za aktiviranje eksplozivne naprave koja se može ugraditi u sistem gasovoda.

Dodao je da je istragu sproveo Gazprom nakon što je dobio dozvolu danskih vlasti, a da je objekat pronađen oko 30 kilometara od mjesta eksplozije.

Sada bi, kaže Putin, Rusija željela dobiti dozvolu danskih vlasti da “samostalno ili zajedno sa njima” sprovedu neophodna ispitivanja, kako bi eksplozivna naprava, ako je na gasovodu, mogla da bude deaktivirana.

20.24 – Stejt department pozvao ruskog ambasadora zbog incidenta sa dronom

Stejt department pozvao je danas ambasadora Rusije u Vašingtonu Anatolija Antonova zbog incidenta sa dronom u Crnom moru, saopštio je portparol američke vlade Ned Prajs.

„Kako bismo izrazili naše negodovanje povodom tog neprofesionalnog i nesigurnog presrijetanja, koje je dovelo do pada američkog drona, pozvali smo ruskog ambasadora u Stejt department, gdje ćemo uputiti odgovarajuću poruku, koju je naša ambasadorka u Moskvi Liz Trejsi prenijela Ministarstvu spoljnih poslova Rusije“, rekao je Prajs.

Koordinator za strateške komunikacije Bijele kuće Džon Kirbi izjavio je da će Sjedinjene Države nastaviti da lete iznad Crnog mora, uprkos današnjem incidentu.

18.35 – Mađarska odgađa glasanje o ratifikaciji kandidatura Švedske i Finske u NATO-u

Mađarski parlament odgodiće glasanje o ratifikaciji kandidatura Švedske i Finske za pristupanje NATO-u nakon predloga visokog vladinog zvaničnika.

U pismu koje je objavila mađarska novinska internetska stranica hvg.hu, zamjenik premijera Zsolt Semjen zatražio je da se parlamentarna sjednica zakazana za 20. mart odgodi za sedmicu.

Mađarska i Turska jedine su članice NATO-a koje nisu odobrile kandidaturu dvije nordijske zemalje za pridruživanje zapadnom vojnom savezu.

18.21 – Ruski avion oborio američki dron iznad Crnog mora

Ruski vojni avion oborio je američki dron za osmatranje iznad Crnog mora, pošto je oštetio jedan propeler drona, saopštila je američka vojska.

<<<Ruski vojni avion oborio američki dron za izviđanje iznad Crnog mora<<<

17.38 – Čavušoglu i Gutereš razgovarali o produženju sporazuma o žitaricama

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu razgovarao je telefonom s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antonijom Guterešom o produženju Istanbulskog sporazuma o žitaricama.

Na pitanje o tome kako UN komentariše najavu ruske strane za produženje sporazuma na 60 dana nakon sastanka u ponedjeljak i da li UN traži duži period produženja, Jens Laerke, portparol Kancelarije UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, rekao je da je za sada sporazum na snazi.

“Ujedinjene nacije su primijetile najavu Ruske Federacije o produženju Inicijative za crnomorsko žito za 60 dana”, rekao je Laerke.

17.11 – Putin: Rusija se u Ukrajini bori za očuvanje svoje državnosti

Rusija u Ukrajini ne popravlja svoj geopolitički položaj, već se bori za očuvanje svoje državnosti, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin, a prenose ruske novinske agencije.

“Za nas to nije geopolitički zadatak, već zadatak opstanka ruske državnosti, stvaranje uslova za budući razvoj zemlje i naše djece”, rekao je Putin u razgovoru s radnicima u aviokompaniji u Ulan-Udeu, glavnom gradu republike Burjatije.

Odgovarajući na pitanje o ekonomiji, Putin je rekao da je zapad prošle godine uveo neviđene sankcije, ali da se ruska ekonomija pokazala jačom od očekivanog, prenosi Reuters.

“Višestruko smo povećali svoj ekonomski suverenitet. Uostalom, na što je naš neprijatelj računao? Da ćemo propasti za 2-3 sedmice ili za mjesec dana”, rekao je.

16.17 – Poljski premijer: Mogli bismo Ukrajincima dati MiG-ove u narednim nedjeljama

oljski premijer Mateuš Moravjecki rekao je da bi njegova zemlja mogla poslati Ukrajini borbene avione tipa MiG u narednih četiri do šest sedmica, javlja Guardian. Zapadni saveznici su dosad Ukrajini poslali nezanemarive količine oružja, ali su odbijali poslati borbene avione.

Poljska je i ranije poručila da bi bila spremna poslati borbene avione pod uslovom da to bude akcija šire koalicije zapadnih saveznika. Poljska podrška Kijevu je dosad bila itekako važna u uvjeravanju evropskih saveznika da doniraju teško oružje Ukrajini.

To se najbolje pokazalo prilikom osnivanja tzv. “tenkovske koalicije”, kad je Poljska višenedjeljnim zalaganjem uspjela nagovoriti Njemačku da obeća slanje tenkova Leopard 2 te dozvoli ostalim zemljama reizvoz tih tenkova njemačke proizvodnje Ukrajini.

14. 49 – Zelenski i vojna komanda dogovorili da se nastavi odbrana Bahmuta

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegova vojna komanda dogovorili su u utorak da će nastaviti braniti Bahmut, grad u istočnoj Ukrajini za koji traju krvave borbe, objavio je predsjednikov kabinet.

Nakon sastanka na kojem su bili predsjednik, glavni vladini zvaničnici i vojni komandanti, kabinet Zelenskog objavio je: “Nakon razmatranja odbrambene operacija u smjeru Bahmuta, svi članovi… izrazili su zajednički stav o nastavku držanja i odbrane grada Bahmuta”, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

Rusija smatra da bi zauzimanje Bahmuta otvorilo put prema ostalim gradovima i na kraju zauzimanju cijelog Donjecka, dok Ukrajina nastavlja braniti taj grad kako bi izmorila rusku vojsku i pripremila kontraofanzivu.

14. 01 – Rusi granatirali vatrogasnu stanicu u Harkovskoj oblasti, stradala žena

Ruske trupe granatirale su vatrogasnu stanicu u mjestu Vuvčansk u Harkovskoj oblasti.

Tom prilikom, jedan od projektila pogodio je automobil kod stanice u kojem se nalazila 55-godišnja žena, koja je stradala na licu mjesta, potvrdio je guverner te oblasti Oleg Sinjehubov.

13. 35 – Šojgu naložio da proizvodnja municije bude udvostručena

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu naložio je da se udvostruči obim proizvodnje visokoprecizne municije, saopšteno je iz Kremlja.

On je, kako se navodi, to naložio tokom radnog sastanka sa upravom kompanije “Taktičko raketno naoružanje” i nadležnim organima vojne uprave u jednom od preduzeća korporacije u Moskovskoj oblasti.

13. 01 – Ruska Duma podržala cenzuru kritika na račun plaćeničkih grupa

Duma, donji dom ruskog parlamenta, podržala je u utorak amandman kojim bi se kaznili oni koji se proglase krivim za diskreditovanje “dobrovoljnih” grupa koje se bore u Ukrajini, proširujući zakon koji cenzuriše kritike ruskih oružanih snaga.

Amandman se smatra potezom za “zaštitu” boraca privatne grupe Wagner, plaćeničke sile koja vodi rusku borbu za istočni ukrajinski grad Bahmut.

Nacrt zakona treba da odobri gornji dom parlamenta prije nego što se proslijedi predsjedniku Vladimiru Putinu na konačno odobrenje.

Za “diskreditovanje” vojske, prema važećim ruskim zakonima, može se dobiti do pet godina zatvora, a za svjesno širenje “lažnih informacija” o ruskim vojnicima do 15 godina zatvora.

12. 25 – Litvanija proglasila Vagner terorističkom organizacijom

Parlament Litvanije danas je jednoglasno potvrdio proglašenje ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner terorističkom organizacijom. U rezoluciji koju je donio parlament navodi se da je privatna ruska vojna kompanija, čiji je osnivač Jevgenij Prigožin, kriva za „sistematske i teške zločine agresije” u Ukrajini.

Prošle nedielje litvanskom parlamentu je predložena rezolucija kojom se Prigožinova privatna vojska, koja se uglavnom sastoji od zatvorenika regrutovanih iz ruskih zatvora, proglašava terorističkom organizacijom.

Podsjetimo, Prigožin je blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenosi Indeks.

12. 01 – Zelenski: U napadu na Kramatorsk jedna osoba ubijena, tri povrijeđene

Najmanje jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene u ruskom napadu na ukrajinski grad Kramatorsk, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak.

“Kramatorsk. Ruski projektil je pogodio centar grada. Oštećeno je šest nebodera. Najmanje tri osobe su povrijeđene. Jedna osoba je poginula. Moje saučešće porodici”, objavio je Volodimir Zelenski na Telegramu, prenijela je Anadolija.

Dodao je da je u toku akcija spašavanja.

11. 45 – Peskov: Rusija ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu
Kremlj je saopštio da ne priznaje jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, javila je agencija TASS, pozivajući se na portparola Kremlja Dmitrija Peskova.

Peskov je upitan kako Kremlj komentariše najavu Međunarodnog krivičnog suda da će uskoro tražiti prve naloge za hapšenje ruskih pojedinaca u vezi sa sukobom u Ukrajini.

“Mi ne priznajemo ovaj sud, i ne priznajemo nadležnost suda”, rekao je Peskov, prenio je Tanjug.

11. 15 – “Međunarodni krivični sud mogao bi izdati naloge za hapšenja ruskih zvaničnika”

Očekuje se da će Međunarodni krivični sud (ICC) izdati naloge za hapšenje ruskih zvaničnika zbog deportacije djece iz Ukrajine silom i gađanja civilne inrastrukture, javio je Reuters, pozivajući se na svoj izvor.

Rusija će zasigurno odbaciti te naloge, no progon ratnih zločina mogao bi pojačati diplomatsku izolaciju ratnog pohoda u kojem su poginule hiljade civila.

Ukrajina i Zapad tvrde da je Rusija počinila “zločine protiv čovječnosti” ciljajući civile i civilnu infrastrukturu, no Rusija to odlučno odbacuje.

10. 45 – U Bahmutu i dalje bjesne borbe, obje strane tvrde da postižu uspjehe

Žestoke borbe vode se za kontrolu nad centrom Bahmuta, tvrde ruske i ukrajinske snage, a obje strane tvrde da postižu uspjehe u najdužoj i najkrvavijoj borbi od početka ruske invazije.

Ukrajina tvrdi da se plaćenici Wagnera, za koje kaže da predvode ruske napade na industrijski grad, pokušavaju probiti u centar grada iz više pravaca.

„U žestokim borbama, branitelji pričinjavaju značajne gubitke bitne neprijatelju“, tvrdi ukrajinska vojska.

Ruske snage dosad su uspjele zauzeti istočni dio grada, ali ga nisu okružile.

Šef Wagnera Jevgenij Prigožin priznao je da se njegove snage suočavaju da odlučnim otporom i da traže način da dođu do centra grada.

10. 03 – Peskov: Postizanje naših ciljeva moguće samo vojnim putem

Kremlju su uvjereni da je trenutno nemoguće govoriti o miru s Ukrajinom. Rusija će se nastaviti boriti za osvajanje ukrajinskih teritorija.

“Trenutno nema razloga da se situacija u Ukrajini pokrene prema mirnom smjeru. Postizanje naših ciljeva i dalje je naš apsolutni prioritet i uvijek će to ostati. To je trenutno moguće samo vojnim putem,” kazao je portparol Kremlja Dimitrij Peskov.

Peskov je komentarisao i nekoliko nedavnih događaja u Ukrajini, pa je prijedlog da se Rusija preimenuje u Moskviju nazvao “smiješnim”, a zahtjev da vjernici proruske crkve napuste prostorije Kijevsko-pečerske lavre nečuvenom odlukom.

09. 45 –  Sporazum o izvozu žitarica biće produžen nakon 18. marta

Sporazum koji omogućuje bezbjedan izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka biće automatski produžen nakon 18. marta ako nema prigovora uključenih strana, objavila je u srijedu ruska državna novinska agencija TASS.

Pozivajući se na neimenovani izvor upoznat s pojedinostima pregovora oko sporazuma, TASS je izvijestio da dosad nijedna od uključenih strana nije najavila povlačenje.

Rusija je u ponedjeljak predložila obnavljanje sporazuma koji omogućuje bezbjedan izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na 60 dana, što je dvostruko manji period od prethodnog roka.

09. 27 – Novi izvještaj britanskog ministarstva odbrane  

⚡️UK Defense Ministry: Russia's ammunition shortage behind 'no significant offensives' in Ukraine.

Russia's increasing artillery ammunition deficit has led to "extremely" tight ammunition restrictions in many areas of Ukraine's front line, the ministry reported on March 14. pic.twitter.com/14PxLPVBo1

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) March 14, 2023

09. 01 –  Ukrajina objavila novu procjenu ruskih gubitaka 

These are the indicative estimates of Russia’s combat losses as of March 14, according to the Armed Forces of Ukraine. pic.twitter.com/NncF1Ft2Hw

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) March 14, 2023

08.12- Zelenski: Budućnost Ukrajine odlučuje se na istoku

Budućnost Ukrajine osdlučuje se u istočnom dijelu države, gdje su borbe veoma teške, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

On je kazao da je situacija na istoku veoma teška i veoma bolna, prenio je Si-En-En.

“Moramo da uništimo vojnu moć neprijatelja, i to ćemo i uraditi“, rekao je Zelenski u noćnom video obraćanju.

Zelenski je istakao da se za budućnost Ukrajine i Ukrajinaca sada bori u Bilohorivki, Marinki, Avdijevki, Bahmutu, Vuhledaru i Kamjanki.

06.55 – Kineski predsjednik Si Đinping mogao bi već sljedeće nedjelje u Moskvi da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saznaje Rojters iz dobro obaviještenih izvora.

Si takođe planira da razgovara sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim po prvi put od početka rata, navodi Volstrit dzornal. Kineski predsjednik razgovaraće onlajn sa Zelenskim, vjerovatno poslije posjete Moskvi, navodi list.

06.45 – U ponedjeljak su počeli pregovori između zvaničnika UN i zamjenika ruskog ministra spoljnih poslova o mogućem produženju sporazuma koji omogućava siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, saopštila je ruska diplomatska misija u Ženevi.

Moskva se ne protivi obnavljanju sporazuma, ali samo na period od 60 dana, što je upola kraći rok u odnosu na prethodni sporazum, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Veršinjin.

Sekretar ruskog savjeta bezbjednosti Nikolaj Patrušev, rekao je da sumnja da je gasovod “Sjeverni tok” digla u vazduh proukrajinska grupa, i rekao da Moskva još uvijek ne zna ko tačno stoji iza toga.

Međunarodni krivični sud namjerava da otvori dva slučaja u vezi sa ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini i tražiće naloge za hapšenje nekoliko ljudi, objavio je Njujork tajms pozivajući se na izvore koji nisu ovlašćeni da govore javno.

Ovi slučajevi su prve međunarodne optužbe koje bi eventualno mogle da budu podignute od početka rata, piše list.