Zelenski: Razgovarao sam sa Bajdenom o podršci Ukrajini; SAD i Velika Britanija uvele sankcije Gaspromnjeftu i Surgutnjeftgasu

Rat u Ukrajini – 1.052. dan. Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predsjednik Rusije, Vladimir Putin želi da se sastane sa njim i da se dogovaraju o sastanku, ali nije naveo vremenski okvir kada će biti održan, prenosi Rojters. Predsjednik SAD Džozef Bajden razgovarao je sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o podršci ratu sa Rusijom, saopšteno je iz Bijele kuće.   Dešavanja pratite na CdM-u.

Zelenski: Sa Bajdenom o podršci Ukrajini i novim sankcijama protiv Rusije

Predsjednik SAD Džozef Bajden i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su o podršci Vašingtona Ukrajini, novim sankcijama SAD protiv Rusije i jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane, izjavio je Zelenski.

U objavi na društvenim mrežama, on je zahvalio Bajdenu na podršci Vašingtona u skoro trogodišnjem ratu Ukrajine sa Rusijom i na “bitnoj ulozi koju su Sjedinjene Američke Države odigrale u ujedinjenju međunarodne zajednice”, prenio je Rojters.

Zelenski je rekao da je u razgovoru bilo riječi i o novim sankcijama SAD protiv ruskog energetskog sektora, koji, kako je rekao, pomaže predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu “da finansira rat”.

“Mora da osjeti cijenu svog rata vidjevši da to direktno utiče na njegove džepove”, napisao je on.

Zelenski je rekao da su on i Bajden razgovarali o potrebi da se nastavi izgradnja ukrajinske protivvazdušne odbrane “kako bi se zaštitili životi u ukrajinskim gradovima i selima od ruskog terora – svakodnevnih napada raketama i dronovima”.

Rakete Patriot koje su isporučile SAD, rekao je predsjednik Ukrajine, “dokazale su svoju efikasnost i moramo nastaviti da unapređujemo ovu sposobnost”.

Bijela kuća: Bajden razgovarao sa Zelenskim

Predsjednik SAD Džozef Bajden razgovarao je sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o podršci ratu sa Rusijom, saopšteno je iz Bijele kuće.

Zelenski: Sankcije će značajno uticati na rusko finansiranje rata

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da sankcije koje su uvele SAD značajno podrivaju finansijsku osnovu ruske vojne mašinerije, jer remete lanac snabdijevanja, prenio je Ukrinform.

“Zahvalan sam američkom predsjedniku Bajdenu, njegovoj administraciji i cijelom američkom narodu na novom paketu sankcija koji je danas objavljen protiv više od 400 subjekata koji su povezani sa ruskim energetskim sektorom. Dvostranačka podrška Sjedinjenih Država je zaista veoma važna. i mi to dobro osjećamo“, rekao je Zelenski u objavi na Telegramu.

Dodao je da te mjere “značajno podrivaju finansijsku osnovu ruske ratne mašinerije, jer remete lanac snabdijevanja: ključne ruske proizvođače, osiguravajuća društva, pružaoce usluga u industriji nafte i gasa, 184 tankera flote u sjenci, logističke objekte i kompanije trećih zemalja“.

SAD i Velika Britanija uvele sankcije Gaspromnjeftu i Surgutnjeftgasu

Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija uvele su sankcije ruskim kompanijama “Gaspromnjeft” i “Surgutnjeftgas”, prenio je Rojters.

Među kompanijama kojima su uvedene sankcije je i Naftna industrija Srbije koja je u većinskom vlasništvu “Gaspromnjefta”.

U okviru novih ograničenja ruskom energetskom sektoru, SAD su naložile da se do 27. februara završe finansijske operacije sa kompanijama Gaspromnjeft i Surgutnjeftgaz.

Velika Britanija se, takođe, pridružila američkom Ministarstvu finansija u sankcionisanju kompanija Gaspromnjeft i Surgutnjeftgas.

“Ministarstvo finansija SAD preduzelo je danas sveobuhvatne mjere da ispuni obavezu Grupe sedam (G7) da smanji ruske prihode od energije, uključujući blokiranje dva najveća ruska proizvođača nafte. Današnje akcije takođe nameću sankcije neviđenom broju brodova koji prevoze naftu, od kojih su mnogi dio ‘flote u senci’, neprozirnih trgovaca ruskom naftom, dobavljača naftnih polja sa sjedištem u Rusiji i ruskih energetskih zvaničnika”, navodi se u saopštenju Kancelarije za kontrolu imovine (OFAC).

Sjedinjene Američke Države su uvele neke od najstrožih sankcija ruskoj naftnoj industriji do sada i to protiv 183 tankera, desetina trgovaca, dvije velike naftne kompanije i nekih rukovodilaca u ruskom naftnom sektoru, navodi se u dokumentu.

Nekoliko tankera koji su danas sankcionisani isporučivali su ne samo rusku naftu, već i sankcionisanu iransku naftu, tvrdi Vašington.

OFAC uvodi i sankcije protiv kompanija sa sjedištem u Rusiji koje pružaju pomorsko osiguranje, konkretno firmi Ingostrah i Alfastrahovanie.

“Stejt department takođe preduzima korake da smanji prihode Rusije od energije blokiranjem dva aktivna projekta tečnog prirodnog gasa, velikog ruskog naftnog projekta i entiteta iz trećih zemalja koji podržavaju ruski izvoz energije”, dodaje se u saopštenju.

Na crnoj listi našli su se i generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov, direktor kompanije Gaspromnjeft Aleksandar Đukov, sin suvlasnika Lukoila, milijarder Vagit Alekperov, kao i direktori kompanija Bašnjeft i Zarubežnjeft.

“Sjedinjene Američke Države preduzimaju sveobuhvatne mjere protiv ključnog ruskog izvora prihoda za finansiranje njenog brutalnog i nelegalnog rata protiv Ukrajine“, rekla je ministarka finansija Dženet Jelen. Prema njenim riječima, ova akcija jača fokus Vašingtona na ometanje energetskih prihoda Kremlja.

Na listu sankcija dodato je još devet kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Hongkonga. U saopštenju američkog Ministarstva finansija se tvrdi da su oni učestvovali u snabdijevanju ruskom naftom i naftnim derivatima. Sankcije su uvedene i najvećoj ruskoj brodarskoj kompaniji Sovkomflot.

Ukrajina dobila tri milijarde eura od zamrznute ruske imovine

Državni budžet Ukrajine dobio je tri milijarde eura od EU u okviru inicijative ERA, koja predviđa da se Ukrajini obezbijede sredstva iz zamrznutih sredstava Ruske Federacije.

“Ovo je prva tranša sredstava iz Evropske unije, koja su obezbijeđena prihodima od ruskih zamrznutih sredstava, Ukrajina će koristiti ovaj resurs za prioritetne budžetske rashode“, rekao je premijer Denis Šmigal.

Napomenuo je da generalno inicijativa G7 ERA predviđa izdvajanje 50 milijardi dolara Ukrajini, od čega će 20 milijardi dolara obezbijediti Evropska unija.

“Na ovaj način sprovodimo princip `Rusija će platiti` i jačamo finansijsku stabilnost Ukrajine 2025. godine”, naglasio je Šmigal.

Fico: Putin nam je obećao gas

Predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao je da će ruski Gasprom naći alternativni način isporuke ugovorenog gasa u Slovačku nakon što je obustavljen tranzit kroz Ukrajinu, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Razgovarao sam sa Putinom o ugovoru između nas i Gasproma,prema kojem moraju nekako da nam isporuče gas”, kazao je premijer u skupštinskom odboru.

Naglasio je da je Slovačka potrošnja gasa za sada obezbijeđena jer ima skladište.

Takođe, Fico je istakao da Putin garantuje da će Rusija ispuniti svoje obaveze, i pored toga što su kapaciteti u gasovodu “Turski tok” i povezujuća ruta koja vodi ruski gas preko Turske u Evropu ograničeni.

Fico se s Putinom sastao u Moskvi 22. decembra kada su razgovarali o isporuci gasa nakon što je Ukrajina odlučila da ne dozvoli tranzit ruskog gasa preko svoje teritorije od 1. januara.

Ukrajina napala kamuflirane vojne objekte u Rusiji

Kamuflirani vojni ciljevi napadnuti su u Rostovskoj i Lenjingradskoj oblasti Rusije, saopštio je Andrej Kovalenko, šef Centra za borbu protiv dezinformacija pri Savjetu za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine.

“Rusija predstavlja vojne fabrike kao obične, pokušavajući da sakrije njihovu pravu proizvodnju. Ali sve se zna”, navodi Kovalenko.

Kijev: Ništa novo što Tramp planira da se sastane s Putinom

Ukrajinska strana ne vidi ništa novo u planovima novoizabranog predsjednika Donalda Trampa da se sastane sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom i priprema se za kontakte sa Sjedinjenim Američkim Državama na najvišem nivou odmah nakon inauguracije, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi.

“Donald Tramp je ranije govorio o planovima za takav sastanak, tako da ne vidimo ništa novo u ovome”, rekao je Tihi.

Kremlj: Kontakti s Trampom kad preuzme dužnost

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da će aktivnosti za organizovanje kontakata između ruskog predsjednika Vladimira Putina i novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa početi kada on zvanično preuzme dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Peskov je rekao novinarima da Moskva pozdravlja Trampovu želju da vodi dijalog sa ruskim predsjednikom, ali da još nema konkretnih planova za sastanak.

“Polazimo od obostrane spremnosti za sastanak, ali očigledno, nakon što gospodin Tramp uđe u ovalni kabinet, već će biti nekog pomaka”, rekao je sekretar za štampu ruskog lidera.

Prema njegovim riječima, preduslovi za pregovore nisu neophodni, potrebno je da lideri imaju zajedničku želju za dijalogom.

“Za ovo nisu potrebni nikakvi uslovi, potrebna je zajednička želja i politička volja da se dijalog vodi i dijalogom rješavaju postojeći problemi”, rekao je Peskov novinarima.

Špigl: Šolc blokira novi paket pomoći Kijevu

Savezni kancelar Njemačke Olaf Šolc ne pristaje na novi veliki paket vojne pomoći Ukrajini koji predlažu Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo odbrane, prenosi Špigl, pozivajući se na svoje izvore, piše Evropska pravda.

Prema pisanju Špigla, njemačka vlada, gdje će uskoro biti održani prevremeni izbori, već nedeljama se spori oko dodatne vojne pomoći Ukrajini.

Ministarka spoljnih poslova Analena Burbok iz Zelenih i ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je Šolcov saveznik SPD, navodno su ponudili da izdvoje dodatne tri milijarde eura kako bi se dogovorili da Ukrajini obezbijedi prijeko potrebno oružje prije prijevremenih izbora 23. februara.

Odbrojavanje, dolazi Tramp – od čega strahuje Evropa

Zvaničnici EU razmatraju stotine izvršnih naredbi i sankcija koje je uveo američki predsjednik Džozef Bajden zbog zabrinutosti da će ih Donald Tramp poništiti, potencijalno šteti spoljnim odnosima i trgovini, piše Fajnenšel tajms.

Navodi da su zabrinuti da bi Tramp mogao da poništi Bajdenove odluke ne razmatrajući implikacije za međunarodne partnere.

Zvaničnici Evropske komisije već su počeli da razmatraju uredbe vezane za sankcije Rusiji, trgovinu i sajber bezbjednost kako bi procijenili moguće rizike za blok.

Brzi pregled takvih odluka uoči Trampove inauguracije naglašava ranjivost EU na potencijalne Trampove poteze, koji je više puta prijetio oštrim mjerama protiv američkih saveznika.

Istorija je već pokazala da Tramp aktivno revidira politiku prethodnih administracija. Godine 2017. preokrenuo je otopljenje sa Kubom, povukao se iz Pariskog klimatskog sporazuma, a 2018. okončao učešće SAD u iranskom nuklearnom sporazumu o kojem je pregovarala Obamina administracija.

Ove akcije su zadale značajan udarac transatlantskoj saradnji, a Brisel strahuje od ponavljanja sličnih koraka.

Posebno ozbiljnu zabrinutost izaziva mogućnost ukidanja sankcija Rusiji uvedenih zbog njene invazije na Ukrajinu u punom obimu. EU smatra da je održavanje ovih sankcija kritično, čak i ako Tramp odluči da ih iskoristi kao oruđe u mogućim pregovorima sa Moskvom.

Zabrinutost ne proizilazi samo iz konkretnih odluka, već i zbog opšte nepredvidivosti mogućeg drugog Trampovog predsjedavanja.

Posljednje Trampove izjave, posebno u vezi sa mogućom upotrebom carinskog pritiska na Dansku da kupi Grenland ili predlogom da se Kanada uključi u sastav Sjedinjenih Država, povećavaju strahove u vezi sa njegovom spoljnom politikom.

“Najveći problem je što Tramp može odlučiti da promijeni sve samo zato što je to uradio Bajden”, rekao je jedan evropski zvaničnik.

EU nastoji da izbegne destabilizaciju i sačuva dostignuća stečena poslednjih godina.

Dvoje poginulo u napadu na market u Donjecku

U ukrajinskom raketnom napadu na supermarket u Donjecku, poginule su dvije osobe, a dvije su povrjeđene, saopštila je pres-služba Istražnog komiteta Rusije, prenosi RIA Novosti.

“Istražitelji ruskog istražnog komiteta snimili su posljedice zločinačkih radnji ukrajinskih oružanih snaga, koje su izvele ciljani raketni napad na civilnu infrastrukturu grada Donjecka. Ukrajinske federalne jedinice su gađale HIMARS-om Kijevski okrug u Donjecku, gdje su se nalazili civili. Dvije osobe su poginule, a dvije su povrijeđene”, navodi se u saopštenju Istražnog komiteta.

Napominje se da su oštećeni stambeni objekti i civilna infrastruktura.

Broj ranjenih na Zaporožje porastao na 123, u teškom stanju 11 ljudi

U posljedicama vazdušnog udara na Zaporožje, koji se dogodio 8. januara, poginulo je 13 osoba a 123 su ranjene, saopštio je Ivan Fedorov, šef Zaporiške OVA.

“Ovo je najveći slučaj od početka invazije u punom obimu, gdje je u isto vrijeme zabilježen toliki broj žrtava”, rekao je Fedorov.

Ukrajinske snage HIMARS-om gađale supermarket u Donjecku

Oružane snage Ukrajine napale su supermarket “Moloko” u Kijevskom okrugu u Donjecku, prenosi Izvestija.

Navodi se da je Ukrajina koristila višestruki raketni sistem HIMARS (MLRS).

Jedna od raketa je pogodila tačno ispred supermarketa Moloko, koji je najveći supermarket u ovoj oblasti.

U napadu su, prema prvim podacima povrijeđene dvije osobe.

Gori fabrika acetona u Rusiji

Veliki požar je jutros zahvatio fabriku koja proizvodi aceton u ruskoj Lenjingradskoj oblasti, a vatrogasne službe su angažovane na gašenju vatre, saopštilo je rusko Ministarstvo za vanredne situacije.

Navodi se da gori dvospratna zgrada u gradu Gatčina u industrijskoj zoni na površini od 1,9 hiljada kvadratnih metara i da je došlo do izlivanja acetona. Radnici su blagovremeno evakuisani, nema povrijeđenih, ističe se u saopštenju.

Ruski mediji nijesu prenijeli šta je izazvalo požar u industrijskoj zoni u gradu Gatčina. Vatrogasni voz stigao je na mjesto požara, saopštio je regionalni komitet za red i bezbjednost, prenijele su RIA Novosti.

Rusko ministarstvo odbrane nije prijavilo tokom noći nijedan ukrajinski dron nad tim regionom koji se nalazi u blizini Sankt Peterburga.

Ostaci drona udarili u višespratnicu u Kijevu

Djelovi ruskog drona udarili su u višespratnu stambenu zgradu u Kijevskom okrugu Solomjansk, oštetivši stakla i šest automobila, saopštio je Timur Tkačenko, načelnik Vojne uprave tog grada.

“Za sada nije bilo žrtava. Oštećeni su prozori i šest automobila”, naveo je načelnik.

Tramp: Putin želi da se sastane sa mnom, dogovaramo sastanak

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ruski predsjednik Rusije, Vladimir Putin želi da se sastane sa njim i da se dogovaraju o sastanku, ali nije naveo vremenski okvir kada će biti održan, prenosi Rojters.

Tramp je pred sastanak sa republikanskim guvernerima u Mar-a-Lagu u Palm Biču na Floridi rekao da rat u Ukrajini mora da se okonča.

Trampov povratak u Bijelu kuću 20. januara budi nadu da će biti pronađeno diplomatsko rješenje za rat u Ukrajini.

SAD su do sada uputile pomoć Ukrajini u iznosu od 175 milijardi dolara, uključujući više od 60 milijardi dolara vojne pomoći. Međutim, neizvjesno je da li će se pomoć nastaviti istim tempom kada Tramp preuzme mandat jer je rekao da želi što skoriji kraj rata u Ukrajini.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je juče da bi Putin pozdravio Trampov poziv za sastanak, ali je naveo da do sada nije bilo formalnog zahtjeva.

“Bilo bi prikladnije da se prvo sačeka da Tramp preuzme dužnost”, rekao je Peskov. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi Tramp mogao da ima odlučujuću ulogu u ishodu rata u Ukrajini i, kako je naveo, pomoći u “zaustavljanju Putina”.

Od početka rata Rusija bacila više od 51.000 navođenih bombi

Vazduhoplovne snage Ukrajine tvrde da je od početka rata Rusija bacila više od 51.000 navođenih bombi.

Dvije osobe su poginule, a šest je povrijeđeno tokom ukrajinskog granatiranja dva naselja u Hersonskoj oblasti, saopštio je ruski regionalni guverner.

Nakon sastanka Kontakt grupe za Ukrajinu u vojnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovao je u Rim kako bi se sastao sa premijerkom Italije, a potom i sa italijanskim predsjednikom.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin najavio je da će SAD poslati još 500 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da će, ako se SAD povuku iz Kontakt grupe za Ukrajinu, donijeti nove odluke.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute kaže da je potrebno da se svi sve učine da Ukrajina nastavi borbu.

Portparol Kremlja Dimitrij Peskov ističe da SAD koriste situaciju zbog zaustavljanja isporuke ruskog gasa Evropi.

Slovačka će usvojiti oštre recipročne mjere protiv Ukrajine ako se ne riješi problem zaustavljenog tranzita gasa kroz zemlju, izjavio je slovački premijer Robert Fico.