Ubistvo 35-godišnjeg etničkog Grka nakon sukoba sa albanskom policijom podiglo je tenzije između dvije balkanske zemlje koje su do nedavno bile blizu postizanja dogovora o nizu neriješenih pitanja oko njihovih manjina, ali čini se da se vlada u Atini trudi da one ne eskaliraju, kaže Aleksandra Voudouri, urednica za diplomatska pitanja na atinskom radiju Athina 9.84 i analitičkom portalu Macropolis.gr, u intervjuu za ‘Zašto?’.
Prema medijskim izvještajima, 35-godišnji Konstantinos Kacifas je u nedjelju postavljao grčke zastave u svom selu Bularata, 250 kilometara južno od Tirane, odjeven u maskirnu uniformu i naoružan ‘kalašnjikovom’ iz kojeg je pucao u zrak i na patrolni automobil policije, da bi nakon bijega na obližnju planinu poginuo u okršaju sa specijalnim snagama policije.
Grčka vlada je uputila zvaničan protest nakon incidenta koji se desio na praznik u znak sjećanja na grčko odbijanje ultimatuma i otpor Italiji 1940. godine, a u Atini je došlo do napada bombom ručne izrade na albansku putničku agenciju, za koji mediji kažu da bi mogao biti povezan sa ubistvom u Albaniji.
“Čini se da je grčka vlada u posljednjih par dana pokušavala da ublaži tenzije između Atine i Tirane. Ministarstvo vanjskih poslova jeste u ponedjeljak uputilo zvaničan protest zbog ubistva 35-godišnjeg etničkog Grka ali tokom posljednja dva dana, kroz javne izjave članova vlade, sasvim je jasno da Atina pokušava – kao što je rekao alternativni ministar vanjskih poslova Jorgos Katrouglas – da ‘zaštiti tok odnosa između dvije zemlje’, a ne suprotno”, kazala je Voudouri.
Ministarstvo vanjskih poslova je u ponedjeljak odlučilo da pozove albanskog ambasadora na razgovor da bi prenijelo zahtjev vladi u Tirani da se grčkim vlastima dozvoli da sarađuju sa albanskim vlastima u istrazi oko okolnosti smrti i, pored toga, da izraze nezadovoljstvo povodom izjava albanskog premijera Edija Rame, koji je u nedjelju žrtvu nazvao ‘ludom osobom’, u odgovoru na izjavu grčkog Ministarstva vanjskih poslova koje je ubistvo ocijenilo ‘neprihvatljivim’.
“U javnim izjavama, zvaničnici grčke vlade su izbjegavali spominjanje albanskog premijera i pozvali su zvaničnike sa obje strane da se uzdrže od retorike koja bi mogla voditi pogoršanju odnosa. Čini se da vlada u Atini pokušava da spriječi daljnje tenzije, koje podgrijavaju neki mediji ovdje”, ističe Voudouri.
Od početka, dodaje ona, dvije vlade su držale otvorenim linije za komunikaciju.
“Zbog toga je došlo do brzog odgovora kroz diplomatske kanale na zahtjev da grčki patolog pregleda tijelo 35-godišnjaka. Albanske vlasti čine se, također, spremnim da prihvate i drugi zahtjev, da dozvole grčkom policijskom zvaničniku da učestvuje u istrazi. Postoji zabrinutost oko jačanja tenzija u grčkoj zajednici u Albaniji uoči Kacifasove sahrane narednih dana jer određene organizacije koje predstavljaju grčku manjinu i dalje govore da je smrt mogla biti izbjegnuta, opisujući je kao ‘hladnokrvno ubistvo’. One optužuju Tiranu za održavanje ‘psihološke klime nasilja’ protiv grčka zajednice. S druge strane, albanski mediji su Kacifasa opisali kao ‘grčkog ekstremistu’ koji je djelovao u interesu grčkih nacionalističkih krugova u Grčkoj kako bi naštetio Albaniji. Također su ga povezivali sa krajnje desnom partijom Zlatna zora”, navela je Voudouri.
U Grčkoj, na jedinom protestu koji je bio organizovan ispred albanskog diplomatskog predstavništva prisutan je bio samo mali dio ljudi, navodno pristalica ‘Zlatne zore’.
“Ekstreme izjave, kao ona kojom se sugeriše da bi Grčka trebalo da bombarduje neke dijelove južne Albanije, takođe su se mogle čuti od strane nekih ekstremno desnih političara koji nisu članovi Parlamenta. Opozicione stranke, od kojih su neke, kao Nova demokratija, požurile da prihvate početne informacije da je Kacifas ubijen dok je pokušavao da postavi grčku zastavu, su se uzdržale posljednjih dana od daljnjih izjava ili dodatnog pritiska na vladu da djeluje na određeni način, što je bio slučaj u prvim satima nakon incidenta. Ova priča je glavna tema u medijima. Neki od njih su prihvatili tvrdnje grčke manjine; ovo svakako stvara određenu atmosferu ali bez jasnog utjecaja, barem za sada, na većinu Grka”, kazala je Voudouri.
Objašanjava i kako ova situacija može uticati na neriješena međusobna pitanja u vezi odgovarajućih etničkih manjina.
“Obje strane imaju svoje zahtjeve po pitanju manjina, imigranata, svojine i tako dalje. Dvije vlade su otvorile diskusiju o određenim pitanjima 2016. i bile su skoro blizu dogovora. Međutim, nakon Sporazuma iz Prespe, Sirizina vlada je ovo pitanje ostavila po strani znajući da bi ono moglo izazvati istu reakciju kao sporazum o imenu sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom. Nedavna ostavka ministra vanjskih poslova Nikosa Kocijasa kojeg je zamijenio premijer Aleksis Cipras, koji je očigledno također zauzet i drugim pitanjima, ne nudi mnogo nade da će se dijalog između dvije zemlje uskoro nastaviti”, zaključila je Voudouri.
