Dok su sve oči uprte u svakodnevni egzodus pripadnika Rohingja muslimana iz Mjanmara, liderka te zemlje i dobitnica Nobelove nagrade za mir zvanično ćuti.
Prema posljednjim podacima, iz Mjanmara je u susjedni Bangladeš pobjeglo preko 580.000 Rohingja muslimana. Najnoviji snimak napravljen dronom najbolje prikazuje suštinu katastrofe koja je zadesila taj narod. Iz UN je odavno rečeno da se o tome može govoriti kao o etničkom čišćenju.
Održana je i sjednica u Generalnoj skupštini UN posvećena tom pitanju, ali se na njoj nije pojavila najvažnija ličnost – Mjanmara Aung San Su Ći.
Zvanično njena funkcija je državna kancelarka, a u stvarnosti je glavna politička ličnost Mjanmara. I još nešto, ona je dobitnica Nobelove nagrade za mir, koju je dobila 1991. godine, ali ju je primila tek 2012. pošto je 20 godina provela u kućnom pritvoru u svojoj domovini.
Osim oštrih kritika iz UN na račun vlastiu Mjanmaru, i reagovao je i Amnesti internešenel. Iz te organizacije za zaštitu ljudskih prava je saopšteno da liderka Mjanmara i njena vlada “drže glave u pijesku” kada se radi o nasilju koje se odvija u državi Rahin. Amnesti internešnel je kritikovao Su Ći i zbog toga što u jednom od rijetkih pominjanja situacije s Rohingja muslimanima uopšte nije osudila vojsku zbog navodnih zlostavljanja, prenio je AFP.
A šta je uopšte rekla dobitnica Nobelove nagrade za mir? Skoro ništa, ocijenile su svjetske agencije koje su prenijele njeno obraćanje naciji putem državne televizije.
Podsjetimo, sredinom septembra je u svom prvom obraćanju naciji otkako su napadi muslimanskih pobunjenika iz naroda Rohingja 25. avgusta izazvali vojni odgovor zbog kojeg je više od 410.000 pripadnika tog naroda pribjeglo u Bangladeš, Su Ći je poručila da se Mjanmar ne boji međunarodnog ispitivanja i da je posvećen pronalaženju održivog rješenja za ovaj sukob, prenosi Rojters.
Su Ći je dodala da joj je “iskreno žao” civila koji su se “našli u u zamci krize”.
Takođe, ova dobitnica Nobelove nagrade za mir pozvala je međunarodnu zajednicu da pomogne njenoj zemlji da se ujedini kad je riječ o vjerskoj i etničkoj pripadnosti, i pozvala natrag u zemlju neke muslimane iz naroda Rohingja koji su pobjegli pred vojnim operacijama, javila je agencija AFP.
Su Ći je rekla i da većina – “više od polovine” – sela u kojima žive pripadnici tog muslimanskog naroda nije pogođena nasiljem, pozvavši strane diplomate koje su se okupile u prijestonici radi njenog govora da obiđu sela koja nijesu ugrožena, navodi AP.
Međutim, muslimani iz redova naroda Rohingja koji su pobjegli od nasilja u Mjanmaru odbacili su njene tvrdnje da su mnogi pripadnici njihove manjinske grupe bezbjedni.
U izbjegličkom kampu Kutupalong u obližnjem Bangladešu, Abdul Hafiz je rekao da je narod Rohingja nekada vjerovao Su Ći više nego vojsci koja je tokom pola vijeka vladala Mjanmarom prije nje, ali ju je sada nazvao “lažljivicom” istakavši da njegov narod strada više nego ikad. Hafiz je gnijevan zbog njenih nagovještaja da su pripadnici naroda Rohingja, koji su istjerani iz svojih sela, sami odgovorni za to.
On je istakao da bi, ako je to istina, Su Ći trebalo da međunarodnim novinarima omogući veći pristup njihovim uništenim selima, a ako se dokaže da je narod Rohingja kriv, kaže Hafiz, tom narodu “neće smetati ako svijet odluči da ga ubije gurajući ga u more”.
Do sada, međutim, nije stigla ni jedna vijest da su vlast Mjanmara dopustile stranim posmatračima da uđu u krizna područja. Zbog svega je čak pokrenuta i peticija da se Su Ći oduzme Nobelova nagrada.
Inicijativa je pokrenuta u Indoneziji i brzo je dobila više od 364.000 potpisa podrške. Međutim, u Nobelovom komitetu u Oslu je rečeno da je prema statutu tog komiteta nemoguće nekome oduzeti ili povući nagradu.
