U Poljskoj se obilježava godišnjica izbijanja Drugog svjetskog rata u Vjelunju, prvom poljskom gradu koji je 1. septembra 1939. godine bombardovala Njemačka.
Tim povodom poljski predsjednik Andžej Duda je poručio da bi trebalo da se podsjeća ko je bio ratna žrtva a ko agresor, ali da je isto tako neophodno praštanje.
“Treba znati ko je bio žrtva, ko ubica. Treba znati i pamtiti ko je bio žrtva a ko agresor i ne smije se dopustiti da ta elementarna istina bude zataškana. Ali isto tako potrebno je praštanje, jer ono postavlja tlo za dobre susjedske odnose, za sve ono što daje mogućnost za izgradnju a ne rušenje”, kazao je Duda danas u zoru u trenutku kada su prije 78 godine prve bombe pale na usnule stanovnike Vjelunja.
Poljski predsjednik dodao je i da je potrebna satisfakcija za učinjene nepravde i izrazio nadu da je Drugi svjetski rat za sve postao lekcija do čega dovodi mržnja, sila i okrutnost bez kontrole.
“Početak Drugog svjetskog rata ima u našoj zemlji dva velika simbola. Vesterplate gdje su počele prve borbe Drugog svjetskog rata i koji je simbol herojstva poljskog vojnika, a drugi simbol je vaš grad, Vjelunj. On nije simbol junaštva nego je simbol zijverstva, njemačkog zvijerstva, gaženja međunarodnih konvencija, podlog napada bez ikakvog upozorenja, bez predupredjenja na obične ljude koji su spavali, bombardovanja bolnice, uništavanja svetinja”, kazao je poljski predsjednik.
Andžej Duda naglasio je da bi se danas takav napad nazvao terorističkim napadom.
Prve od 380 bombi počele su da padaju na glave žitelja Vjelunja u zoru oko 4:40, 1. septembra 1939. godine, nešto prije nego što je njemački ratni brod Šlezvig Holštajn ispalio prve plotune na poljski garnizon u Gdanjsku, na poluostrvu Vesterplate, što se uzima kao tehnički početak Drugog svjetskog rata.
U Vjelunju je u bombardovanju tog prvog dana rata poginulo skoro 2.000 ljudi, 75 odsto zgrada pretvoreno je u ruševine a istoričari vjeruju da se Hitlerova Njemačka odlučila na taj napad da zastraši Poljake i testira opremu i oružje.
Dok je predsjednik odabrao pomirljivi ton u govoru povodom godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata, poljska premijerka Beata Šidlo u Gdanjsku na Vesterplate odabrala je ton konfrontacije sa današnjim evropskim zvaničnicima koji kritikuju sadašnje poljske vlasti za urušavanje pravne države i demokratije.
Poljski list “Gazeta viborča” podsjetio je prigodno danas na ličnost koju u ovim godišnjicama u Poljskoj obično prećutkuju – na komandanta odbrane Baltika tih prvih ratnih dana, inače pruskog plemića Jozefa fon Unruha koji se odmah nakon Prvog svjetskog rata u nezavisnoj Poljskoj prijavio u poljsku vojsku iako je znao jedva nekoliko riječi na poljskom jeziku i kupio mladoj državi za svoje pare njen prvi bojni brod.
Na početku Drugog svjetskog rata povjerena mu je odbrana obale Baltika, a kapitulirao je tek 2. oktobra kada je kapitulirala Varšava a njegovi vojnici više nijesu imali municije.
Kao poljski admiral, Juzef Unrug kako je promijenio ime, odbio je u zarobljeničkom logoru slobodu i ponudu Vermahta da komanduje kao admiral u njemačkoj ratnoj mornarici a sa njemačkim oficirima razgovarao je isključivo preko prevodilaca.
“Prvog septembra zaboravio sam maternji njemački jezik”, kazao im je pruski plemić, komandant herojske odbrane Gdanjska i poljske obale Baltičkog mora.
U ratu u kojem je učestvovala 61 država poginulo je oko 50 miliona i ranjeno više od 35 miliona ljudi. Samo u Evropi materijalna šteta je procijenjena na oko 277,7 milijardi dolara prema cijenama iz 1938, a u Jugoslaviji na 46,9 milijardi dolara.
