Planeta

Ako oni zarate, cio svijet će osiromašiti

Oružani sukob Rijada i Teherana imao bi veliki uticaj na tržište nafte i globalnu ekonomiju. Ukoliko dođe do rata, cijena goriva porasla bi i do petsto odsto.

“Cijena nafte ozbiljno bi zavisile od intenziteta mogućeg sukoba. Zamislimo nepriznati Irački Kurdistan koji je u stanju stalnog rata izvozio 550.000 barela dnevno preko Turske teritorije. S tim u vezi, možemo očekivati paničan strah i cijena nafte bi skočila sa sto pedeset na dvjesta dolara prvog dana sukoba. Ukoliko Saudijci i Iračani napadnu naftna polja protivnika, cijena sirove nafte porašće na trista dolara“, rekao je za RT Mihail Maščenko, investicioni analitičar.

Investicioni analitičar “Global ef iksa“ Ivan Karjakin ističe da područje potencijalnog konflikta pokriva teritoriju na kojoj se proizvodi gotovo trećina nafte. Saudijska Arabija, Irak, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Oman i Katar zajedno proizvode oko 28 miliona barela dnevno, što je nešto manje od 30 odsto svjetske proizvodnje, zbog čega bi cijena barela skočila na sto pedeset do sto osamdeset dolara.

“Tada bi sve zavisilo od dužine trajanja rata. Svjetsko tržište bi preživjelo dva ili tri dana konflikta. Ukoliko bi sukob potrajao nedjelju dana, cijena bi porasla na dvjesta dolara ili više, a to bi imalo dugoročne posljedice s obzirom da će se zalihe smanjiti“, kaže Karjakin.

On smatra da je rat između Teherana i Rijada malo vjerovatan jer ne bi odgovarao Rusiji i Kini.

“Rusija je partner mnogih zemalja na Bliskom istoku koje su međusobno zavađene. Najveći uvoznik nafte je Kina koja bi snosila najveći rizik od sukoba i zato će iskoristiti svoj uticaj na Iran i Sjedinjene Države da bi spriječila konflikt“, kaže Karjakin.

Rat na Bliskom istoku biće veoma neprofitabilan za uvoznike, smatra analitičar “Foreks optijmuma“ Ivan Kapustijanski.

U slučaju rata, tržište može izgubiti 20 odsto svjetskih zaliha. Prije svih, biće oštećeni najveći uvoznici, a to su SAD, Kina, Japan, kao i Evrozona — glavne lokomotive svjetske ekonomije“, kaže on.

I Saudijska Arabija i Iran shvataju koliko je važna nafta za njihove ekonomije i trudiće se da održe proizvodnju i u ratnim uslovima, ističe analitičar Andrej Djačenko. Oštar skok cijena nafte i naftnih derivata bio bi ozbiljna prijetnja svjetskoj ekonomiji jer bi doveo do inflacije.

“U vrijeme relativno malog rasta, značajan skok inflacije doveo bi do osiromašenja velikog dijela svjetske populacije“, dodaje on.

I proizvođači i uvoznici bili bi prinuđeni da smanje cijene da bi to spriječili, kaže Djačenko.

Odnosi Rijada i Teherana bili su i gori nego što su danas, podsjeća Pjotr Puškarev, glavni analitičar “Tele trejda“.

Iranska revolucija 1978-79. godine i smrt Iranaca tokom hodočašća na Hadž 1987. doveli su do prekida diplomatskih odnosa šiitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije na tri godine, što je bio “veći stres i test za obje zemlje“.

Send this to a friend