Planeta

Američki embargo koštao Kubu 130 milijardi dolara

Američki finansijski i trgovinski embargo proteklih šest decenija kubansku privredu je koštao 130 milijardi dolara, objavila je agencija Ujedinjenih nacija, čija se procjena podudara sa vladom u Havani.

Mnogi saveznici slažu se sa američkim kritikama jednopartijskog sistema i represije političkih neistomišljenika na Kubi ali je međunarodna podrška embargu uvedenom nakon sloma Sovjetskog Saveza gotovo u potpunosti nestala.

Ujedinjene nacije od 1992. godine usvajaju rezolucije kojima traže ukidanje embarga.

“Ova zemlja koja nam danas želi dobrodošlicu pokušava sama da pronađe načine da izađe na kraj sa ogromnim troškovima nanesenim narodu tokom nepravedne blokade”, rekla je na bijenalnom skupu u Havani direktorka regionalne agencije UN za Latinsku Ameriku ECLAC Alisija Barcela.

“Procjenjujemo ih svake godine kao ekonomska komisija i znamo da je blokada koštala kubanski narod više od 130 milijardi dolara po sadašnjim cijenama i da je ostavila neizbrisiv trag na ekonomskoj strukturi zemlje”, dodala je Barsela, ne objašnjavajući kako je organizacija došla do te brojke.

Nakon istorijskog američko-kubanskog sporazuma o detantu iz 2014. godine tadašnji američki predsjednik Barak Obama ublažio je embargo, koji je u potpunosti stupio na snagu 1962. godine.

Prošle je godine aktuelni predsjednik Donald Tramp ponovo zaoštrio ograničenja putovanja i trgovine.

Samo Kongres može u potpunosti ukinuti embargo.

“Uprkos teškoćama sa kojima se suočava kubanska privreda, posebno zbog pojačavanja blokade nametnute Kubi i dalje ćemo se fokusirati na zacrtane razvojne ciljeve”, kazao je kubanski predsjednik Migel Dijaz Kanel u pozdravnom govoru na početku sastanka na kojem je bio prisutan i generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Centralizovana kubanska privreda, uređena po sovjetskom modelu, rasla je u proteklih deset godina samo 2,4 posto godišnje, pokazuju službene statistike, daleko manje od zacrtanih sedam odsto koliko u vladi procjenjuju da je potrebno za razvoj.

Kuba se nadala da će tržišne reforme pokrenute u protekloj deceniji podstaći rast ali rezultati su zasada mješoviti.

Vladajuća Komunistička stranka priznala je ove godine da se sprovođenje reformi pokazalo težim nego što se očekivalo.

Send this to a friend