Američki špijun koji je Sovjetima odavao informacije o atomskoj bombi i izvukao se

Sovjetski Savez je 29. avgusta 1949. godine zvanično postao druga “nuklearna sila”, nakon što je detonirana plutonijumska bomba poznata kao RDS-1.

Proba je iznenadila vlade Zapadnih zemalja – dokumentacija američke tajne služne pokazuju da su CIA agenti smatrali su da je malo vjerovatno da će Sovjeti uspjeti da proizvedu nuklearnu bombu prije 1953. godine.

Uspjehu Moskve doprinio je američki naučnik Teodor Hol u tajnosti doturajući informacije Sovjetima.

Hol nije bio jedini američki građanin koji je odavao atomske tajne neprijatelju.

Ipak, njegova priča se razlikuje od od drugih. On je uspio to prođe nekažnjeno.

Kako je ovaj njujorški naučnik sa diplomom sa Harvarda postao špijun?

Nije slučajno RDS-1 umnogome ličio na “Debeljka”, američku plutonijumsku bombu detoniranu iznad japanskog grada Nagasakija 9. avgusta 1945. godine.

Opširni obavještajni podaci o dizajnu bombe bili su proslijeđeni Sovjetima iz srca projekta Menhetn, što je bilo šifrovano ime za program atomskog oružja koji je predvodio Vašington u saradnji sa Velikom Britanijom i Kanadom.

Strogo poverljivo

Tajnost je bila od ključne važnosti.

“Za projekat Menhetn vjerovatno nije znalo više od nekoliko desetina ljudi u čitavoj zemlji”, objavljeno je u časopisu Lajf 1945. godine.

Jedan od njih bio je Teodor Hol.

Rođen 20. oktobra 1925. godine, sin domaćice i biznismena, Hol je odrastao tokom Velike krize – u eri punoj izazova za obične Amerikance.

Hol je bio genije za matematiku i fiziku. Sa samo 16 godina dobio je mjesto na prestižnom Harvardu na kom je diplomirao 1944.

Njegove sjajne studentske rezultate primijetili su američki zvaničnici koji su tražili ljude za rad na novom nuklearnom programu. Hol je razgovor za posao imao u tajnoj laboratoriji Los Alamos 1943. godine.

Cimer komunista

Međutim, ono što američki zvaničnici nisu znali jeste da je mladi fizičar već regrutovan.

Hol je bio član marksističke studentske organizacije na Harvardu. Cimer mu je je bio Savil Saks, sin ruskih imigranta i vatreni komunista, takođe rođen i odrastao u Njujorku.

Saks je regrutovao Teodora Hola za Sovjete i služio kao kurir za prenošenje nuklearnih tajni.

U decembru 1944. godine, Saks i Hol poslali su Sovjetima prve informacije iz Los Alamosa – najnovije podatke o stvaranju plutonijumske bombe.

“Tokom 1944. godine, brinula me je opasnost od američkog monopola na atomska oružja ukoliko dođe do poslijeratne depresije”, rekao je Teodor Hol u pisanoj izjavi objavljenoj u Njujork Tajmsu 1997, dvije godine prije nego što je umro od raka bubrega.

Hol je tvrdio da bi razvojem nuklearnog naoružanja Sovjetskog Saveza bilo izjednačeno stanje na terenu – što bi služilo kao faktor odvraćanja od upotrebe oružja.

“Sovjetski Savez u ono vrijeme nije bio neprijatelj, već američki saveznik”, rekao je Hol.

“Sovjetski narod se borio herojski protiv nacista, platio ogromnu cijenu u ljudskim životima, a to je vrlo vjerovatno spaslo Zapadne saveznike od poraza.”

Sovjeti su ga nazvali “Mladić”, a on je nastavio da dotura Moskvi konkretne tehnološke informacije, naročito o radu na novom metodu za detoniranje bombi napravljenih od plutonijuma – imploziji.

Bomba koju su Sjedinjene Države bacile na Nagasaki, bila je zasnovana na plutonijumu, za razliku od uranijumske koja je pala na Hirošimu.

Šifrovane poruke

SAD i Sovjetski Savez su se borili protiv istih neprijatelja u Drugom svjetskom ratu, ali to nije spriječilo Moskvu i Vašington da špijuniraju jedni druge.

Američki masovni projekat kontrašpijunaže protiv Sovjeta, poznat kao Venona, pokrenut je u februaru 1943. godine.

U decembru 1946. godine, razbijači šifri konačno su uspjeli da dešifruju poruku od NKVD-a, sovjetskog ministarstva unutrašnjih poslova.

Telegram koji su presreli otkrio je da postoji sovjetski špijun unutar projekta Menhetn.

Teodor Hol je 1950. godine radio na doktoratu na Univerzitetu u Čikagu, kad mu je na vrata pokucao FBI.

Dešifrovane poruke pomogle su agentima da ga identifikuju kao saradnika Moskve.

Druga krtica iz Los Alamosa, nJemački fizičar Klaus Fuks, uhapšen je prethodne godine. Fuks je priznao da je slao američke nuklearne tajne neprijatelju.

Međutim, FBI nije uspio da iznudi priznanje ni od Teodora Hola, ni od Savila Saksa.

Put u Veliku Britaniju

Nije ih imenovao nijedan drugi optuženi špijun. Prismotra nije dovela ni do kakvih znakova špijunaže – Hol je praktično bio neaktivan poslije projekta Menhetn.

Postojali su moskovski telegrami koji su mogli da se upotrijebe kao dokaz, ali američke vlasti nisu željele da ih iskoriste na sudu, jer bi tako javno objelodanili da su uspjeli da dešifruju sovjetske poruke.

na kraju je Hol uspjo da se izvuče, za razliku od drugih koji su odslužili zatvorske kazne ili čak bili pogubljeni pod optužbom za špijunažu.

Ali Hol i njegova supruga su se ipak plašili za bezbjednost. On je napustio akademski položaj u Čikagu i našao neugledni istraživački posao u jednoj njujorškoj bolnici. Zatim je dobio ponudu za posao sa Kembridža i sa suprugom se preselio u Veliku Britaniju 1962. godine.

Hol se penzionisao 1984. godine, Bio je spreman da i ostatak života proživi diskretno i neprimjetno.

Ali 1996. godine, prošlost ga je sustigla. Sa telegrama koji otkrivaju njegove kontakte sa Rusima skinuta je oznaka strogo povjerljivo i poruke su postale dostupne javnosti.

Do tada su svi poznati svjedoci Holove špijunaže već bili mrtvi.

Konačno otkriven

“Čak se tvrdi da sam ‘izmijenio tok istorije'”, rekao je Hol novinarima Njujork tajmsa.

“Možda bi tok istorije, da nije izmijenjen, doveo do nukelarnog rata u posljednjih 50 godina – na primjer, bomba je mogla biti bačena na Kinu 1949. ili ranih pedesetih.”

“E, pa ako sam pomogao da se to spriječi, prihvatam tu optužbu”, rekao je Hol.

Od Hirošime i Nagasakija prije 74 godine nije bilo drugih nuklearnih napada, a Teodor Hol je otišao u grob vjerujući da je imao udjela u tome.