Argentina je na putu da postane prva velika država koja će legalizovati abortus u Latinskoj Americi, socijalno konzervativnom regionu pod velikim uticajem Rimokatoličke crkve, gdje su prava na prekid trudnoće većinom strogo ograničena, dok su u nekim zemljama potpuno van zakona, pišu svjetski mediji.
Argentinski predsjednik Alberto Fernandes najavio je u nedelju da će Kongresu poslati prijedlog za legalizaciju dobrovoljnog abortusa, pošto je slična inicijativa odbijena prije dvije godine uslijed snažnog protivljenja Katoličke crkve i konzervativaca, navodi Asošiejtid pres (Associated Press).
Desetine poslanica je ustalo da aplaudira na najavu, koju je Fernades objavio u govoru na otvaranju zasjedanja Kongresa, ističe AP, ukazujući da postojeći zakon u Argentini dozvoljava abortuse samo u slučajevima silovanja ili kada je ugrožen život majke, ali da čak i u tim okolnostima mnoge žene nailaze na problem u traženju prekida trudnoće.
Fernandes je rekao da sadašnji zakon o abortusu nije efikasan i da su ga kritikovale mnoge žene koje su osuđene na ilegalne abortuse, što ugrožava njihovo zdravlje i živote. Ministarstvo zdravlja 2016. je procijenilo da se u Argentini izvodi i do pola miliona ilegalnih abortusa godišnje.
Fernandesova vlada je saopštila da će inicijativu za legalizovanje abortusa, za šta se godinama zalaže sve snažniji feministički pokret u Argentini, prati seksualno obrazovanje i kampanja za spriječavanje neželjenih trudnoća, ukazuje Rojters (Reuters).
Prijedlog zakona o abortusu ima široku podršku u društvu, ali mu se, kako ističe Rojtetrs, snažno protive religiozne grupe u domovini pape Franje.
Predsjednik s lijevog centra, koji je stupio na dužnost u decembru, rekao je da će svoj snažni mandat s izbora takođe iskoristiti za reformu pravosuđa i obavještajne službe. On je rekao da će te mjere pomoći da ispuni predizborno obećanje da će pokrenuti borbu protiv siromaštva, koje je u Argentini pogodila skoro 40 odsto stanovništva poslije godina recesije i visoke inflacije.
Abortus u Latinskoj Americi
Abortus je nelegalan u većem dijelu Latinske Amerike, pretežno katoličkom regionu s 21 zemljom, ističe Gardijan (The Guardian).
Abortus je legalan na Kubi i Urugvaju, koje imaju 11,2 i 3,4 miliona stanovnika, kao i u pretežno protestantskoj Gvajani koja ima 780.000 stanovnika, ukazuje britanski list, dodajući da će ako Kongres u Buenos Ajresu odobri predsjednikov prijedlog, Argentina s 45 miliona stanovnika, biti prva velika država u regionu koja legalizuje abortus.
Pravo na abortus je strogo ograničeno širom Latinske Amerike i prekidi trudnoće su dozvoljeni samo u slučaju silovanja ili ugroženosti života trudnica, kao u Argentini, gde je ta praksa stavljena van zakona 1921. godine.
Dominikanska Republika, Salvador, Haiti, Honduras, i Nikaragva, ističe Gardijan, imaju potpunu zabranu abortusa bez izuzetaka.
Neuspjeli pokušaj i obnavljanje debate
Najavu Fernandesa su pozdravile pristalice legalizacije abortusa koje su pretrpjele veliki poraz u avgustu 2018. kada tadašnji predsjednik Maurisio Makri nije izrazio podršku za prijedlog zakona, ukazuje Indipendent (The Independent).
Tada su desetine hiljada žena reagovale protestima za legalizaciju abortusa noseći zelene marame koje su od tada postale simbol njihove kampanje.
U reakciji na planove Fernandesa, direktorka Amnesti internešnala (Amnesty International ) za Argentinu Mariela Belski je rekla da Kongres mora saslušati zahtjeve desetne hiljada žena koje se bore da imaju kontrolu nad svojim tijelima. “Pristup bezbjednom abortusu je ljudsko pravo”, rekla je ona uz ocjenu da bi legalizacija abortusa bi istorijski korak za zemlju.
Prijedlog zakona iz 2018. kojim bi abortus bio legalan u prvih 14 nedjelja trudnoće je tijesno prošao u donjem domu Kongresa, ali ga je potom odbacio Senat, ukazuje BBC.
Debata o abortusu u Argentini je, međutim, kako navodi BBC, obnovljena u februaru prošle godine kada je 11-godišnja žrtva silovanja rodila dijete carskim rezom.
Djevojčica koju je silovao 65-godišnjak, partner njene bake, tražila je abortus, ali je procedura odbijena zbog pitanja oko identiteta njenog staratelja.
Bez promjena u Kolumbiji
Ustavni sud u Kolumbiji odbio je u ponedjeljak da legalizuje abortus, u okviru procesa za koji su se pristalice legalizacije nadale da će ohrabriti i druge latinoameričke države da donesu slične zakone, piše Njujork tajms (The New York Times).
Odluka suda da otvori slučaj i razmotri liberalizaciju, obnovila je žestoku debatu o abortusu i da li vlada ili pojedinačne žene treba da odlučuju kada se abortus može izvesti, ukazuje Njujork tajms, uz ocjenu da je presuda djelimična pobjeda protivnika abortusa, pošto sud nije potpuno zabranio prekid trudnoće, kako je zahtijevala profesorka prava koja je slučaj donijela na Ustavni sud.
Kolumbijski Ustavni sud, koji se smatra među najliberalnijim u regionu, odlučio je da zadrži sistem uspostavljen njegovom odlukom iz 2006. koji dozvoljava abortuse u tri slučaja: kada je ugrožen život majke, kada fetus ima ozbiljne zdravstvene probleme i kada je trudnoća posljedica silovanja.
Snažne katoličke tradicije u regionu su dovele do nekih od najrestriktivnijih zakona o abortusu, ali se, kako navodi američki list, pokreti koji zahtijevaju veća reproduktivna prava i veću zaštitu žena šire od zemlje do zemlje, međusobno se podržavajući.
Da je Ustavni sud legalizovao abortus, Kolumbija bi bila najveća i najuticajnija zemlja Latinske Amerike koja bi dozvolila tu proceduru, ali se sada, ističe Njujork tajms, centar borbe za prava na abortus u tom regionu pomjera u Argentinu.
