Višemjesečne demonstracije u Libanu kulminirale su tokom vikenda u nasilan sukob demonstranta i sigurnosnih snaga, dok politička elita, ove zadužene i vjerski podijeljene zemlje, nije u stanju da ublaži gnijev stanovništva zbog raširene korupcije i siromaštva, pišu svjetski mediji.
Sve nasilniji protesti
Uprkos kontinuiranim tromjesečnim demonstracijama, koje postaju sve nasilnije, libanski političari nisu u stanju preduzeti smislene korake kako bi ublažili gnijev demonstranata ili zaustaviti zemlju da ubrzano klizi prema ekonomskoj krizi, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Interventna policija upotrijebila je vodene topove, suzavac i gumene metke kako bi u subotu očistila veliki protestni kamp u srcu libanske prijestonice, Bejrutu, što je izazvalo sukobe s demonstrantima u kojima je ranjeno na desetine ljudi i u kojima je, ističe list, bejrutski trgovački centar pretvoren u bojno polje.
Nasilje u kojem su zapaljeni šatori demonstranata i u kojem su demonstranti kamenjem gađali policiju bilo je najintenzivnije otkako su prije tri mjeseca izbili masovni protesti zbog korupcije i lošeg upravljanja političke elite u zemlji, ukazuje Njujork tajms.
Premijer Sad Hariri (Saad), suočen s masovnim protestima, podnio je ostavku 29. oktobra 2019. Njegov imenovani nasljednik Hasan Diab nije uspio formirati vladu, dok libanska funta, valuta koja je decenijama vezana za američki dolar, naglo gubi vrijednost na crnom tržištu.
Demonstranti vide Diaba kao proizvod sistema koji nastoje srušiti, te pozivaju na formiranje vlade koju će činiti stručnjaci koji se mogu pozabaviti višestrukim krizama male mediteranske zemlje.
“Ako narod gladuje, poješće svoje vladare”
Sukobi – u stilu borbe mačke i miša – između libanskih sigurnosnih snaga i demonstranata ostavili su mnoštvo ranjenih ljudi u noći nasilja koja je u subotu potresla centralni Bejrut, ukazuje Rojters (Reuters).
Policijska premlaćivanja i hapšenja posljednjih dana alarmirali su grupe za ljudska prava i izazvali strah među aktivistima u pokušaju da se umanje izrazi neslaganja, ukazuje agencija.
Predsjednik Libana Mišel Aun (Michel Aoun) naredio je vojsci i zapovjednicima sigurnosti da uspostave mir. Snage unutrašnje sigurnosti (ISF) saopštile su kako su se “nasilno i direktno” sukobile u subotu naveče i da će “oni koji se pobune biti progonjeni, uhapšeni i upućeni u pravosuđe”.
Vatrogasci su ugasili požar koji je zahvatio protestni kamp u centru grada, ističe Rojters dodajući da je ISF demantovao izvještaje medija da su neke njegove snage zapalile kamp u kojem su aktivisti posljednjih mjeseci održavali debate i sjednice.
Stotine ljudi su u poslijepodnevnim satima marširale i skandirale protiv političke klase u drugim dijelovima glavnog grada, dodaje Rojters ističući da je veliki transparent na jednom od skupova glasio: “Ako narod gladuje, poješće svoje vladare”.
“Sedmica gnijeva”
Višemjesečne demonstracije zbog jedne od najgorih ekonomskih kriza u Libanu, postale su nasilne u protekloj tzv. “sedmici gnijeva” kada su demonstranti počeli razbijati prozore banaka i bankomate, dok je u subotnjem sukobu s policijskim snagama povrijeđeno na desetine ljudi na obje strane, naglašava CNN.
Libanska policija u subotu je u centru Bejruta koristila suzavac i vodene topove dok su, prema izvještajima CNN-a sa terena, demonstranti bacali molotovljeve koktele, kamenje i petarde na policiju. Više od 80 ljudi je hospitalizovano, a 140 je medicinski sanirano na mjestu događaja, objavio je libanski Crveni krst.
Ministrica unutrašnjih poslova Raja Hafar El Hasan bila je prisiljena izviniti se nakon što su bezbjednosne snage napale novinare na protestima u srijedu, rekavši da su službenici pod stresom, da su umorni i da se bore kako bi održali korak s višemjesečnim demonstracijama.
Hariri, koji je u ulozi vršioca dužnosti premijera nakon što je podnio ostavku na tu funkciju, izjavio je da je “prizor sukoba, požara i sabotaža u centru Bejruta lud, sumnjiv i neprihvatljiv prizor koji prijeti građanskom miru i upozorava na najteže posljedice”.
Zamršen proces u složenom sistemu
Subotnje ulične borbe u Bejrutu trajale su gotovo devet sati i bile su među najgorim prizorima nereda otkako su sredinom oktobra izbili protesti, ističe agencija Asošijetid pres (The Associated Press), dodajući da je u nedjelju libanski državni tužilac naredio puštanje više od 30 osoba koje su pritvorene prethodne večeri.
Sukobi su se odigravali ispred zgrade državnog parlamenta i u centru grada – ispred državne bankarske asocijacije te u dvorištu gradske džamije, u koju su se, prema tvrdnji tamošnjeg imama, demonstranti sklonili.
Ministrica unutrašnjih poslova izjavila je u subotu da je bezbjednosnim snagama naređeno da zaštite mirne proteste i da je uništavanje imovine neprihvatljivo, ističe AP.
Međutim, organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) opisuje reakciju bezbjednosnih snaga kao “brutalnu”.
Organizacija je pozvala na hitno okončanje “kulture nekažnjivosti” policijskog zlostavljanja ističući kako je policija “bacala kanistere suzavca na demonstrante, ispaljivala gumene metke u oči i napadala ljude u bolnicama i džamiji”.
Panika i ljutnja zahvatili su javnost jer je njihova lokalna valuta posljednjih sedmica izgubila više od 60 odsto vrijednosti na crnom tržištu, naglašava Asošijetid pres.
U već uveliko zaduženoj zemlji koja se oslanja na uvoz većine osnovnih dobara, privreda nije zabilježila rast a strani prilivi su presušili.
U međuvremenu, ukazuje agencija, banke su uvele neformalnu kontrolu kapitala, ograničavajući povlačenje dolara i inostrane transfere.
Očekivalo se da će novoimenovani kandidat za premijera Hasan Diab u petak objaviti 18-člani kabinet, ali sporovi među političkim frakcijama u posljednji su trenutak oborili njegov pokušaj, ukazuje AP.
Formiranje kabineta često je zamršen proces u Libanu, gdje složen sistem nastoji održati ravnotežu između mnogih političkih stranaka u zemlji i vjerskih konfesija, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Ali demonstranti kažu da žele ukinuti stari sistem i zahtijevaju novu vladu nepristrasnih tehnokrata za rješavanje sve dubljih ekonomskih nevolja uključujući i tešku krizu likvidnosti.
No, ističe AFP, Sad Hariri i njegova vlada, koji su se pod pritiskom demonstracija povukli 29. oktobra 2019., i dalje su vršioci dužnosti dok se ne formira novi kabinet.
Agencija dodaje da je Svjetska banka upozorila da bi stopa siromaštva u Libanu mogla porasti sa trećine na polovinu stanovništva ako se politička kriza uskoro ne riješi.
Bogata nekolicina na štetu cijele zemlje
Tokom “sedmice gnijeva” demonstranti u Libanu okrenuli su se protiv banaka, napadajući finansijske institucije koje mnogi krive za najveću ekonomsku krizu u zemlji posljednjih decenija, piše Indipendent (The Independent), ističući da je prema informacijama policije gotovo 300 banaka i bankomata ciljano tokom demonstracija širom zemlje.
Liban je jedna od najzaduženijih zemalja u svijetu, s omjerom duga i BDP-a od 152 odsto. U proračunu za 2016. plaćanja kamata činila su gotovo polovinu svih državnih troškova. U međuvremenu, kriza je smanjila plate ljudi, dok cijene hrane i robe rastu.
Ekonomska kriza produbila se posljednjih sedmica jer su banke uvele neformalne kontrole kapitala, koje su postavile ograničenja na to koliko novca klijenti mogu povući. Kako vrijednost libanske funte i dalje pada, mnogi ljudi vide kako im štednja nestaje što, ističe Indipendent, nerijetko dovodi do sukoba između klijenata i uposlenika u bankama.
Demonstranti kažu da je gnijev zbog djelovanja banaka tokom krize podstaknut dugotrajnom percepcijom da finansijska industrija u simbiozi s političkom klasom u kojoj se obogatila mala, korumpirana nekolicina – ide na štetu cijele zemlje.
Nakon tri mjeseca demonstracija, Liban se nimalo ne približava pronalasku rješenja ekonomske i političke krize, zaključuje Indipendent ističući da je uprkos pozivu demonstranata na reviziju političkog sistema i uspostavu tehnokratske vlade, novog premijera imenovao Hezbolah, koji ima većinu u parlamentu.
Ignorisanje zahtjeva demonstranata, kao i spori napredak u rješavanju ekonomske krize, prouzrokovali su frustraciju kojom su mirne demonstracije prerasle u nasilnu “sedmicu gnijeva”.
