Brazil i Indija dvije zemlje u razvoju ogromne populacije i teritorije, razdire pandemija koronavirusa. U bolnicama ponestaje zaliha, a nema ni slobodnih kreveta. Pacijenti se često suočavaju sa odbijanjem, a nove varijante koronavirusa ne prestaju da divljaju.
Indiji je svijet pritekao u pomoć. Bijela kuća joj je isporučila zalihe u vrijednosti 100 miliona dolara. Singapur i Tajland su poslala pomoć u kiseoniku. Boris Džonson premijer Velike Britanije, rekao je da će učiniti sve što može, prenosi Vašington post.
Ali za Brazil, međunarodni odgovor na kriznu situacija bio je dosta blaži. Predsjednik Brazila Žair Bolsonaro je u martu pozvao međunarodne organizacije da im pomognu. Grupe državnih guvernera su zatražile pomoć od UN. Brazilski ambasador u EU molio je za pomoć pre dvije nedelje: “To je trka sa vremenom za spas mnogih života u Brazilu“.
Ali odgovor je uglavnom bio slijeganje ramenima, kritika pogrešnih koraka Brazila i ograničena akcija, do sada.
“Ono što se događa u Brazilu je tragedija koju je trebalo spriječiti. Ali ovo je tragedija koja se zasnivala na pogrešnim političkim odlukama. Umjesto da objavi rat protiv koronavirusa, Bolsonaro je objavio rat protiv nauke, medicine, zdravog razuma i života“, rekao je jedan član Evropskog parlamenta brazilskom ambasdoru na saslušanju ovog mjeseca.
Od utorka, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tri puta je tvitovala o pomoći Indiji. Sa druge strane, malo je toga rekla o Brazilu.
Kontrast između načina na koji se međunarodna zajednica bavila krizama u Indiji i Brazilu, pokazuje kako su sve veće diplomatske borbe Bazilije zakomplikovale odgovor države na koronavirus. Međunarodnu sliku koju je decenijama gajila potkopao je predsjednik čija je administracjia vrijeđala veći dio svijeta u vrijeme kada je Brazilu bila potrebna njegova pomoć.
Bolsonaro krajnje desničarski nacionalista koji je došao na vlast pobunišvi se protiv globalizma, optužio je evropske zemlje naklonjene zaštiti životne sredine za kolonijalizam i ilegalnu sječu šuma.
Na društvenim mrežama omalovažavao je izgled supruge francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Ponovio je neutemeljene tvrdnje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa o izbornoj prevari i bio je posljednji lider G-20 koji je priznao pobjedu predsjednika SAD-a Džoa Bajdena. Mjesecima su članovi njegove administracije i pristalice raspirivali rasističke napade na Kinu i ismijevali njenu vakcinu. U utorak je njegov ministar finansija rekao da je Kina „izmislila virus“.
Od početka pandemije, brazilska savezna vlada je umanjivala težinu virusa koji je ovu zemlju osakatio. Bolsonaro je pozivao ljude da normalno žive svoj živote. Više od 400.000 Brazilaca je preminulo. Korona je najgora humanitarna kastastrofa koja je pogodila ovu državu.
Zbog svega što se izdešavalo kada je pitanju ponašanje njenih zvaničnika, Brazil je danas sam.
„Čitav svijet pokušava da pomogne Indiji. Ali Bolsonaro je postao takav međunarodni problem da niko ne želi da mu pomogne“, rekao je Mauricio Santoro, politikolog sa Državnog univerziteta u Rio de Žaneiriu.
Upitan zašto SAD nisu podržale Brazil kao što su podržale Indiju, portparol Stejt Departmenta pružio je listu američke pomoći Brazilu ikoja datira od prošlog proljeća, prije najgoreg talasa u toj zemlji. Pomoć je iznosila više od 20 miliona dolara državne pomoći i 75 miliona dolara podrške privatnom sektoru. Pomoć je data Brazilu za vrijeme Trampove administracije.
I druge zemlje su uskočile. Njemačka je poslala respiratore nakon što je zakazao medicinski siste u amazonskom gradu Manausu.
Svjetska zdravstvena organizacija je započela isporuku vakcina kroz program za rješavanje globalnih nejednakosti u distribuciji vakcina. Evropska unija i njene države članice obezbijedile su oko 28 miliona dolara bespovratnih sredstava od početka pandemije. Kao odgovor za zahtjev Brazila u martu, blok je pomogao da se u Brazil pošalje 80.000 jedinica potrebnih ljekova.
Ali nedostatak veće međuarodne pomoći ili čak izraza solidarnosti – tokom najočajnijih mjeseci Brazila potvrdio je strah ovdje da će Brazil platiti međunarodnu cijenu za Bolsonarovu konfrontacionu politiku i njegovo kršenje mjera.
“Na toliko nivoa, zemlja je izgubila uticaj“, rekao je Oliver Stuenkel, profesor međunarodnih odnosa u fondaciji Getulio Vargas u Sao Paulu.
Brazil nikada nije bio zemlja koja bi mogla da se inati svijetu. Ogroman, neravnopravan i u razvoju, Brazil je tradicionalno vodio ono što Stuenkel naziva „predvidljivu“ spoljnu politiku koja je zavisila od izgradnje saveza. Iz godine u godinu pokušavala je da proširi domet svog diplomatskog kora. Okretanje protiv te istorije je bilo kockanje koje Brazil nije mogao da priušti.
“Amerika bi mogla da se izvuče sa Trampom jer joj svijet nije toliko potreban. Može da proizvodi sopstvene vakcine. Ali u Brazilu to ponašanje bilo je naročito bezobzirno, jer je zemlja koja zavisi od međunarodne zajednice. Potreban nam je multilateralizam“, rekao je Stuenkel.
Umjesto toga, Bolsonarova administracija je potkopala vjeru u Kinu i njene vakcine, dok je istovremeno Brazil zavisio od zemalja koje proizvode vakcine. Bivši Bolsonarov ministar zdravlja tvitovao je prošlog mjeseca rasističku poruku, dobijajući ukor od Kine i brazilskog Vrhovnog suda.
Predsjednikov sin Eduardo, brazilski kongresmen, optužio je Kinu za pandemiju, a zatim ju je optužio da koristi 5G za špijunažu.
Kineska vlada je upozorla na negativne posljedice, ako se takva retorika nastavi. U januaru je kineska isporuka materijala za vakcine u Brazil odložena, što je dovelo do spekulacija da je uslijedile neke posljedice.
Prošle nedjelje su brazilske zdravstvene vlasti odbile rusku vakcinu protiv koronavirusa, navodeći nedostatak transparentnosti.
Oni koji plaćaju cijenu ovih diplomatskih sporava su građani Brazila, rekao je Majkl Šifter, predsjednik Interameričkog dijaloga sa sjedištem u Vašingtonu.
„Brazilski narod pati i umire. I to je tragičan dio“, rekao je on.
