S padom broja zaraženih kovidom, kao i broja umrlih, mnogi se odlučuju za ublažavanje mjera. Veliki broj zemalja ponovo se otvara, ali ima i slučajeva gdje opet raste broj zaraženih, piše DW.
Već više od dvije godine pandemija korona-virusa određuje političko djelovanje širom svijeta. Čini se da se u nekim zemljama nazire kraj ograničenja – iako postoje velike regionalne razlike. DW donosi pregled aktuelnih popuštanja mjera.
Turisti su ponovo dobrodošli
Australija spada među države u kojima su dugo na snazi bile najstrože mjere. Vlada u Kanberi je u martu 2020. potpuno zatvorila granice. Izuzeci su važili samo za njihove građane i osobe sa australijskom boravišnom dozvolom. No, sada ta zemlja ponovo otvara svoje granice za turiste. Od ponedjeljka (21.2.) svi koji su u potpunosti vakcinisani protiv korone mogu ponovo da uđu u Australiju.
Otvara se i Novi Zeland. Od početka pandemije ta zemlja se opredijelila za izolaciju i povremeno za „nultu korona-toleranciju“. Od kraja ovog mjeseca Novozelanđanima, a i stranim stručnjacima i studentima, ponovo će biti dozvoljen ulazak u zemlju, a od oktobra i stranim turistima. Odlazak u izolaciju nakon ulaska u Novi Zeland i dalje je obavezan, ali se može provesti i kod kuće. Samo nevakcinisani će i dalje biti smješteni u karantinskim hotelima.
Izrael je pak napravio najveći iskorak kada su u pitanju gosti iz svijeta. Od 1. marta u tu zemlju ponovo mogu da uđu i nevakcinisani turisti. Potrebna su samo dva PCR-testa – jedan neposredno prije leta i jedan nakon slijetanja u Izrael.
Globalni Jug ima svoja rješenja
Zatvorene granice u Južnoafričkoj Republici bile su i političko pitanje: nakon što je postalo poznato da se omikron varijanta pojavila u toj zemlji, SAD i evropske zemlje su, između ostalih, uvele zabranu ulaska za ljude iz te zemlje još krajem 2021. To je u Južnoafričkoj Republici izazvalo buru negodovanja. Mnogi su smatrali da je Afrika još jednom kažnjena. Talas omikron-varijante sada je i zvanično proglašen završenim, a posljednja ograničenja trebalo bi da budu ukinuta tokom narednih dana – s izuzetkom obaveze nošenja maski. Južnoafrički naučnici sada razvijaju sopstvene vakcine, uključujući i mRNA-vakcine. Oni inače, s obzirom na nepravednu raspodelu vakcina, svoje tehnologije žele da podijele s drugim zemljama na globalnom Jugu.
Na primjer s Brazilom. Sa oko 600.000 smrtnih slučajeva, ta zemlja ima jednu od najviših stopa smrtnosti od korone na svijetu. Nakon početnog oklijevanja, u Brazilu je pokrenula impresivna kampanja vakcinacije. Oko 82 odsto stanovništva vakcinisano je dva puta, a dostupne su i vakcine za djecu stariju od pet godina, kao i tzv. buster-doze. To je značajno više od svjetskog prosjeka, i više nego, na primjer, u Njemačkoj, gdje je samo 74 odsto stanovništva potpuno vakcinisano.
Optimizam u nekim djelovima Evrope
Čak ni to što se britanska kraljica zarazila koronom ne sprečava tamošnju vladu da dalje ublažava mjere. Od ove nedjelje ljudi zaraženi kovidom 19 više ne moraju da se izoluju. Do sada su inficirane osobe morale u desetodnevnu izolaciju. Tamošnje stanovništvo sa zahvalnošću prihvata signale iz Londona: pabovi širom zemlje ponovo su puni – pravila za držanje distance i nošenje maske su ukinuta.
Nešto slično ovih dana doživljava i Danska. Iako se povećava broj osoba pozitivnih na koronu, te raste broj umrlih, vlada u Kopenhagenu odlučila je da ublaži mjere. Danska premijerka Mete Frederiksen proteklih dana je najavljivala ukidanje svih ograničenja i „prelazak u novu eru“ – čak i bez obaveze nošenja maske.
Ta obaveza je ipak još uvijek na snazi u Austriji, i to u sredstvima javnog prevoza, prodavnicama i bankama, apotekama, poštama i bolnicama. Uprkos tome, ta alpska republika pravi velike korake u smjeru otvaranja. Vlada u Beču odlučila se na popuštanje čitavog niza mjera. Od 5. marta ukidaju se gotovo sve mjere. Od tog datuma svi mogu ponovo u restorane, hotele i teretane, bez dokaza o testiranju, vakcinaciji ili preležanoj bolesti. Ukida se i policijski čas, a svi javni događaji mogu ponovo da se odvijaju bez ograničenja.
Hongkong kao upozoravajući primjer
I u Njemačkoj, prema planu savezne i pokrajinskih vlada, većina ograničenja vezanih za koronu trebalo bi postupno da budu ukinuta do 20. marta. Na snazi bi, međutim, mogle da ostanu mjere osnovne zaštite, kao što su obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru, u autobusima i vozovima, kao i testiranje. Njemačka pokušava da pronađe nove pravne osnove kako bi to važilo za teritoriju čitave zemlje. Ipak, savezni ministar zdravlja Karl Lauterbah neumorno upozorava na oprez, uprkos sveobuhvatnom popuštanju mjera.
Na to da su takvi glasovi upozorenja opravdani, ovih dana ukazuje i razvoj situacije u jugoistočnoj Aziji. Zdravstveni sistem u Hongkongu je recimo preopterećen zbog novog talasa korone. Tamošnje vlasti su početkom nedjelje zabilježile više od 6.000 novih slučajeva zaraze u roku od 24 sata. To je rekord za metropolu koja je do sada kroz pandemiju prošla relativno blago. Jedan od razloga mogao bi da bude i mali broj vakcinisani osoba starijih od 70 godina, oko 55 odsto.
Osim toga, u Hongkongu su se najčešće koristile kineske vakcine koje su manje efikasne od evropskih ili američkih. Kako bi medicinski mogli da zbrinu masu novih pacijenata, tri hotela sa ukupno 20.000 kreveta su u najkraćem roku pretvorena u privremene centre za izolaciju. Osim toga, ponovo su uvedena i oštra ograničenja javnog života. Zatvoreni su restorani, frizerski saloni i verske ustanove, a zabranjena su i okupljanja članova više od dva domaćinstva.
