Planeta

Dojče vele: Ko se to boji Kine?

Na drugom forumu Novi put svile, koji se održava u Pekingu, Kina svijetu želi da pokaže da nema razloga za strah od njihovih projekata. Cilj je korigovati negativan imidž Novog puta svile, uvjeren je Frank Ziren, piše Dojče vele.

Na drugom forumu Belt & Road odnosno Novog puta svile koji se od 25. do 27. aprila održava u Pekingu, biće prisutno 40 šefova država i vlada iz cijelog svijeta. Jedino iz Indije i SAD neće biti visoko rangiranih predstavnika.

Sjedinjene Američke Države nazivaju kineski projekt Novog puta svile “razbojničkom dužničkom klopkom”.

A Indija se osjeća ugroženom kineskim infrastrukturnim projektom, jer su Kinezi sklopili saveze sa gotovo svim indijskim susjedima, ukljućujući i Pakistan na zapadu ili Šri Lanku na istoku. Evropa pritom ostaje nejedinstvena: u martu se kineskoj inicijativi priključila i Italija kao prva zemlja iz grupe zemalja G-7 – uprkos protivljenju i Brisela i Vašingtona.

Jedna stvar je nedvosmislena: megaprojekt kineskog predsjednika Ksi Đinpinga je uspješna priča. Ni jednom drugom političaru posljednjih decenija nije pošlo za rukom da na globalnom nivou kod ljudi pobudi toliko nade – ali i strahovanja. Ksi je potcijenio brojne otpore. Dok jedni njegovu inicijativu nazivaju novim Maršalovim planom, drugi u njoj vide neokolonijalni instrument kojim se druge, siromašnije zemlje, čine zavisnim od kredita.

A da je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji i ove sedmice ponovio kako Novi put svile nije “oruđe za proširenje kineskog geopolitičkog uticaja, već platfoma saradnje”, nije pojednostavilo cijelu stvar.

Jer naravno da ova inicijativa povećava globalni uticaj Kine, ali je istovremeno i oblik saradnje, koja može pomoći svim zemljama unutar projekta.

Kineska vlada je u proteklih 30 godina naučila u kojoj mjeri dobra infrastruktura može pomoći ekonomskom razvoju.

Radi se o procesu koji bi sada trebalo da pomogne u privrednom osnaživanju i zemalja u Africi, centralnoj Aziji, Srednjoj Americi i Jugoistočnoj Evropi.

U najboljem slučaju tu se postiže win-win situacija, u kojoj svi dobro prolaze i od koje imaju korist. Ali to se naravno ne postiže baš svuda.

Želi se dugoročna politička saradnja

Jasno je: Kini je taj projekt vrlo važan. To pokazuje ne samo ovaj skup, već i činjenica da se Novi put svile kao cilj od 2017. nalazi i u kineskom Ustavu.

Od 2013, kada je projekt pokrenut, u njega je po procijeni uloženo oko 70 milijardi američkih dolara.

Tačnih podataka nema, jer u međuvremenu svuda u svijetu – od Kube do Nigerije, od Malezije do Malediva – svi projekti u kojima je Kina imaju na neki način veze s Novim putem svile.

Realno gledajući je dosta toga bilo i ranije planirano, još prije no što je kineski predsjednik Ksi proglasio Belt & Road inicijativu.

To je na primjer slučaj s lukom u pakistanskom gradu Gvadaru. Izgradnja tamošnje luke je započeta još 2001. godine, ali se u međuvremenu i ona vidi kao jedan od glavih projekata u okviru Novog puta svile.

Ova kineska inicijativa je dovela do toga da mnoge zemlje, prije svega u centralnoj Aziji i u Africi, doživljavaju fazu zamaha i uspona, koji su još pred deset godina izgledali nezamislivi.

No s vremenom se i u tim zemljama javljaju kritički glasovi. Mijanmar, Malezija, Nepal i Pakistan su u međuvremenu neke projekte otkazali, a o drugima su vođeni naknadni pregovori, jer su im se činili suviše nepovoljnim ili rizičnim.

Peking nije zainteresovan samo za kratkoročni profit, nego još više za dugoročna politička partnerstva. Zbog toga je, kada je to potrebno, Peking spreman i na kompromise. Najbolje mušterije su naime one koje su toliko zadovoljne, da im i ne upada u oči zavisnost od liferanta. I zbog toga će političarima iz cijelog svijeta ovog vikenda u Pekingu biti prostrt crveni tepih i oni će biti tretirani kao cijenjeni gosti.

Čist oblik upravljanja kao princip Novog puta svile?

I upravo zbog toga postoje dobre šanse da Peking bude kooperativniji kada je riječ o netransparentnosti mnogih projekata. Osim toga trebalo bi biti riječi i o boljim mehanizmima za sprečavanje korupcije te o preciznijim procesima za evaluaciju planiranih projekata.

To se prije svega odnosi na kineska državna preduzeća koja su odgovorna za veći dio investicija u okviru Novog puta svile. To je u svakom slučaju puno bolje nego da se stalno iznova ponavlja kako se tu radi o “zelenom, inovativnom i otvorenom putu mira”. Konstatacija da se radi o projektima u kojima važi “čist oblik upravljanja kao moralni princip”, kako je to navedeno u jednom službenim dokumentu objavljenom u Kini, predstavlja napredak.

Kada bi se to i realizovalo, to bi donijelo još veći napredak. A on je i potreban, ukoliko Peking, poslije uspjeha s Italijom, u svoje planove želi da uključi i druge industrijske zemlje, koje bi onda investirale u zemje trećeg svijeta zajedno s Kinom. Činjenica je međutim da, kada je riječ o finansijama, ni jedna druga zemlja neće moći da ravnopravno sarađuje. A to znači i da je odnos moći već unaprijed određen.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
R. Srpska
Gost
R. Srpska

Kinezi su najstarija poznata civilizacija u svijetu koja seže 5 ooo duboko u prošlost. Sa druge strane, kolijevka Evropske civilizacije je Grčka, počevši sa Mikenskom kulturiom, oko 1200 godina prije Hrista. Rimljani su 167 god. prije Hrista zauzeli Grčku, ali postoji poslovica ” Rim je osvojio Grčku vojnim putem, ali je Grčka svojom kulturom osvojila Rim” Rimska kultura se veže… Više »

Pravi građanin
Gost
Pravi građanin

Republički srbine, promašio si temu.

Nick
Gost
Nick

Kako sad to, kad SPC tvrdi da je planeta zemlja stara 5000 godina. Valjda je Bog stvorio Adama i Evu prije 5000 godina, okle sad Kinezi prije 5000 godina?
Oćeš reći da se protiviš učenju SPC?
Ili…..

Send this to a friend