Planeta Razaranja biće sve češća

Dorijan kao pokazatelj katastrofa klimatskih promjena

Satelitski snimak Dorijana

Razaranja od prirodnih nepogoda, poput uragana Dorijan koji je opustošio Bahame, biće sve češća i silovitija zbog klimatskih promjena i podizanja nivoa mora uslijed topljenja ledenog pokrivača u polarnim predjelima, kao na Grenlandu gdje bi ove godine rekordne količine leda mogle nestati, pišu svjetski mediji.

Klimatske promjene i uragani

Mada uragan Dorijan nije izazvan klimatskom krizom, poznato je da klimatske promjene pogoršavaju posljedice takvih oluja, povećavajući njihov intenzitet, udare i padavine, ukazuje američka televizija CNN.

Uragani su najsnažnije oluje na planeti i postaju sve snažniji zahvaljujući zagrijavanju okeana, ističe CNN. Dorijan, drugi najsnažniji uragan na Atlantiku u modernoj istoriji, najsnažniji je uragan koji je došao do kopna Bahama gdje je iza sebe ostavio katastrofalnu štetu i sedam mrtvih.

Udari oluja sa nanošenjem velikih talasa, a ne vjetar ili kiša, prvi su ubica u uraganima, a klimatske promjene ih čine gorim. Nivo mora se već povećao kao posljedica klimatskih promjena, a, prema konzervativnim projekcijama, do kraja vijeka će se povećati za 30 do 60 centimetara. CNN objašnjava da povećanje nivoa mora za samo dva do ti centimetra može napraviti dramatičnu promjenu koliko voda može otići daleko na kopno, što nanosi razorne posljedice.

Druga najopasnija posljedica oluja su pljuskovi koji donose poplave. Naučnici su uvjereni da klimatske promjene pogoršavaju padavine od oluja, pošto topliji vazduh donosi veća isparavanja. Pored toga, ukazuje CNN, topliji okeani, ne samo na površini, nego i stotinama metara u dubinu, pogonsko su gorivo za uragane, zbog čega naučnici veruju da će se oluje brže intenzivirati.

‘Smrtna kazna’ ledu na Grenlandu

Uslijed globalnog zagrijavanja led na Grenlandu se ubrzano topi. Iako je Grenland dosta udaljen od naseljenih oblasti, njegov sudbina bi mogla imati velike posljedice povećanjem nivoa mora i s ozbiljnim poplavama u budućnosti, ukazuje BBC, dodajući da naučnici upozoravaju da bi ove godine na Grenlandu mogla da se istopi rekordna količina leda.

Donedavno je ledeni pokrivač na Grenlandu bio u ravnoteži – količina snijega koja padne zimi je bila otprilike ista količina leda koja se otopi ljeti. Prošle godine je čak došlo do povećanja leda, ali je to relativno neobično, navodi BBC i dodaje da je u proteklih 30 godina, Grenland uglavnom gubio led. Istraživači kažu da bi Grenland ove godine mogao da izgubi više od 450 milijardi tona leda, što bi moglo da poveća nivoe mora do dva milimetra.

Ledeni pokrivač na Grenlandu mjestimično je debeo dva do tri kilometra. Ako bi se otopio sav led na Grenlandu, nivo mora u svijetu bi se podigao za do sedam metara. Mada, kako navodi britanski servis, niko ne očekuje da bi se to moglo desiti kroz nekoliko stotina, pa i hiljadu godina, i malo povećanje topljenja leda u predstojećim decenijama bi moglo ugroziti milione ljudi koji žive na niskim nadmorskim visinama.

Naučnik Džejson Boks (Jason Box) iz Geološkog zavoda Danske i Grenlanda rekao je za BBC da se nedavno povećanje prosječne temperature osjeća na ledu na Grenlandu. “Već to je, u suštini, smrtna kazna za ledeni pokrivač Grenlanda, zato što u budućnosti očekujemo da temperatura nastavi da raste. Tako da gubimo Grenland – samo je pitanje koliko brzo”.

Istovremeno, led na Arktiku više nije bijel, već više sivkast, ukazuje BBC. Ranije se mislilo da je to posljedica zagađena koje vjetrovi donose na sjever, ali su naučnici ustanovili da su razlog mikroskopske alge koje bujaju na otopljenom ledu. Pretvaranjem leda u sivu ili crnu površinu, alge doprinose da led privlači više sunčevih zraka, što ubrzava zagrijavanje i doprinosi daljem topljenju.

Dorijan kao predskazanje budućnosti

Uragan Dorijan je i istorijski šok i vjesnik budućnosti, ističe u “Mišljenjima” u Fajnenšl tajmsu (The Financial Times) istoričar Adam Tuzi (Tooze), dodajući da su u svijetu ubrzanih klimatskih promjena, grozni snimci ljudi koji bježe pred poplavama filmska najava predstojećih oluja.

Uragan je objelodanio nejednaku i odvojenu socijalnu strukturu arhipelaga – pogodio je i izolovane ultrabogate zajednice i hotele, kao i siromašne četvrti s udžericama. Ali, kako ističe Tuzi, u bogatim krajevima već poslije 36 sati su počeli radovi za obnovu raja, dok bi vlada u Nasau mogla biti suočena s računom za štetu od preko osam milijardi dolara, što će biti ogroman teret za Bahame.

Uoči uragana bilo je poziva za evakuaciju, ali gdje bi žitelji udaljenih ostrva mogli da se evakuišu, pita autor teksta u britanskom listu, jer ostrvske države ne nude mesto za sakrivanje od oluja veličine i žestine Dorijana.

Slike s Bahama koje kruže internetom prikazale su još jednu realnost, dodaje se u tekstu. Ekonomija jednog od pogođenih ostrva se oslanja na neformalnu radnu snagu, koju ne čine državljani Bahama, već neregistrovani migranti s Haitija. Oni čine najmanje 15 odsto populacije ostrva koje je najgore pogođeno uraganom. Živeći u straćarama, oni su najugroženiji.

Zbijenost bogatstva i siromaštva na Bahamima je nesumnjivo ekstremna, kao i izloženost klimatskim promjenama. Ali slike s Bahama su minijaturna slika cijelog svijeta, ocjenjuje Tuzi i ističe da su sa sadašnjim trendovima globalnog zagrijavanja, međupovezanosti i rasta nejednakosti, one predskazanje naše budućnosti.

Cijena ublažavanja posljedica klimatskih promjena

Partija golfa američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) dok je Dorijan uništavao Bahame i kretao ka SAD dobra je metafora kako elite pristupaju krizama koje su stvorile i koje dalje podstiču, piše u “Mišljenjima” u Gardijanu (The Guardian) Kejt Aronof (Kate Aronoff), dodajući da je jedna od najokrutnijih realnosti globalnog zagrijavanja to što su prve i najveće žrtve ljudi koji su mu najmanje doprinjeli.

Države kao SAD su stvorile ogromno bogatstvo sagorijevanjem fosilnih goriva i eksploatacijom zemlje i rada u državama koje su najugroženije od povećanja temperature, a slične nejednakosti, ističe Aronof, postoje i u okviru zemalja kao što su SAD, gdje najveću štetu nanose milijarderi i direktori fosilne industrije koji su najbolje opremljeni da se zaštite od nepovoljnog vremena.

Zemlje ugrožene klimatskim promjenama decenijama traže ambiciozne mjere za njihovo ublažavanje – Alijansa malih ostrvskih država (Aosis), među kojima su i Bahami, već su pogođene klimatskim promjenama i imaju relativno malo finansijskih resursa da se izbore s njima.

Međuvladin panel za klimatske promjene procijenio je da će za zadržavanje zagrijavanja na ispod 1,5 stepeni Celzijusa, što je već opasno za neke države, zahtjevati investicije u dekarbonizaciju u vrijednosti od 3.000 milijardi dolara do 2050, dok će, ukazuje Aronof, hiljade milijardi dolara biti potrebne za prilagođavanje postojećim klimatskim posljedicama, kako bi se obezbijedilo da uragani poput Dorijana naprave manju štetu.

Kao najveći emiter štetnih gasova i najveća ekonomija, SAD imaju i mogućnost i odgovornost da se ubrza dekarbonizacija, ističe Aronof i ukazuje da je prethodna američka administracija obećala tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, ali da je odvojeno tek manje od milijardu dolara, prije nego što je Tramp povukao obećanje.

Send this to a friend