Dvije do juče savezničke zemlje žestoko u sukobu zbog jedne žene

Ono što je počelo kao izjava zabrinutosti zbog kršenja ljudskih prava, pretvorilo se u najveći diplomatski sukob između Kanade i Saudijske Arabije posljednjih godina.

U tvitu u petak, kanadsko ministarstvo spoljnihih poslova izjavilo je da je “ozbiljno zabrinuto” zbog hapšenja saudijske aktivistkinje Samare Badavi i drugih aktivistkinja za prava žena i pozvalo na njihovo puštanje na slobodu.

Od tada, vlada Saudijske Arabije je odgovorila nizom mjera, tako što je protjerala kanadskog ambasadora iz Rijada i opozvala saudijskog izaslanika iz Otave, suspendovala letove saudijske državne aviokompanije u Toronto i okončala hiljade programa saudijskih stipendija u Kanadi, piše CNN.

Zatim su u utorak, saudijske vlasti objavile da će zaustaviti sve programe medicinskog liječenja u Kanadi i prevesti saudijske pacijente u bolnice van te zemlje.

Kraljevstvo je takođe izjavilo da planira zamrzavanje budućih trgovinskih odnosa između dvije zemlje.

Ministar spoljnih poslova Adel al-Džubeir izjavio je da Saudijska Arabija neće tolerisati bilo kakve strane intervencije u svojim unutrašnjim pitanjima i sugerisao da se njegova zemlja neće povući uskoro.

“Kanada je napravila grešku i to treba da riješi”, rekao je al-Džubeir u srijedu. “Lopta je na kanadskom terenu”.

U međuvremenu su i pripadnici izvjesne saudijske grupe Infografik KSA na Tviteru praktično zaprijetili Kanadi napadom, sličnim onom od 11. septembra u SAD.

Regionalni analitičari kažu da je saudijska reakcija na kritike iz Kanade u skladu sa prjestolonaslednikovim pristupom vlasti.

“Otkako je Mohamed bin Salman praktično preuzeo vlast u Saudijskoj Arabiji, on se žestoko obračunava sa neistomišljenicima. Ono što sada vidimo, jeste da on ne želi da ga Saudijci ili međunarodna zajednica smatraju odgovornim”, rekao je istraživač ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji Hiba Zajadin za CNN.

Iako je Salman krenuo u misiju modernizacije zemlje i dozvolio ženama da voze automobile, otvorio prvi bioskop posle 35 godina, on se istovremeno grubo suočava sa (uglavnom ženskim) aktivistima i veći broj njih je uhapsio ove godine.

Dok je nekoliko bliskoistočnih saveznika podržalo reakciju Rijada, reakcija zapadnih zemalja je za sada izostala.

“Malo je razočaravajuće što niko ne osjeća da treba da podrži Kanađane po pitanjima oko kojih su prije samo nekoliko godina vjerovatno bila mnogo glasniji – rekao je Peter Salisberi, iz londonskog tink tenka “Četam hausa”.

I Tramp je kriv

Stručnjaci se plaše da bi ova svađa mogla postaviti novi ton za diskusiju o ljudskim pravima u međunarodnoj zajednici.

Oni upozoravaju da će uporno Trampovo odbijanje da se bavi ljudskim pravima u spoljnoj politici dodatno omogućiti autoritarnim vladarima da vrše zloupotrebe.

Američki predsjednik Donald Tramp nije želio da javno kritikuje Saudijsku Arabiju zbog njenog kršenja ljudskih prava, a Stejt department je kritikovan jer nije istakao Rijad u svom izvještaju o ljudskim pravima iz 2017. godine.

“Akcije Saudijske Arabije su na mnogo načina omogućene od strane Trampove administracije i njenog pomjeranja fokusa sa ljudskih prava u velikoj mjeri. Tramp je proširio granice onoga što se smatra normalnim ponašanjem, zbog čega su sada druge zemlje mnogo slobodnije da djeluju unutar tih granica”, rekao je Hadi Amr, član Instituta Brukings.

Trampova administracija je na taj način značajno odstupila od prethodne, koja je često kritikovala kršenje ljudskih prava širom svijeta, a naročito u Saudijskoj Arabiji.

Ko je Samar Badavi

Kanadu je posebno zabrinulo hapšenje Samar Badavi, čiji je brat bloger Raif Badavi uhapšen 2012. i osuđen na zatvor i 1.000 udaraca bičem. Njen brat je poznati kritičar vlasti. Raifova žena i djeca su dobili azil u Kanadi.

Samar Badavi se bori za ženska prava u Saudijskoj Arabiji, možda najrepresivnijem režimu na svijetu. Ona je svog oca izvela na sud zbog odbijanja da joj dozvoli da se uda za čovjeka koga je odabrala. Zatim je on nju izveo na sud zbog neposlušnosti – i zbog toga je uhapšena.

Ona je pomagala i vođenje kampanje za omogućavanje ženama da voze, što je do skora bilo u suprotnosti sa zakonom. 2012. godine je bila jedan od dobitnika nagrade Međunarodne žene hrabrosti, koju joj je dodjelila američka državna služba, za njen pionirski rad za prava žena. Takođe, dobitnica je i brojnih drugih nagrada za aktivizam.

Ta čast joj nije donijela ništa dobro kući. U 2014. godini joj je zabranjeno da napusti zemlju. Godine 2016. ponovo je uhapšena. I njen bivši suprug je u zatvoru, služi 15 godina zbog aktivizma za ljudska prava.