Planeta

DW: Nalazište gasa povod za tursko vojno miješanje u Libiji

Turska je poslala prve vojnike u Libiju, što se ne sviđa Egiptu, jer se Kairo postavlja kao međunarodna posrednička sila, ali u Libiji slijedi svoje interese, a jedan od povoda za najnovije političke poteze Turske je – gas, piše danas Dojče vele (DW).

Turska odluka da pošalje plaćenike i vojnike u Tripoli nastavlja da žanje kritike. U srijedu su šefovi diplomatija Egipta, Francuske, Grčke i Kipra iz Kaira poslali jasnu poruku da tursko vojno miješanje sprečava obuhvatno mirovno rješenje za Libiju.

DW u tekstu pod naslovom “Igra gasa i krvi” podsjeća da je Ankara, prethodnih dana, na zahtjev zvaničnog libijskog premijera Fajiza al Saradža poslala prve vojne jedinice u Libiju. Tako je rat u zemlji na afričkoj obali Sredozemnog mora još više internacionalizovan.

Vlada u Kairu je tursku vojnu intervenciju okarakterisala kao “stvar od značaja za nacionalnu bezbjednost Egipta”. Doduše, Egipat je i sam strana u sukobu. Vlada te zemlje je dogovore izmedu Ankare i Tripolija potpisane u novembru proglasila “nelegitimnim”. Tu se sa Egiptom slažu i Kipar i Grčka.

U konfliktu u Libiji su u igri sasvim različiti interesi. Neki od njih su samo indirektno povezani sa tom zemljom, kaže Canan Atilgan koja rukovodi regionalnim programom nemacke fondacije “Konrad Adenauer”.

Prema njenim riječima, angažovanje Turske je povezano sa konfliktom oko korišćenja nedavno otkrivenih nalazišta zemnog gasa oko obala Kipra.

Više zemalja je početkom 2019. formiralo Forum za gas istočnog Mediterana. Turska nije među njima. Izrael, Kipar i Grčka hoće da zajedno eksploatišu gas, a uz to Izrael želi da dio gasa izvozi u Egipat. Turska smatra da je izigrana, jer i ona pretenduje na svoj dio resursa.

“Turska ne bi profitirala od tog prirodnog blaga i ona to neće dopustiti. Uz to, treba dodati da će, ako počne eksploatacija gasa, to bitno smanjiti slobodu kretanja Turske po Sredozemnom moru. Zato ona traži put da postave neku protivtežu takvom razvoju situacije”, kaže Canan Atilgan u intervjuu za DW.

U Egiptu je u prvom planu drugi motiv: briga zbog novih napetosti u borbi za moć – ukoliko Turska pojača svoje prisustvo u Libiji.

“Tursko-egipatski odnosi su od 2013. vrlo opterećeni. Erdoanova vlada pruža jaku podršku Muslimanskoj braći. Uz to, Erdoan nikada nije krio da odbacuje egipatsku vladu. On je kritikuje kao nelegitimnu i nezakonitu”, kaže Atilgan.

U Kairu se brinu da bi zbog toga i diskusija o ophođenju vlade prema Muslimanskoj braći ponovo mogla da izbije u prvi plan. Nakon svrgavanja predsjednika Mohameda Morsija, vlada Abdela Fataha el Sisija je krenula u odlučnu borbu protiv Muslimanske braće i pri tome kršila ljudska prava.

“Strahuje se i da Turska hoće da pretvori Libiju u okrilje džihadistickih organizacija i tako dodatno podstrekne napetosti”, kaže za DW politikolog Mohamed Abdel-Lader Kalil.

To je jedna od važnih tema u egipatskim medijima. Turski predsjednik u vojnom angažovanju u Libiji vidi mogućnost pružanja podrške islamistickim grupama na Bliskom istoku, piše recimo “Ahram online”. Protestuje se i na društvenim mrežama.

Angažovanje Turske bi moglo da izazove nove napetosti unutar same Libije – i da podrije bezbjednost na libijsko-egipatskoj granici. Canan Atilgan kaže da Egipat smatra da se to tiče njegovih bezbjednosnih interesa: “U Kairu se mnogo polaže na zaštitu granica, kako islamisti, Muslimanska braća ili drugi vjerski ekstremisti ne bi prodrli u Egipat”.

Iz tog razloga, Egipat se uzda u generala Kalifu Haftara koji je veliki protivnik vlade u Tripoliju. Haftar, poslije prvog naleta u proljeće prošle godine, sada ponovo šalje jedinice u pravcu glavnog grada Libije, a tvrdi da je već osvojio grad Sirt. Za Egipat je važno da je Haftar odlučan protivnik svih islamističkih grupacija.

Podrška Haftaru bi mogla da pojača unutarlibijske napetosti, kao što bi to učinila i podrška regularnoj armiji u službi centralne vlade.

“U Libiji se vodi rat preko predstavnika, ta zemlja je odavno postala lopta u rukama stranih interesa”, kaže Canan Altigan.

Koliko je tamo nasilja, vidi se iz događaja prošle subote, kada je granata pogodila vojnu akademiju regularne armije u Tripoliju: poginulo je 30 mladih vojnika, isto toliko njih je ranjeno.

Njemačka vlada planira da još ovog mjeseca sazove međunarodnu konferenciju o Libiji, gdje bi trebalo da se sastanu svi akteri značajni za okončanje konflikta. Trenutna militarizacija za tu inicijativu ne znači ništa dobro, kaže Atilgan.

Send this to a friend