Finiš trke: Amerika bira predsjednika

Amerika danas bira novog predsjednika – Donalda Trampa ili Džozefa Bajdena – u atmosferi najvećih podjela posljednjih decenija.

Prva birališta otvorena su u 10 sati u Vermontu, prenosi BBC na srpskom.

Gotovo 100 miliona ljudi već je glasalo na ranim izborima prethodnih dana, što bi moglo da dovede do najveće izlaznosti u ovom vijeku.

Predsjednički kandidati su posljednje sate izborne trke obilježili mitinzima u takozvanim ključnim državama.

Istraživanja daju veliku prednost Bajdenu, ali je neizvjesnije u državama koje bi mogle da odluče izbore.

Da bi bio izabran za predsjednika, kandidat mora da osvoji najmanje 270 glasova u izbornom (elektorskom) koledžu.

Broj elektora iz svake savezne države otprilike je u skladu sa brojem njenih stanovnika. Ukupno je 538 elektora.

Kalifornija ih ima najviše – 55 – dok države Vajoming, Aljaska, Sjeverna Dakota i grad Vašington imaju minimum, tri.

Svaki elektor predstavlja jedan elektorski glas. Kandidat mora da dobije većinu glasova – 270 ili više – kako bi osvojio predsjednički mandat.

Zahvaljujući ovom sistemu moguće je da kandidat osvoji najviše glasova na nacionalnom nivou – poput Hilari Klinton 2016. godine – ali da ipak izgubi izbore.

Džordž Buš je 2000. godine pobijedio sa 271 elektorskim glasom, iako je demokratski kandidat Al Gor osvojio većinu glasova, za više od pola miliona.

Izbori se održavaju usred pandemije koronavirusa.

U Americi je zabilježeno više slučajeva i više smrti nego u bilo kojojoj drugoj zemlji u svijetu – više od 84.000 novih slučajeva zaraze samo u ponedjeljak.

Dok glasači odbrojavaju sate, strahuje se da bi poslije izbora moglo da dođe do nasilja.

U Vašingtonu i Njujorku je primijećeno da zaposleni zatvaraju i stavljaju zaštitu na izloge u strahu od mogućeg nasilja.

Da li će rezultati biti poznati u toku noći?

Poslije američkih predsjedničkih izbora, moglo bi da prođe i nekoliko dana kako bi se prebrojali svi glasovi, ali je obično već u ranim jutarnjim časovima prilično jasno ko je pobjednik.

Donald Tramp je 2016. godine u Njujorku izašao na binu u tri ujutru po lokalnom vremenu i održao pobjednički govor pristalicama.

Ali nemojte još da navijate časovnike.

Zvaničnici već upozoravaju da će se možda čekati i duže – danima, čak i nedjeljama – na rezultat ovih izbora zbog očekivanog porasta broja glasačkih listića poslatih poštom.

Posljednji put se dugo čekalo na rezultate izbora 2000. godine, kada je pobjednik potvrđen tek kada je mjesec dana kasnije donijeta presuda Vrhovnog suda.

Tada su u predsjedničkoj trci učestvovali Džordž Buš i Al Gor.

Nekoliko nedjelja prije izbora oba kandidata su počela da obraćaju više pažnje na vjernike.

Države imaju različita pravila kako i kada brojati glasačke listiće koji stižu poštom, što znači da neće u isto vrijeme saopštiti rezultate.

U nekim državama će proći nedjelje da bi se dobili potpuni rezultati.

Prvi put tokom kampanje, Tramp je tokom predsjedničke TV debate 15. oktobra javno rekao da bi prihvatio mirnu primopredaju vlasti ako izgubi na izborima, iako je izrazio zabrinutost zbog mogućeg narušavanja integriteta glasanja.

Ipak, američki zvaničnici zaduženi za izbore saopštili su da ne postoje dokazi o mogućim nepravilnostima.

„I svi me pitaju – da li ću prihvatiti mirnu primopredaju vlasti. Odgovor je – da, hoću. Ali kao i svi ostali, želim da izbori budu pošteni”, objasnio je Tramp.

On je negirao navode u izvještaju novinskog sajta Aksios da će proglasiti pobjedu odmah ako bude vidio da vodi.

Tramp je dodao da je brojanje glasačkih listića poslije izbornog dana „užasna stvar”.

U međuvremenu, Bajden je poručio da će zaustaviti Trampa da „krade” izbore.

Završni mitinzi i poruke biračima

Tramp i Bajden uložili su juče posljednji napor da pridobiju glasove u odlučujućim državama, posljednjeg dana kampanje, dok se njihovi izborni štabovi pripremaju za postizborne sporove koji bi mogli da produže predsjedničke izbore, piše Glas Amerike.

Bajden je vodio kampanju u Pensilvaniji i Ohaju a predsjednik Tramp održao ukupno pet mitinga u Viskonsinu, Mičigenu, Sjevernoj Karolini i Pensilvaniji.

Tramp je jedan od posljednjih skupova održao na aerodromu u Kenoši u Viskonsinu, gradu koji su nedavno potresli nemiri poslije policijskog ranjavanja Afroamerikanca Džejkoba Blejka. Na tom mitingu, njegova ćerka Ivanka Tramp poručila je predsjednikovim pristalicama da “Vašington nije promijenio Donalda Trampa, Donald Tramp je promijenio Vašington.”

Tramp je posljednje dane kampanje proveo predviđajući svoju pobjedu i kritikujući Bajdena što je podržao restrikcije čiji je cilj da se zaustavi širenje koronavirusa. “Glas za Bajdena je glas za karantin, patnju i otpuštanja”, poručio je publici u Skrentonu.

Bajden je svojim pristalicama poručio da budućnost zemlje leži u njihovim rukama. “Kada Amerika glasa, Amerika se čuje. A kada se Amerika bude čula, njena poruka će biti jasna i glasna: Vrijeme je da Donald Tramp spakuje kofere i ode kući”, rekao je.

Na mitingu u Pitsburgu, obraćajući se pretežno crnačkoj publici, Bajden je rekao da Tramp vjeruje da “samo bogataši treba da glasaju” a Kovid-19 opisao kao “događaj sa masovnim žrtavama među američkim crncima.”

“Dosta je bilo haosa, dosta je tvitova, bijesa, mržnje, neuspeha, neodgovornosti”, rekao je Bajden čija se kampanje fokusirala na to da poveća izlaznost crnačkih birača, koji bi mogli da mu donesu prednost u nekoliko ključnih država.

Na Bajdenovom mitingu u Pitsburgu nastupila je i pop zvezda Lejdi Gaga koja je pozvala okupljene da glasaju za “pristojnog čovjeka – Džoa Bajdena.”