Ukrajina danas obilježava 34. godišnjicu černobiljske katastrofe, najgore nuklearne nesreće u istroiji koja je pogodila dobar dio Evrope, a najviše Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju, tadašnje sovjetske republike.
Dana 26. aprila 1986. u 01:23 sati nuklearni reaktor br. 4 centrale u Černobilju, stotinjak kilometara sjeverno od Kijeva, eksplodirao je tokom ispitivanja sigurnosti.
Nuklearno gorivo gorjelo je deset dana izbacujući u atmosferu radioaktivne čestice koje su se, po nekim procjenama, raspršile na tri četvrtine površine Evrope.
“Na ovaj dan u mislima smo s herojima koji su spasili budućnost od opasne radijacije”, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij u saopštenju.
Izrazio je “duboko poštovanje” prema vatrogascima i ostalima koji se trude “zaštititi to područje od novih prirodnih katastrofa.
Između 30.000 i 100.000 mrtvih
Moskva je prvo htjela sakriti nesreću. Premda je Švedska 28. aprila izdala upozorenje utvrdivši porast radioaktivnosti, sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov odlučio je javno istupiti tek 14. maja.
Gotovo 350.000 ljudi evakuisano je u krugu 30 km od centrale tokom nekoliko godina.
U četiri godine od nesreće, oko 600.000 sovjetskih stručnjaka poslato je sa slabom pa i nikakvom zaštitom na mjesto havarije kako bi ugasili požar, sagradili betonsku omotač oko reaktora i očistili okoliš.
Još traje rasprava o ljudskim gubicima nakon nesreće, a procjene se kreću od 30.000 do 100.000 mrtvih.
Izgrađen zaštitni luk
Nakon višegodišnjeg otezanja, krajem 2016. je iznad reaktora sagrađen veliki nepropusni čelični luk.
Taj luk, koji je međunarodna zajednica finansirala s 2,1 milijardu eura, zatvara stari i napuknuti betonski “sarkofag” i omogućuje bolju izolaciju radioaktivne magme što je ostala u reaktoru.
Zahvaljujući zaštitnom luku, stopa radioaktivnosti u blizini centrale deseterostruko se smanjila godinu dana nakon njegovog postavljanja, pokazuju službeni podaci.
Mini serija HBO-a Černobil koja je izašla prošle godine popularizovala je cijelu priču oko Černobilja, a dovela je i do velikog porasta turizma u tom mjestu.
Vatrogasci se i na godišnjicu bore s požarima u Černobilju
Više od hiljadu vatrogasaca raspoređeno je radi gašenja požara u zabranjenoj zoni oko Černobilja danas, na 34. godišnjicu nuklearne katastrofe.
Požari u uglavnom nenaseljenoj zoni i u drugim dijelovima Ukrajine haraju proteklih nedelja zbog snažnih vjetrova i neuobičajene suše nakon zime u kojoj gotovo da nije bilo snijega.
Vatrogasci, koji su tu već tri nedelje, danas se bore sa dva žarišta od gorućih stabala i grmlja, saošptila je civilna zaštita.
Zaštitnici okoline strahuju da bi požar mogao podići radioaktivni pepeo koji bi nošen vjetrom mogao stići do glavnog grada Kijeva, stotinjak kilometara južno od uništene černobilske nuklearke.
Radijacija u Kijevu je stabilna i ne prelazi granične vrijednosti, objavila je civilna zaštita, a aktivista Egor Firsov upozorio je ranije ovaj mjesec da je radijacija u černobilskoj zoni 16 puta viša od dopuštene.
