Nakon francuskog predsjednika Emanuela Makrona, u posjetu Bijeloj kući danas bi trebalo da stigne i njemačka kancelarka Angela Merkel koja će se sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom i ovo je, ocjenjuju mediji, posljednji evropski pokušaj da ubijedi predsjednika SAD da poštedi EU trgovinskih ograničenja i da očuva strateški nuklearni sporazum s Iranom.
“Kao i većina Evropljana, i njemačka kancelarka se bori da prikrije svoj prezir prema nacionalizmu američkog predsjednika Trampa sažetom u slogan Amerika na prvom mjestu”, piše politički komentator Filip Stivens za Financial Times.
List navodi i da Tramp likuje u promovisanju uskih nacionalnih interesa nad globalnim pravilima i institucijama, kao i da je sve igra bez pobjednika.
“On se odrekao pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i odbacio multilateralne trgovinske dogovore. Možda će uskoro poništiti i međunarodni nuklearni sporazum s Iranom. S druge strane Atlantika, Njemačka govori jezikom posvećenog multilateriste i čuvara međunarodnog liberalnog poretka. Niko nije posvećeniji pravilima od njih”, objašnjava Financial Times.
Merkel, pretpostavlja se, rekla bi da je ograničena okolnostima. Istina, koliko može biti, ali ovo je njen četvrti i ujedno posljednji mandat kao kancelarke. Privreda nikada neće biti u boljem stanju. Ako je ikada postojao trenutak da se investira politički kapital-kako bi se pokazalo rukovodstvo spremno da preuzme rizik-sigurno je to sada, navodi autor Financial Timesa i dodaje kako Merkel još uvijek ima vremena da dokaže Trampu da griješi.
Susret opterećen dosadašnjim odnosima
The Times piše kako će susret Merkelove s Trumpom biti više od poslovnog. Dok je Trump predstavio nevjerovatnu ‘bromansu’ sa svojim francuskim kolegom, njegov odnos sa njemačkom kancelarkom je više opterećen.
Tramp je ranije kritikovao imigracionu politiku Merkelove, kao i nedovoljne izdatke za odbranu te prevelike trgovinske viškove, što je američka vlada identifikovala kao dokaz duboko neujednačenog trgovinskog odnosa.
Naravno, Tramp nije jedini koji je kritikovao višak njemačkog suficita. Ali on je prvi koji sugeriše da bi to moglo da odražava nepoštene trgovinske prakse, navodi Times.
“Uobičajena kritika Njemačke od strane mnogih ekonomista i međunarodnih organizacija je u tome što štedi mnogo više nego što troši, to škodi potražnji globalne ekonomije kada bi trebalo da pomogne povećanju potražnje, ne samo u eurozoni”, piše Times.
Makron zagrljajem ruši ‘Trampizam‘
Prije Angele Merkel u Vašingtonu je boravio francuski predsjednik Emanuel Makron, što je i tema komentara u The Washington Postu. Autor tog lista Išan Tarur navodi da su, prije nego što je francuski predsjednik održao govor na zajedničkom sastanku Kongresa, naslovne strane listova se usresrijedile na njegovu neraskidivu vezu sa Donaldom Trampom.
“U srijedu, kada se njegova trodnevna posjeta završila, Makron je dramatično promijenio ploču,” navodi Post i dodaje da je u govoru američkim zakonodavcima, ponudio odbacivanje glavnih principa “Trampizma” poput “ekstremnog nacionalizama” i protekcionizma.
Podsjeća se da je Makron američku publiku pozvao i da gleda izvan granica.
“Možemo izabrati izolacionizam. Ali zatvaranje vrata svijetu neće zaustaviti evoluciju svijeta”, rekao je francuski predsjednik.
U tekstu se prenosi i da je on podsjetio demokrate i republikance da vrijedi podržati nuklearni sporazum sa Iranom iz 2015. godine, kao i da će alternativa-konfrontacija koja može dovesti do rata sa Iranom-“ponoviti greške iz prošlosti”.
Ovakvi stavovi autora Washington Posta dovode do zaključka da je Makron iskoristio težak trenutak da se suprotstavi Bijeloj kući prije nego što se vrati u Evropu, gdje se suočava sa teškim političkim krizama kako kod kuće tako i u Briselu.
“Najvjerovatniji rezultat je to što američki predsjednik neće obratiti pažnju na ono što je Makron pokušavao zaista da kaže, odnosno da neće razumijeti da je tako otvoreno osporavan,” napisala je kolumnistica Posta En Eplbam i dodala: “I to je možda bila poenta, jer će Makronov govor biti savršeno shvaćen u Francuskoj, Evropi, pa čak i u Sjedinjenim Državama (ne računajući Bijelu kuću).”
Dometi Makronove posjete
Makronov razgovor sa Trampom tema je i za list Politico, koji navodi da se predsjednik vratio kući sa najmanje tri dostignuća.
“Prvo, pokazao je da je Evropa sve značajnija na kineskom tržištu i da zato zaslužuje trajno izuzeće od novih tarifa SAD-a za čelik i aluminijum. Drugo, ubijedio je Trampa da manje govori o povlačenju američkih trupa iz Sirije,” stoji u tekstu u kojem se dodaje da se njegovo treće dostignuće odnosi na dogovor s Iranom.
Politico ocjenjuje da ovo može biti dovoljno da zadovolji francusko javno mnijenje, ali i da je manje vjerovatno da će ubijediti evropske zemlje.
“Mnogo toga je rečeno o Makronu kao “Trampovom šaptaču”, ali francuski predsjednik mora da odredi prioritete među mnogim multilateralnim procesima koje predsjednik SAD-a izbjegava. Nije pokušao čak ni vratiti nazad SAD u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, a i njegovi uspjesi u drugim područjima su klimavi”, tvrdi Politico.
Zaključuje se i da Makron nije obezbijedio jasnu posvećenost bilo čemu, uključujući i izuzeće iz tarifa.
“Ono što predsjednik SAD obeća nekome koga on lično voli, možda neće biti isto obećanje kada razgovara s nekim koge ne voli”, zaključuje Politico.
