Planeta

Jemenski pregovori, mali korak ka miru

Razgovori zaraćenih jemenskih strana svjetski mediji tumače kao dobrodošao korak ka mirovnom procesu, ali ne očekuju da će odmah dovesti do prekida rata, dok neki od njih ponavljaju zahtjev za odgovornošću Saudijske Arabije za sukob u kojem podržava sunitsku vladu protiv šiitskih pobunjenika Hutija.

Obnovljena nada za mir u Jemenu

Građani Jemena su preživjeli dosta toga, konstatuje za Njujork Tajms (New York Times) Martin Grifits (Martin Griffiths), specijalni predstavnik UN-a za Jemen i objašnjava:

“Bilo je potrebno mnogo lažnih početaka i propuštenih prilika prije nego što su se suprotstavljene strane dogovorile da se okupe i ponude nam tračak nade da ponovo započnu mirovni proces u Jemenu. To je važan početak da zaraćene stranke sjede i razgovaraju – razgovor koji zahteva od obje strane da suspenduju mogućnost vojne pobjede.“

Grifits kaže i da je tokom proteklih osam mjeseci, u svojstvu posrednika Ujedinjenih nacija u ovom sukobu, više puta upozoravao da je rat taj koji mir uklanja sa stola.

“Mir ima jače izglede danas, i vrijeme je da se podstaknu inicijative koje će dovesti do okončanja borbi… Vjerujem da sastanak u Švedskoj može donijeti dobre vijesti za grad Hodeidu i za ljude u Jemenu… Ove političke konsultacije u Švedskoj su prvi korak ka stavljanju Jemena na put mira…

Savjet bezbjednosti je ujedinjen u želji da okonča ovaj sukob. Zemlje u regionu pružile su punu saradnju u našem radu za ponovno pokretanje političkog procesa. Pa ipak, samo oni oko stola u mirnom, udaljenom dijelu Švedske mogu da ispune ove nade. U ime jemenske djece, nadamo se da će oni tu uspjeti.“

Mali korak ka miru

BBC ocjenjuje da između ratnih strana vlada tako duboko nepovjerenje da njihov prvi susret za dvije godine predstavlja značajan proboj i postignuće za izaslanika UN-a Grifitsa.

“Mjere za izgradnju povjerenja, koje uključuju obavezu obje strane da oslobode stotine zatvorenika, nazvane su “ogroman korak”. Stokholm je mali korak. Neće se govoriti o primirjima, čak i oko ključne luke Hodeida, jemenske veze za spasavanje. Pričaće se o deeskalaciji i uzdržavanju.

Saudijska koalicija i njeni saveznici iz jemenske Vlade još uvijek vjeruju da je preuzimanje Hodeide od Hutija najbolji način da se ovaj rat završi.“

BBC zaključuje da Grifits želi da barem počnu da pričaju o drugačijoj budućnosti i da počnu da preduzimaju korake koji mogu ublažiti ozbiljnu humanitarnu krizu.

“Jemenu je potrebno da izbjegne još veću katastrofu. Ali logika rata i dalje prevladava i to je tragično.“

Hodeida u fokusu

Rojters (Reuters) piše da su delegati i iz vlade predsjednika Abdelaraba Mansura Hadija i pobunjeničkih Hutija pohvalili Grifitsa, koji je u februaru preuzeo mjesto medijatora, zbog obezbjeđivanja nekih koraka za izgradnju povjerenja prije razgovora, uključujući evakuaciju ranjenih hutijevskih boraca na liječenje.

“Izaslanik takođe traži dogovor o ponovnom otvaranju aerodroma u Sani i obezbjeđivanju primirja u luci Hodeida pod kontrolom Hutija, koja je sada fokus rata. To bi moglo da dovede do šireg primirja za zaustavljanje koalicionih vazdušnih napada koji se krivi za smrt hiljade civila i raketnih napada Hutija na gradove u Saudijskoj Arabiji.“

Rojters podsjeća i da Ujedinjene nacije pokušavaju da spriječe pun napad na Hodeidu, ulaznu tačku za većinu trgovinskih dobara i pomoć Jemenu, kao i da su obje strane pojačale položaje u Crvenom moru u sporadičnim bitkama nakon deeskalacije prošlog mjeseca.

“Saudijska Arabija i UAE, lideri Saveza sunitskih Muslimana, žele da izađu iz skupih ratova u koje su se zaglavili od kada je koalicija zauzela južnu luku Aden u 2015. godini, svoj najveći dobitak uprkos superiornoj vazdušnoj moći.

Zemlje zaliva, na oprezu zbog iranskog uticaja, ušle su u rat u znak podrške Hadiju, koji je 2012. izabran na dvogodišnji mandat da nadgleda demokratsku tranziciju nakon masovnih protesta 2011. koji su srušili pokojnog bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha. Huti poriču da su iranski pijuni i kažu da je njihov pokret nacionalna revolucija protiv korupcije.“

Odgovornost Muhameda bin Salmana

U Jemenu vlada stanje gladi koja je djelo čovjeka, čak i ako nije zvanično priznato. Čovjek koji je to napravio je Muhammed bin Salman, princ prijestolonasljednik Saudijske Arabije, a postoje snažni dokazi da bi trebalo da bude optužen za izazivanje gladi na međunarodnom sudu, piše Gardijan (The Guardian).

“Masovna glad možda nije bila bin Salmanova inicijalna namjera, ali je uskoro postalo očigledno da će to biti ishod. Uprkos tome, on je uporno nastavio da vodi ratove koristeći metode koje su imale predvidljiv efekat – uskraćivanje hrane, čiste vode, ljekova i drugih osnovnih potreba milionima građana.

Među ovim metodama je ekonomska blokada, koja se sprovodi vazduhom, morem i kopnom i koja ograničava uvoz osnovnih namirnica i ograničava mogućnost građanima Jemena da putuju u inostranstvo radi liječenja.”

Gardijan ističe da bi govoreći u svoju odbranu, Bin Salman mogao da tvrdi da patnja Jemena ne ispunjava neophodni prag ozbiljnosti, jer UN nije proglasio epidemiju gladi u Jemenu.

“Ali, sa kolapsom zaposlenosti, milioni Jemena gladuju jer ne mogu sebi da priušte kupovinu hrane. To se kvalifikuje kao glad. Saudijski lider bi znao da je Jemen već ugrožen krizom hrane. To čini njegove akcije još kažnjivijim… Do danas nijedan međunarodni sud nije krivično gonio slučaj zločina iz gladi. Bin Salman bi bio odgovarajući prvi optuženi.“

Glad u Jemenu nije problem koji se samo pojavio, on se odavno nazirao

Analitičari već dugo tvrde da će, ako ne bude pod kontrolom, politička, ekonomska i fiskalna kriza Jemena izazivati masovnu, tešku glad. Kako se Jemen kreće prema ovom najgorem scenariju, ono što najviše uznemirava je to što nema indikacija da će se trend zaustaviti, čak i kada ljudi počnu da umiru u velikom broju, piše Vašington post (The Washington post).

“Nakon skoro četiri godine u građanskom ratu, 22 miliona ljudi u Jemenu sada traži neku vrstu pomoći. Svake nedjelje oko 10.000 ljudi dobije koleru; bilo je više od 1,2 miliona slučajeva bolesti i više od 2.500 smrtnih slučajeva, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Spasimo djecu (Save the Children) procjenjuje da je 85.000 djece umrlo od gladi i bolesti od kada se građanski rat razvio iz unutrašnje borbe za prevlast u međunarodni sukob početkom 2015. godine.“

Ako se ne spriječi planirani napad na luku Hodeida na Crvenom moru i rat završi, kaže Mark Loukok (Mark Lowcock), humanitarni šef Ujedinjenih nacija, ubrzo će uslijediti “velika glad”, a Jemen će pretrpjeti ono što on vjeruje da će biti najgora humanitarna katastrofa u modernom dobu.

“Čudno je što se u Vašingtonu nedavni porast pažnje zvaničnika Trampove administracije prema Jemenu tumači kao neka vrsta napretka. Pozivi na mirovne pregovore, bez konkretnih akcija i rasprava u Senatu, vjerovatno će biti preslabi i zakasnjeli.”

Ostavite komentar prvi!

avatar
1000

Send this to a friend