Iako je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan otkrio detalje o ubistvu novinara Džamala Kašogija, svjetski mediji mu zamjeraju pomirljiv ton koji je imao prema liderima Saudijske Arabije. Listovi ističu i da ovaj slučaj Erdoganu može pomoći u dodatnom definisanju odnosa između dvije zemlje.
Ukucajte “Erdogan kritikuje…” u Google i lista je beskrajna – UN, EU, Izrael, francuski intelektualci, Holandija, Njemačka. Posljednje dvije zemlje prije godinu dana dobile su epitete “nacisti” i “fašisti” od predsjednika Turske, piše BBC-jev Mark Louven i nastavlja:
“Sada uporedite to sa Erdoganovim riječima prema Saudijskoj Arabiji, koja je priznala ubistvo novinara disidenta Kašogija u svom konzulatu u Istanbulu. “Nemam razloga da sumnjam u poštenje kralja Salmana”, rekao je.
Louven navodi da mu je rečeno da Erdoganov suzdržan ton ima za cilj da pokaže da se to ne odnosi na Tursku i Saudijsku Arabiju, odnosno da je ta veza previše važna, iako je već zategnuta, da bi se razdvojila u ovoj fazi.
“Erdogan u svom obraćanju parlamentu nije spomenuo princa Mohameda bin Salmana po imenu: namjerni propust da ne bi postavio princa na svoj nivo. Cilj u Ankari je da podmetne klin između kralja i njegovog sina. Ali ključ za postizanje toga nije u Rijadu, već u Vašingtonu.“
Autor ocjenjuje da je Erdoganova strategija rizična, jer bi udaljavanje moćnog princa moglo da rezultira time da Saudijskom Arabijom vlada čovjek sa dubokom mržnjom protiv Turske u godinama koje dolaze.
“Pripremljena prilika za fotografiju princa koji se rukuje sa sinom Kašogija, kome je zabranjeno da napusti Saudijsku Arabiju, otkrila je moć koju on i dalje koristi nemilosrdno. Poruka je: mi smo se pomirili, pa pređite preko toga.“
Šta je turska igra?
Njujork Tajms (The New York Times) piše da Erdogan smatra da je slučaj Kašogija prilika da se oslobodi Saudijske Arabije, kao regionalnog i vjerskog rivala.
“Nema sumnje da je Erdogan bijesan što je strana sila počinila tako drsko ubistvo unutar granica Turske – zapravo, u Istanbulu, rodnom mjestu predsednika…
I možda Erdogan ubistvo vidi kao priliku, kako su spekulisali američki zvaničnici i drugi stručnjaci, za iznuđivanje novca od Saudijaca kako bi ojačao ekonomiju u Turskoj u zamjenu za eventualnu pomoć u prebacivanju krivice sa saudijskog režima. Turska lira stalno opada i inflacija raste, pritiskajući turske radnike i vladu.“
NYT objašnjava i da ako Erdogan tvrdi da posjeduje dokaze o kojima se priča – audio snimke ubistva ili druge obavještajne službe – mogao bi imati moć da 33-godišnjeg nasljednika Saudijske Arabije izbaci iz kolosjeka.
“Zapravo, to je možda pravi cilj Erdogana. On skoro sigurno gleda na epizodu Kašogi kao priliku da regionalnog rivala baci na koljena i unaprijedi svoj cilj da Turci postanu dominantna snaga muslimana sunita. On sanja da predsjedava obnovljenim Otomanskim carstvom.“
List na kraju zaključuje da upirući prstom u Saudijsku Arabiju kao nasilničkog komšiju ubicu, Erdogan je sada u položaju da okuplja turski narod oko zajedničkog neprijatelja, kao i da je vrlo vjerovatno da će iz ovog sukoba on izaći još jači.
Turska ne želi da promijeni režim u Saudijskoj Arabiji
Turska istražuje zločin koji bi mogao dovesti do prestolonasljednika Mohameda bin Salmana, ali nema interesa da se umiješa u unutrašnje poslove Saudijaca ili da pokuša da utiče na to ko postaje sljedeći kralj, izjavio je za Blumberg (Bloomberg) zvaničnik u turskoj predsjedničkoj palati i dodao:
“Ako, međutim, istraga onih koji su odgovorni za ubistvo Kašogija dovede do princa, onda je to njegov problem. Neko je morao da izda naređenja i ne zvuči ubjedljivo da bi grupa zvaničnika blizu Princa Mohameda uzela stvari u svoje ruke.“
Blumberg navodi da Saudijci moraju da odgovore na pitanja poput šta se dogodilo sa tijelom ubijenog novinara, kao i da saopšte identitet navodnog lokalnog saradnika koji ga je preuzeo.
“Izgleda da Sjedinjene Države počinju da prave distancu između sebe i svakoga ko može biti odgovoran za ubistvo Kašogija“, rekao je zvaničnik.
Erdogan se zauzeo za Kašogija – dok Turska zatvara najviše novinara
Njegova karijera traje četiri decenije, a novinar Džan Dundar je rekao da nikada nije vidio mračniji period za novinarstvo u Turskoj. Njegove kolege su zatvorene, zabranjena su im putovanja, optuženi su za podsticanje mržnje i pružanje pomoći teroristima. Glavni turski mediji, oni koji i dalje postoje, na strani su vlade, piše Vašington post (The Washington post).
Dundar sada živi u egzilu u Berlinu, objavljujući kolumne u seriji pod nazivom “Moja Turska” – kritikujući vladu koja će ga vjerovatno zatvoriti ako se vrati kući.
“Odveli bi me odmah iz aviona”, rekao je Dundar, bivši glavni i odgovorni urednik istaknutog turskog dnevnika “Džumhurijet“ koji je optužen za špijunažu i otkrivanje državne tajne.
Ove nedjelje, Erdogan je potvrdio da će u potpunosti istražiti ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu, navodi Post.
Ali novinari kao što su Dundar i zagovornici štampe kažu da zahtjevi Erdogana za istinom i otvorenost u ovom slučaju protivrječe strategiji koju je koristio.
Prema Odboru za zaštitu novinara, Turska zatvara više novinara od bilo koje druge nacije – više nego Kina, Rusija i Egipat zajedno. Za Erdogana, kontrola medija je jedan od načina da kontroliše podijeljenu zemlju i spriječi dodatne krize.
Ubistvo Džamala Kašogija prekinulo saudijsku čaroliju na zapadu
Čarolija je prekinuta. Saudijska Arabija je dugo uživala povlasticu koja je prevazilazila normalne diplomatske konvencije. Ogromna naftna bogatstva, hladni rat, iranska revolucija i želja za skupim zapadnim oružjem su je izuzeli od normalnih pravila ponašanja. Brutalno ubistvo Džamala Kašogija, koje nisu uspjeli prikriti, u saudijskom konzulatu u Istanbulu zasigurno je promijenilo ovaj poseban položaj Saudijske Arabije, navodi Fajnenšl tajms (Financial Times) i navodi:
“Događaji u Istanbulu otvorili su prozor koji se ne može zatvoriti. Jedna od najupečatljivijih stvari o navodnom odsjecanju glave i masakriranju Kašogija je to što Saudijska Arabija u tome ne vidi naročite razloge za kaznu koja bi mogla uslijediti.
Autoritet dinastije Saud počiva na opasnom dogovoru sa klericima čiji beskompromisni vehabijski brend islama nudi teološku mapu puta za grupe kao što su al-Kaida i tzv. Islamska država. Ako upitate bilo koju evropsku obavještajnu agenciju o uticaju na samo-radikalizovane islamiste odgovorne za terorističke napade širom kontinenta i odgovor jeste da proces radikalizacije počinje s molitvama u džamijama koje sponzoriše Saudijska Arabija, piše FT.
List ocjenjuje i da je mladi prestolonasljednik Mohamed, izvršni vladar Kraljevine, trebalo da okonča ovakve stvari.
“Prodao se kao veliki reformator. Saudijskim ženama je dato pravo da voze. Otvoreni su bioskopi. Sada se ispostavilo da je prestolonasljednik odgovoran i za desetak operativaca koji su poslati u Istanbul, očigledno sa naredbama da ubiju Kašogija.”
