Planeta

Kiša u pojedinim djelovima Australije, ali ne i tamo gdje je najpotrebnija

EPA-EFE/JAMES GOURLEY AUSTRALIA AND NEW ZEALAND OUT

U pojedinim oblastima u Australiji pogođenim požarima pala je očajnički dozivana kiša. Meteorolozi kažu da nije sigurno da će kiša pasti gdje je i najpotrebnija.

Snažne grmljavinske oluje sa jakom kišom i gradom zasule su pojedine regione Australije, koja gotovo nestaje pred očima svijeta u do sada neviđenim požarima.

Oluje su “priskočile u pomoć” vatrogascima, koji se natrpirodnim naporima bore protiv najgorih požara koje je Australija pretrpjela do sada. Međutim, da li će kiša pasti tamo gdje je najpotrebnija u narednim danima i da li će je biti dovoljno da se prirodni svijet u oblastima opuštenim od požara i sušama bar donekle spasi – vidjećemo.

Do sada nije bilo dovoljno kiše da ugasi požare, dok su pljuskovi sa grmljavinom u nekim oblastima izazvali nove probleme.

Vlasti su zabrinute i da bi masovne padavine mogle da dovedu do snažnih poplava, jer su godine suše neke regije toliko osušile da kiša jednostavno klizi sa zemlje. Zbog ogromnih požara izgorio je i dio vegetacije koji bi normalno upio padavine.

Služba za vanredne situacije države Viktorija objavila je na Fejsbuku nekoliko slika na kojima se vidi šteta od oluje, uključujući rupu duboku 4 metra koja se otvorila pored puta.

A massive thank you to all our volunteers across Victoria who attended calls for help during a powerful storm system…

Gepostet von Victoria State Emergency Service am Mittwoch, 15. Januar 2020

Djelove Melburna pogodilo je čak 77 milimetara kiše, uzrokujući poplavu i određenu štetu, saopštile su u danas lokalne vlasti.

Oluje su takođe pomogle vlastima da se bore sa vatrenom stihijom. Ruralna vatrogasna služba Novog Južnog Velsa saopštila je na Tviteru u četvrtak da “iako ova kiša neće ugasiti sve požare, sigurno radi ka njihovom obuzdavanju”.

Vatrogasna služba Novog Južnog Velsa je ranije tokom sedmice objavila da bi, ukoliko bi se prognoze koje najavljuju kišu obistinile, da bi to bila “panakeja (lijek za sve) za vatrogasce u regionu”.

U grčkoj mitologiji Panakeja je bila boginja univerzalnog iscjeljenja. Vjerovalo se da je samo ona umjela da napravi napitak za liječenje svake bolesti.

“To bi bili svi naši božićni, rođendanski, vjerenički, svadbeni i maturski pokloni ujedinjeni u jedno”, navedeno je u ponedeljak na Tviteru. “Držite palčeve.”

Šta znamo do sada:

– Najmanje 28 osoba je poginulo u požarima širom Australije

– Samo u državi Novi Južni Vels više od 3.000 kuća je uništeno ili oštećeno

– Znatne količine flore i faune jedinstvene za Australiju spaljene su ili ubijene. Jedna grupa ekologa procijenila je da je širom zemlje nestalo milijardu životinja.

– U nekim gradovima je ponestalo vode, dok su neki potpuno nestali u plamenu

– Veliki gradovi poput Sidneja i Melburna, iako pogođeni, pošteđeni su najteže štete. Kiša je uspjela da u manjoj mjeri očisti vazduh uprljan maglom i gareži u ova dva grada. Dim je već uticao na teniski turnir Australijan open u Melburnu, a zvaničnici su otkazali neke od treninga. Slovenka Dalila Jakupović bila je primorana da se povuče nakon problema sa disanjem.

“Stigao je trenutak krize”

“Stigao je trenutak krize”, upozorio je ser Dejvid Atenboro, slavni prirodnjak i dokumentarista, koji je u intervjuu za BBC njuz istakao da “odlažemo stvari godinu za godinom” kada je u pitanju borba protiv klimatskih promjena.

“Dok vam ovo govorim, gori jugoistočna Australija. Zašto? Zato što je temperatura na Zemlji u porastu”, rekao je on.

Dejvid Atenboro, koji je ovim intervjuom otvorio godinu dana specijalnih reportaža na temu klimatskih promjena, rekao je i da je “očigledna budalaština” to što neki političari i komentatori tvrde da australijski požari nemaju nikakve veze sa zagrijevanjem svijeta.

“Znamo savršeno dobro”, rekao je on, “da se iza zagrijevanja planete krije ljudska aktivnost”.

“Mi moramo da shvatimo da ovo nije igra. To nije samo vođenje slatke male rasprave koja će biti riješena kompromisima. Ovo je hitan problem koji mora da bude riješen i, štaviše, znamo kako to treba da se uradi – u tome je najveći paradoks, odbijamo da preduzmemo korake za koje znamo da moraju da se preduzmu”, rekao je Dejvid Atenboro.

On je saopštio da emisije gasova koje zagrijavaju planetu – od elektrana i fabrika, preko vozila i poljoprivrede – moraju skoro da se prepolove do 2030. godine, a umjesto toga, dešava se upravo suprotno. Ispuštanje tih gasova i dalje je u porastu umjesto da opada, a ključni gas, ugljen dioksid, trenutno je u atmosferi na nivou daleko iznad bilo čega doživljenog u ljudskoj istoriji.

Ova godina smatra se ključnom prilikom da se preokrene trend klimatskih promjena.

Povećanje od više od 1,5 stepeni značilo bi da će plavljenje obala, toplotni talasi i šteta po koralne grebene postati još veći.

Najnoviji podaci ukazuju na to da se svet već zagrijao za nešto više od jednog stepena, a kako stvari sada stoje, dalje zagrijavanje djeluje neizbježno.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Crnogorsko ture
Gost
Crnogorsko ture

Samo da ne padne u banjane nije dobro za posijane žitarice

Send this to a friend