Služba rezidencija japanskog premijera jezivo je mjesto. Inspirisana američkim arhitektom Frankom Lloydom Wrightom, vila od kamena i opeke u središtu Tokija postojala je samo tri godine kada su mladi mornarički časnici upali i ubili premijera Tsuyoshija Inukaija 1932. Četiri godine kasnije premijer Keisuke Okada bio je prisiljen skrivati se u ormaru tokom drugog pokušaja državnog udara, u kojem je ubijeno pet osoba.
Loša energija postala je transpacifička kada je 1992. američkom predsjedniku Džordžu Bušu ondje pozlilo tokom banketa. Povratio je u krilo premijera Kiichija Miyazawe prije nego što se onesvijestio. Uprkos saopštenju o egzorcizmu šintoističkih sveštenika, veza sa zlonamjernim duhovima bila je zatvorena, a rezidencija je bila prazna devet godina, sve dok se premijer Fumio Kišida nije uselio ubrzo nakon preuzimanja vlasti u novembru 2021. godine.
“Moji prethodnici su me upozorili da ću u ovoj zgradi naići na duhove. Naravno, to je stara zgrada, pa s vremena na vrijeme čujem zvukove. Ali, srećom, još nisam susreo duhove”, rekao je 65-godišnji Kišida u intervjuu za Time.
Premijer Japana izgubio nekoliko rođaka u američkom napadu atomskom bombom
Kišida je zaokupljen ovozemaljskim pitanjima. U Japanu je pokrenuo “novi model kapitalizma” za rast srednje klase kroz redistributivnu politiku. U inostranstvu je krenuo s revolucijom vanjskih odnosa: smirivanjem istorijskih nesuglasica s Južnom Korejom, jačanjem sigurnosnih saveza s SAD-om i drugima te povećanjem potrošnje za odbranu za više od 50 odsto. Podstaknut Bijelom kućom koja je željna uticajnih partnera koji bi spriječili rastuću moć Kine, Kišida je krenuo s pretvaranjem svjetske ekonomije br. 3 nazad u globalnu silu s odgovarajućom vojnom prisutnošću.
Ali to ne znači da ga ne muče duhovi. Njegova porodica potiče iz južnog japanskog grada Hirošime i izgubio je nekoliko rođaka u napadu atomskom bombom koju je bacio SAD 1945.
Njegova najranija sjećanja uključuju sjedenje na bakinom koljenu i slušanje užasnih priča o patnji: “Neizrecivo razaranje koje su doživjeli Hirošima i njeni ljudi živo mi je ostalo urezano u sjećanje. Ovo iskustvo iz djetinjstva bilo je glavni pokretač moje težnje za svijetom bez nuklearnog oružja.”
Sjevernokorejske balističke rakete redovito lete preko Japana, ali još veći problem je Kina
Upravo u Hirošimi od 19. do 21. maja Kišida dočekuje čelnike G7. Nada se da će iskoristiti tragičnu istoriju grada kako bi uvjerio najmoćnije svjetske demokratije da se samo kolektivna odlučnost može nositi s autoritarnom prijetnjom sve ratobornije Rusije, Kine i Sjeverne Koreje.
Tokio je možda 8000 kilometara udaljen od Kijeva, ali rat u Ukrajini upozorio je Japan na sve opasniji svijet, ne samo zato što je Japan i dalje upleten u kopnene i morske teritorijalne sporove s Rusijom nego i zato što redovno viđa sjevernokorejske balističke projektile kako lete iznad njega.
Još više zabrinjavajuća za Japan bila je kineska agresija na Tajvan, autonomno ostrvo za koji je autoritarni predsjednik Si Đinping više puta obećao da će ga baciti na koljena.
Pet projektila palo u vode ekonomske zone Japana
Kada je Peking prošlog ljeta pokrenuo vojne vježbe u znak protesta protiv posjeta Taipeiju predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi, pet je projektila palo u vode japanske ekskluzivne ekonomske zone, u koju kineski mornarički brodovi i avioni redovno ulaze.
U tom kontekstu Kišida je u decembru predstavio najveće japansko vojno jačanje od Drugog svjetskog rata, odražavajući porast potrošnje za odbranu širom Evrope, uključujući Njemačku, koja je poput Japana bila ponižena tim ratom.
Obveza bi povećala potrošnju za obranu na dva posto BDP-a do 2027. godine, čime bi Japan dobio treći najveći odbrambeni proračun u svijetu. I dok su se prethodni japanski čelnici kolebali oko nametanja međunarodnih sankcija, Kišida se spremno pridružio mjerama koje predvodi SAD.
Shinzo Abe dugo zagovarao transformaciju
To je transformacija koju je dugo zagovarao bivši japanski premijer Shinzo Abe, pripadnik iste desno orijentisane Liberalno-demokratske stranke (LDP) koji je ubijen tokom kampanje u julu. No, dok je Abeova reputacija jastreba izazivala podjele, Kišidina blaga ličnost omogućila mu je da sprovede sigurnosnu reformu bez značajnijeg suprotstavljanja.
Ipak, japanski ratni preporod nije bez kontroverzi. Nacija ima pacifistički ustav, a kritičari kažu da njeno vojno jačanje doliva gorivo na već zapaljivu regionalnu sigurnosnu situaciju. A s obzirom na to da je Kina glavni trgovački partner Japana, nejasno je kako Kišida može finansirati ambicioznu domaću agendu dok se suprotstavlja kineskoj supersili, koja se pokazala spremnom nametnuti ekonomsku odmazdu.
Još važnije, neki vjeruju da se ponovno naoružavanje Japana kosi s Kišidinim dugogodišnjim obećanjima da će raditi na svijetu bez nuklearnog oružja. Premijer kaže da mu je jedini cilj spriječiti tragedije poput Hirošime: “Današnja Ukrajina mogla bi biti sjutrašnja istočna Azija.”
Kišidin mandat već je naišao na dramu. Kišida je 15. aprila za dlaku izbjegao pridružiti se duhovima koji su vrebali premijerovu rezidenciju kada je tokom predizbornog govora na njega bačena cijevna bomba ručne izrade, ranivši jednog policajca. “Živim u svijetu politike”, sliježe ramenima kad ga se upita o incidentu: “Mogu se dogoditi svakakvi događaji.”
