Međunarodni monetarni fond (MMF) ponovo je smanjio projekcije globalnog ekonomskog rasta u 2023. godini, predviđajući pad svjetske privrede za četiri hiljade milijardi dolara do 2026. godine.
Kako prenosi agencija AP, generalna direktorka MMF Kristalina Georgijeva upozorila je da je „veća vjerovatnoća da će se stvari pogoršati, prije nego što se poboljšaju“ i navela da je ruska invazija na Ukrajinu dramatično promijenila poglede Fonda na ekonomiju.
Pandemija virusa korona, rastuća inflacija i pogoršanje klimatskih uslova takođe utiču na svjetske ekonomije pogoršavajući druge krize, poput nesigurnosti nabavke hrane i visokog nivoa duga u zemljama sa nižim prihodima.
„Rizici od recesije rastu“ ocjenjuje Georgijeva i ističe procjenu MMF da će zemlje koje čine jednu trećinu svjetske ekonomije ove ili naredne godine doživjeti najmanje dva uzastopna kvartala ekonomske kontrakcije.
Georgijeva je rekla da je MMF već tri puta smanjio projekcije globalnog rasta, pa sada očekuju 3,2 odsto za 2022, a 2,9 odsto za 2023. godinu.
Sumorne projekcije dolaze u vrijeme kada centralne banke širom svijeta podižu kamatne stope u nadi da će ukrotiti rastuću inflaciju. Federalne rezerve SAD bile su najagresivnije u korišćenju povećanja kamatnih stopa kao instrumenta za hlađenje inflacije, iako su i centralne banke od Azije do Engleske počele da podižu stope ove nedjelje, navodi AP.
Georgijeva ocjenjuje da bi “previše i prebrzo pooštravanje monetarne politike, i to na sinhronizovan način, moglo da gurne mnoge ekonomije u produženu recesiju“.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj je prošle nedjelje saopštila da će globalna ekonomija zbog rata u Ukrajini izgubiti 2,8 biliona dolara.
Ove projekcije dolaze nakon što je Organizacija zemalja izvoznica nafte OPEK+ u srijedu odlučio da značajno smanji proizvodnju, što bi moglo zadati novi udarac globalnoj ekonomiji i podići politički osjetljive cijene goriva u Americi neposredno uoči ključnih izbora za kongres u novembru.
