Naučnici upozoravaju: Nezajažljiva potražnja za strujom vodi ka klimatskoj katastrofi

Svijetu je potrebno sve više i više struje, a to znači ozbiljne klimatske promjene ukoliko se nešto uskoro ne promijeni, upozoravaju naučnici.

Kako prenosi Si-En-En, u najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA), sa sjedištem u Parizu, navodi se da je globalna potražnja za strujom skočila za šest odsto tokom 2021. godine, podstaknuta hladnijom zimom i ekonomskim oporavkom od pandemije.

To je doprinijelo da kako cijene tako i emisije ugljenika dostignu nove rekorde.

Porast potražnje je naročito veliki u Kini, gdje je zabilježen skok od oko 10 odsto.

Izvršni direktor IEA Fatih Birlo kaže da ovaj izvještaj predstavlja “ozbiljno upozorenje” za budućnost i da nezajažljiva potražnja za strujom vodi ka klimatskoj katastrofi.

Struja ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena dok zemlje napuštaju fosilna goriva a sve više automobila na električni pogon se nalazi na putevima.

Ali, za sada obnovljivi izvori struje ne uspijevaju da održe korak sa potražnjom.

Količina struje dobijene iz obnovljivih izvora je porasla za šest odsto na globalnom nivou tokom protekle godine, dok je količina one koja je proizvedena sagorijevanjem uglja skočila za devet odsto zbog velike potražnje i ogromnog porasta cijena prirodnog gasa.

Kao rezultat toga, emisije ugljen dioksida iz postrojenja za pravljenje struje su porasle za sedam odsto, čime su dostigle najviši ikada zabilježeni nivo, nakon što su bile u opadanju tokom prethodne dvije godine.

“Ovo ne samo da ukazuje na to koliko smo daleko od ispunjenja cilja neto nula emisija do 2050. godine, već i na neophodnost velikih promjena u strujnom sektoru kako bi se ostvarila njegova ključna uloga u dekarbonizaciji šireg energetskog sistema”, rekao je Birol.

U Sjedinjenim Državama, proizvodnja električne energije pomoću uglja skočila je za 19 odsto u 2021. godini.

Dobra vijest je, navode u IEA, da je ovaj porast je vjerovatno privremen i očekuje se da će na uglju zasnovana proizvodnja opadati za oko šest odsto godišnje u periodu između 2022. i 2024.

Ipak, u IEA upozoravaju da količine emisija iz energetskog sektora moraju “oštro” da opadnu da bi se globalno otopljenje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa i da bi se izbjegli najgori efekti klimatskih promjena.