Izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa (Donald Trump) o mogućem sastanku sa liderom Irana Hasanom Rohanijem (Hassan Rouhani) s ciljem poboljšanja odnosa naišla je na negodovanje kako Trampove administracije tako i savjetnika iranskog predsjednika.
Svjetski mediji ocjenjuju kako je nakon susreta s Kim Džong Unom i Vladimirom Putinom, bilo samo pitanje vremena kada će američki predsjednik najaviti sastanak sa iranskim liderom.
Nakon Trampove “bezuslovne ponude” Teheran i Vašington su ipak postavili uslove za eventualni sastanak lidera ove dvije zemlje, a Rohani ističe kako je na Evropi da pokuša spasiti nuklearni sporazum.
Obje strane odbacile Trampovu ponudu za sastanak
Trampova očito spontana ponuda značajan je preokret u priči i uslijedila je nakon zapaljive retorike pošto je u maju odbacio nuklearni sporazum sa Iranom, navodi Gardijan (Guardian).
Administracija bi sljedećeg mjeseca trebalo da nametne sankcije koje su bile ukinute u sklopu sporazuma 2015. godine i koje će pojačati pritisak na Islamsku Republiku za koju mnogi vjeruju da se okreće promjeni režima.
Čini se da državni sekretar Majk Pompeo (Mike Pompeo) nije saglasan sa Trampom, navodeći da prvo treba ispuniti nekoliko preduslova.U izjavi za CNBC rekao je da bi bio saglasan s ovim susretom samo ako Iranci pokažu spremnost da sprovedu temeljne promjene u načinu na koji postupaju sa svojim sopstvenim građanima, minimiziraju svoje štetno djelovanje i ako se prihvate da se isplati ući u nuklearni sporazum koji zapravo spriječava širenje nuklearnog programa.
Tramp već odavno sebe smatra velikim pregovaračem koji je najefikasniji kada se susrijeće sa svojim kolegama “licem u lice”, navodeći kao uspješne primjere nedavne sastanke sa sjevernokorejskim liderom Kimom Džong Unom (Kim Jong-un) i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, iako su oba sastanka kritikovana i sumnja se da je na njima postignut bilo kakav napredak.
Otvorenost prema Iranu dolazi samo nedjelju dana nakon što je, na svom Twitteru, velikim slovima zaprijetio toj zemlji “posljedicama koje su rijetki iskusili u istoriji”. Post je uslijedio nakon Rohanijevog upozorenja da “Amerika treba da zna da je mir sa Iranom majka svakog mira, a rat sa Iranom je majka svih ratova”.
Tramp je kasnije ublažio svoju prijeteću retoriku, rekavši da je njegova administracija spremna da se vrati za pregovarački sto s Iranom.
“Spremni smo da napravimo pravi dogovor, ne dogovor koji je napravila prethodna administracija, što je bila katastrofa”, rekao je on.
Rohani: Na Evropi da spasi nuklearni sporazum
U međuvremenu iranski predsjednik Hasan Rohani navodi da je povlačenje Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma bilo “nezakonito” i da je na Evropi da sačuva važan sporazum sa Teheranom, piše Rojters (Reuters).
Sjedinjene Države su se u maju povukle iz sporazuma koji je potpisan između svetskih sila i Teherana, a zbog kojeg su međunarodne sankcije bile ukinute u zamjenu za ograničavanje iranskg nuklearnog programa.
Agencija navodi da Iran i ostali potpisnici, posebno evropske sile, rade na pronalaženju načina za spasavanje nuklearnog sporazuma, uprkos povlačenju Sjedinjenih Država.
“Nakon što se Amerika nezakonito povukla iz nuklearnog sporazuma, loptica je prebačena Evropu“, rekao je Rohani.
“Islamska Republika nikada nije željela tenzije u regionu i ne želi nikakve probleme na globalnom nivou, ali neće lako odustati od svojih prava na izvoz nafte”, dodao je iranski predsjednik.
Ako predsjednik SAD želi razgovore, mora ponovo da se pridruži međunarodnom nuklearnom sporazumu, izjavio je savjetnik iranskog predsjednika Rohanija, prenio je Rojters.
Ispod prividne nadmenosti, iranske vođe okreću se SAD-u
S obzirom na to da je američki predsjednik Donald Tramp povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma s Iranom, iranska vlada će se fokusirati na jačanje kapaciteta za obogaćivanje uranijuma, zaprijetio je vrhovni lider Ajatolah Ali Hamenei (Ayatollah Ali Khamenei), dodajući da će nastaviti i testiranje balističkih raketa, piše geopolitička platforma Stratfor.
“Hamenei je naredio Organizaciji za atomsku energiju Irana da se pripremi za podsticanje obogaćivanja uranijuma i odbacio ideju rješavanja neslaganja njegove zemlje sa Sjedinjenim Državama putem diplomatije. Istovremeno, Iran je tražio da Evropska unija uloži napore da nadoknadi ekonomske troškove sankcija Sjedinjenih Država, prijeteći da će ugroziti regionalnu proizvodnju i izvoz ako njihov izvoz nafte bude zaustavljen”, navodi se u tekstu.
Oštar odgovor ukazuje na zabrinutost koju iranska vlada osjeća, zbog već neizvjesne pozicije Islamske Republike, ocjenjuje Stratfor, navodeći da je i prije Trampove objave o nuklearnom sporazumu, Teheran imao mnogo prioritetnih socijalnih i ekonomskih problema.
Brza devalvacija valute i inflacija cijena, pogoršanje problema životne sredine i oskudica vode, mogli bi pogoršati javno nezadovoljstvo i izazvati nemire. Iranska javnost, u međuvremenu, poziva konzervativne političare da Iran prestane učestvovati u građanskim ratovima u Siriji i Jemenu, u politici Libana i Iraka, te izraelsko-palestinskom sukobu.
Iranci su vrlo svjesni da posluju u međunarodnom i regionalnom okruženju u kojem nemaju podršku i da bombastična retorika neće dobro proći kod publike u inostranstvu. Kao rezultat, iranski visoki zvaničnici i diplomate, osim Hameneia, žele umanjiti neprijateljstvo sa Sjedinjenim Državama, navodi se u tekstu.
Iran ima još više razloga za oprez jer nema povjerenja u svoje najveće međunarodne partnere, Rusiju i Kinu. Iz perspektive Teherana, oni se ne mogu osloniti na Rusiju u napetoj situaciji sa Sjedinjenim Državama. Isto važi i za Kinu, koja verovatno neće ugroziti ogromnu trgovinu sa Sjedinjenim Državama zbog Irana.
U iščekivanju sankcija valuta pada i inflacija se povećava
Američki magazin Volstrit Žurnal (The Wall Street Journal) ističe kako je nakon sastanaka sa sjevernokorejskim i ruskim liderom bilo samo pitanje vremena kada će američki predsjednik najaviti sastanak sa iranskim predsjednikom.
Gospodin Tramp ima natprirodno povjerenje u svoje pregovaračke sposobnosti-i sve druge sposobnosti. Ali gospodinu Trampu treba odati priznanje, jer je primijetio da je ovo težak trenutak za iranski režim, za šta je on sam donekle zaslužan, piše u tekstu.
Teheran se bori da kontroliše odliv kapitala u iščekivanju ponovnog nametanja sankcija Sjedinjenih Država, počevši od naredne sedmice. U ponedjeljak, iranska valuta rijal pala je na vrijednost od 119 u odnosu na dolar na crnom tržištu, što je najniže do sada.
Mnoge evropske kompanije koje su počele poslovati nakon sporazuma 2015. godine sada zatvaraju trgovine. Zvaničnici, poput sekretara trezora Sigl Mandlkera (Sigal Mandelker), jasno su i vrlo često ukazivali kako će sankcije kazniti Iran zbog nedozvoljenih aktivnosti, kao što je finansiranje terorističkih aktivnosti Iranske revolucionarne garde u Siriji ili zbog podrške libanskom Hezbolahu.
Iranci povremeno protestuju širom zemlje zbog ekonomskih problema i za to ne krive Trampovu administraciju. Ako gospodin Rohani želi da prekine sankcije, njegov najbolji potez bio bi da prihvati Trampovu ponudu i ponovo pregovara o uslovima nuklearnog sporazuma, piše Volstrit Žurnal.
