Od Crne smrti do španskog gripa: Kako su pandemije oblikovale ljudsku istoriju

Hernan Cortes pobjegao je 1520. pred žestokim napadom iz astečke prijestonice Tenočtitlana i u bijegu do obale izgubio veći dio svojih vojnika. No, španski konkvistador nije znao da je za sobom ostavio daleko razornije oružje od pušaka i mačeva – velike boginje.

Kad se vratio da ponovo pokuša da osvoji grad, Tenočtitlan se slamao u epidemiji koja će uništiti astečki narod, strukture njegove vlasti i dovesti do brutalnog poraza Astečkog Carstva. Bio je to početak viševjekovnog propadanja domorodačkih društava od Ognjene zemlje do Beringovog prolaza.

Od bolesti do napretka

Od Justinijanove kuge u 6. vijeku i Crne smrti u 14. vijeku do dječje paralize i AIDS-a, pandemije su silom mijenjale civilizacije otkako su ljudi počeli da žive u gradovima prije više hiljada godina.

Premda su odnijele puno ljudskih života, podstakle su i velike promjene na području medicine, tehnologije, vlasti, obrazovanja, religije, umjetnosti, društvene hijerarhije i sanitarnih uslova.

Prije epidemija kolere u 19. vijeku u gradovima su se, na primjer, miješale otpadne vode i vode za piće.

Niko ne može znati kako će pandemija covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus, promijeniti svijet. Nepredvidive posljedice dovešće do još više nepredvidivih posljedica. Ali neke naznake se već vide.

Nacije se zatvaraju. Vladari teže većim autoritarnim ovlašćenjima. Ubrzava se urušavanje američkog liderstva. Privredu očekuje recesija. Ljudi žive u strahu i nepovjerenju, mnogi ostaju bez posla i mogli bi iskusiti siromaštvo kakvo nisu nikada.

Istovremeno, naučnici, tehnokrate i neke kompanije grozničavo rade ne bi li zaustavili ovu pandemiju i bolje nas pripremili za novu. Nema sumnje da će od ove epske krize nastati nova tehnologija.

Jedna pandemija je jedna pandemija

Pandemije su poznate po tome da uzrokuju haos, ali i po sposobnosti čovjeka da se prilagodi promijenjenim okolnostima. Među onima koji proučavaju pandemije postoji izreka: “Ako ste vidjeli jednu pandemiju, vidjeli ste jednu pandemiju”. Nema sličnih.

Pandemije i epidemije dovele su do velikog napretka na području javnog zdravlja što je omogućilo gradovima i civilizacijama da rastu i napreduju. To su na primjer teorija da neke bolesti uzrokuju mikroorganizmi, zatim sistemi gradske kanalizacije i vodosnabdijevanja, vakcinacija, penicilin, bolja higijena, odjeljenja za izolaciju oboljelih i naučna metoda koja je u modernu medicinu uvela racionalnost.

Nacije i društva rasli su i padali na talasima pandemija  

Pandemija kuge u 14. vijeku, koja je života stajala pola stanovništva Evrope, nanijela je smrtne udarce feudalnom poretku. Talasi kuge koji su slijedili još vjekovima uzdrmali su vjeru u Rimokatoličku crkvu i, kako sugerišu neki istoričari, omogućili renesansu i reformaciju.

Ali i promjene koje su izazvale manje epidemije, čak i jedva zabilježene u istoriji, takođe su imale velike posljedice.

Žuta groznica Amerikancima donijela pola države

Sjetite se samo kako su Sjedinjene Države stekle veliki srednji dio teritorija, što im je omogućilo širenje na zapad prema Kaliforniji i prerastanje u najbogatiju zemlju na svijetu.

Godine 1802, Napoleon je poslao najveću svjetsku vojsku na Karibe kako bi ugušio pobunu robova i obnovio francusku vladavinu u najprofitabilnoj francuskoj koloniji, Santo Domingu.

Ali epidemija žute groznice usmrtila je gotovo 50.000 vojnika i prisilila vojsku na povlačenje. Ostavši bez bogate kolonije kojom bi finansirao svoje velike planove na američkom kontinentu, Napoleon se usredsrijedio na Evropu kako bi se obračunao s Engleskom.

Santo Domingo je postao Haiti, prva slobodna crnačka republika na svijetu, a predsjednik Tomas Džeferson jeftino je kupio francusku teritoriju koja se protezala od Nju Orleansa sve do Kanade.

Zaboravljena pandemija

No još veća biološka katastrofa, pandemija španskog gripa 1918., koja je odnijela između 20 i 50 miliona ljudskih života na kraju Prvog svjetskog rata, bila je gotovo beznačajna u smislu većih društvenih promjena.

Neki istoričari nazvali su je “zaboravljenom pandemijom”, a čak su je i veliki američki pisci koji su živjeli u to vrijeme, kao što su Hemingvej, Fokner i Ficdžerald, ili ignorisali ili jedva spomenuli u svojim djelima.

“Ništa drugo, nikakva infekcija, rat ili glad, nisu nikad prije ubili toliko puno ljudi u tako malo vremena. A ipak nikada nije izazvala strahopoštovanje, ni 1918. ni posle”, istaknuto je u knjizi “Zaboravljena američka pandemija”.

Kako će ovaj novi virus, SARS-CoV-2, uticati na ljudsko društvo, ne može se znati. Pandemija je tek na početku. Ali zahvaljujući modernoj medicini i svemu što do sada znamo o virusu, niko ne očekuje novi španski grip ili Crnu smrt.