Planeta

Odluka o žalbi Asanža na izručenje SAD-u najranije u martu

Džulijan Asanž, Foto: EPA-EFE

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž će najranije sledećeg meseca saznati da li može da ospori izručenje SAD-u zbog optužbi za špijunažu ili je njegova duga pravna bitka u Britaniji završena.

Dvojica sudija Višeg suda u Britaniji saopštili su 21. februara da će odvojiti vrijeme da razmotre presudu nakon dvodnevnog saslušanja na kojem su Asanžovi advokati tvrdili da bi njegovo izručenje u Sjedinjene Države bilo “flagrantno uskraćivanje pravde”.

Advokati SAD-a, gdje je Asanž optužen za špijunažu, rekli su da je on ugrozio živote i otišao dalje od novinarstva u svom pokušaju da traži, ukrade i neselektivno objavi povjerljive dokumente američke vlade.

Asanžovi advokati zatražili su od Višeg suda da mu odobri novu žalbu na izručenje.

Odluka o Asanžovoj budućnosti se ne očekuje prije marta.

Ako sudije Viktorija Šarp i Džeremi Džonson donesu odluku protiv Asanža, on može da zatraži od Evropskog suda za ljudska prava da blokira njegovo izručenje.

Ipak, njegove pristalice strahuju da bi mogao da bude izručen u SAD prije nego što se to dogodi jer je britanska vlada već potpisala nalog za ekstradiciju.

Ovom 52-godišnjem Australijancu stavlja se na teret 17 optužbi za špijunažu i jednu optužbu za zloupotrebu kompjutera zbog objavljivanja gomile poverljivih američkih dokumenata prije skoro 15 godina na njegovoj veb stranici.

Američki tužioci navode da je Asanž ohrabrio i pomogao analitičarki obavještajne službe američke vojske Čelsi Mening da ukrade diplomatske depeše i vojne fajlove koje je objavio Vikiliks dovodeći živote u opasnost.

Advokat Kler Dobin, koji predstavlja američku vladu, rekao je 21. februara da je Asanž “stvorio ozbiljan i neposredan rizik” objavljivanjem stotina hiljada dokumenata – rizik koji bi mogli da naškodi i dovede do proizvoljnog pritvaranja nevinih ljudi, od kojih su mnogi živjeli u ratnim zonama ili pod represivnim režimima.

Asanžove pristalice tvrde da je on novinar koji razotkriva tajne i koji je razotkrio zločine američke vojske u Iraku i Avganistanu. Dugo su tvrdili da je tužilaštvo politički motivisano i da Asanž neće dobiti pravično suđenje u SAD.

Asanžovi advokati navode da bi se Asanž mogao suočiti sa zatvorskom kaznom do 175 godina ako bude osuđen, iako su američke vlasti saopštile da bi kazna verovatno biti mnogo kraća.

Asanžovi pravni problemi počeli su 2010. godine, kada je uhapšen u Londonu na zahtjev Švedske, koja je rekla da ga je tražila zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje dvije žene.

Asanž je 2012. potražio utočište u ambasadi Ekvadora.

On je izbačen iz Ekvadora u aprilu 2019. Britanska policija ga je odmah uhapsila i zatvorila zbog kršenja propisa o kauciji 2012. Švedska je odustala od istrage o seksualnim zločinima u novembru 2019. jer je slučaj zastario.

Sudija okružnog suda u Ujedinjenom Kraljevstvu odbacio je zahtjev SAD za ekstradiciju 2021. godine na osnovu navoda da će se Asanž vjerovatno ubiti ako bude držan u teškim zatvorskim uslovima u SAD.

Viši sudovi su poništili tu odluku nakon što su od SAD dobili uvjeravanja o zatvorskim uslovima. Britanska vlada potpisala je nalog o ekstradiciji u junu 2022.

Send this to a friend