Otpor ne samo Kine i Rusije, već i evropskih saveznika američkom državnom sekretaru Majku Pompeu (Mike Pompeo) koji je pozvao članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda (UN) da produže embargo na oružje Iranu nakon isteka u oktobru ove godine ukazuju na sve veću izolovanost i smanjenje uticaja SAD, pišu svjetski mediji.
‘Zakon džungle’
Američki državni sekretar pozvao je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda da produži embargo na oružje Iranu koji ističe za četiri mjeseca, ali je naišao na otpor Kine, Rusije, pa čak i evropskih saveznika koji dijele zabrinutost zbog iranskih raketnih i nuklearnih aktivnosti, ističe Vašington post (The Washington Post).
Na virtualnom sastanku Savjeta bezbjednosti u utorak, 30. juna, Pompeo je Iran nazvao “najsurovijim terorističkim režimom na svijetu” upozorivši da će Teheran razviti i izvoziti oružje koje će prijetiti prijestonicama Bliskog istoka i Evrope.
Rekao je da bi ukidanje zabrane trgovine konvencionalnim oružjem pretvorilo Iran u “neposlušnog trgovca oružjem”, opskrbljujući naprednim oružjem grupe poput Hamasa i Hezbolaha i podstičući sukobe u Venecueli, Siriji i Avganistanu.
Sastanak je održan radi rasprave o izvještaju UN-a o embargu koji ističe kao dio nuklearnog sporazuma iz 2015. godine s Iranom. Sjedinjene Države su, napominje list, odigrale ključnu ulogu u pregovorima o sporazumu, ali predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) povukao se iz njega 2018. godine i počeo ponovno primjenjivati američke sankcije koje su, kao dio sporazuma, bile ukinute.
Iako Sjedinjene Države više nisu potpisnice sporazuma, naglašava Vašington post, Trampova administracija prijeti da će, koristeći pravnu rupu, zatražiti ponovno uvođenje UN sankcija ako se embargo ne bude produžio. Ali, gotovo svaki ambasador izrazio je “žaljenje” zbog američke odluke da odustane od nuklearnog sporazuma pozivajući Vašington da se suzdrži u svojim akcijama i retorici.
List napominje da je Pompeo napustio videokonferenciju kada se pojavio iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif koji je zatražio od Sjedinjenih Država da nadoknade štetu koju su sankcije nanijele ekonomiji Irana. Pozvao je međunarodnu zajednicu i SB UN-a da se odluči da li će poštovati vladavinu prava ili će se vratiti “zakonu džungle predajući se ćudima odbačenog nasilnika”.
Pompeova upozorenja
Državni sekretar Pompeo kazao je da Savjet bezbjednosti treba da ‘odbaci iznuđivanje diplomatije’ i da djeluje u službi svoje osnivačke misije osiguranja globalnog mira i sigurnosti, odnosno da produži petogodišnji embargo Iranu na trgovinu konvencionalnim oružjem, piše Volstrit žurnal (The Wall Street Journal).
Najviši američki diplomata rekao je da će istek embarga omogućiti da Iran postane prijetnja pomorskoj trgovini, da kupuje ruske avione i druge tehnologije za svoje regionalne predstavnike, čime će ugroziti regionalnu ekonomsku stabilnost. Upozorio je da će iranska kupovina aviona ruske proizvodnje pretvoriti “gradove poput Rijada, Nju Delhija, Rima i Varšave u iranske mete”.
Pompeo je takođe ukazao na nalaze generalnog sekretara UN-a u izvještaju od 11. juna da je oružje upotrijebljeno u septembarskim napadima na saudijske naftne objekte, i ono koje je zaplijenjeno na jemenskoj obali u novembru i februaru, porijeklom iz Irana.
“Iran već krši embargo na oružje, čak i prije njegovog isteka”, rekao je.
Petogodišnja zabrana ističe 18. oktobra, a nekoliko zemalja je osporilo američki poticaj za produženjem embarga nakon povlačenja Trampove administracije iz nuklearnog sporazuma.
Pojedini analitičari smatraju da je ovosedmični sastanak SB UN-a išao na ruku Iranu koji želi iskoristiti političko razilaženje između Sjedinjenih Država i Evrope o Iranu, naglašava američki konzervativni list.
‘Američko koljeno na iranskom vratu’
Rusija je odbacila Pompeov poziv SB UN-a da produži embargo Iranu uporedivši politiku Vašingtona prema Teheranu kao “postavljanje koljena na vrat”, ističe Rojters (Reuters).
Obraćajući se SB ruski ambasador Vasilij Nebenzija opisao je politiku Vašingtona kao “maksimalnu politiku gušenja” čiji je cilj promjena režima ili stvaranje situacije u kojoj Iran “bukvalno ne bi mogao disati”.
“Ovo je poput stavljanja koljena na nečiji vrat”, rekao je ruski ambasador referišući se na smrt Džordža Flojda (George Floyd) u Mineapolisu nakon što mu je bijeli policajac kleknuo na vrat i čija nasilna smrt je, dodaje agencija, izazvala proteste širom Sjedinjenih Država i širom svijeta.
Rojters ističe da Trampova administracija već dugo tvrdi kako embargo na oružje Iranu ne treba ukidati sredinom oktobra, kako je utvrđeno nuklearnim sporazumom iz 2015. koji je Teheran postigao s Britanijom, Njemačkom, Francuskom, Kinom, Rusijom i administracijom Trampovog prethodnika, Baraka Obame (Barack).
Stupanjem Trampa na dužnost 2017. godine, njegova administracija se povukla iz sporazuma i odlučno povećala sankcije Iranu – u onome što Vašington opisuje kao pristup maksimalnog pritiska.
Kontroverzni pravni potez
Evropski saveznici Sjedinjenih Država izrazili su podršku produženju embarga na oružje Iranu, ali se protive novim sankcijama, tvrdeći da je iranski nuklearni program veći problem, javila je agencija Frans pres (Agence France-Presse).
“Jednostrani pokušaji pokretanja sankcija UN-a nespojivi su s našim trenutnim naporima za očuvanjem JCPOA”, rekao je britanski izaslanik Džonatan Alen (Jonathan Allen), koristeći se službenim nazivom sporazuma – Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA).
Američki državni sekretar Pompeo suočio se s protivljenjima u UN-u nakon što je zaprijetio da će koristiti kontroverzni pravni potez za ponovno uvođenje sankcija UN-a protiv Irana, ističe AFP.
Trampova administracija iznijela je novi argument da su Sjedinjene Države ostale učesnice nuklearnog sporazuma kako je navedeno u rezoluciji SB 2015. – i stoga mogu pokrenuti sankcije UN-a, ako utvrde da Iran krši njegove uslove, uključujući i embargo na oružje.
Kineski ambasador UN-a Žang Jun (Zhang Jun) rekao je pak da bi petogodišnji embargo na oružje trebao završiti onako kako je predviđeno rezolucijom 2015. “Nakon što su napustile JCPOA, Sjedinjene Države više nisu učesnici i nemaju pravo da u Savjetu bezbjednosti pokreću vraćanje sankcija”.
Ilustracija opadajućeg uticaja
Otpor Pompeovom pozivu – koji dolazi ne samo od suparnika poput Kine i Rusije, nego i od ključnih saveznika – ilustruje rastuću izolaciju i opadajući uticaj SAD-a, smatraju analitičari, čak i u postupanju s Iranom koji članice vide kao odmetničku državu koja destabilizira regiju, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).
Predstavnici Britanije, Francuske i Njemačke kazali su da se nadaju kako će naći način da ograniče iranski pristup oružju putem kompromisa u okviru sporazuma iz 2015., a ne akcije koju bi nametnuo Savjet bezbjednosti. Neki su, dodaje list, zaoštrili trenutnu krizu rekavši da je Tramp prvi započeo niz provokacija i odmazdi povlačenjem iz sporazuma i izricanjem kaznenih ekonomskih sankcija.
Viši analitičar za Iran u Evroazijskoj grupi, Henri Roum (Henry Rome), smatra da je sastanak od utorka “još jedna jasna ilustracija izolovanosti Vašingtona od iranskog pitanja – kao i neuspjeh u posljednje tri godine da uvjeri bilo kojeg drugog potpisnika sporazuma da podrži njegov pristup.”
Njujork tajms dodaje dodaje da su UN zvaničnici iznijeli nalaze da su rakete upotrijebljene u napadu prošlog septembra na ključne naftne objekte u Saudijskoj Arabiji napravljene u Iranu, kao i oružje za iranske saveznike Huti u Jemenu koje je zaplijenila američka mornarica.
UN-ova podsekretarka za politička pitanja Rozmeri Dikarlo (Rosemary A. DiCarlo) kazala je da je Iran počeo kršiti nuklearni sporazum prevazilazeći ograničenja za obogaćivanje uranijuma, što je potencijalni korak ka mogućnosti proizvodnje nuklearnog oružja.
Njemački predstavnik Kristof Hojsgen (Christoph Heusgen) rekao je da žali zbog agresije Irana u regiji i kršenja ljudskih prava kod kuće, ali je također podržao stav da Vašington, nakon što je napustio sporazum, ne može tražiti vraćanje UN sankcija jer bi time “zapravo kršio međunarodno pravo”.
Izolovanost Vašingtona
Na dan kada je Evropska unija isključila Sjedinjene Države sa “sigurne liste” zemalja kojima je dozvoljeno putovanje u 27-člani blok, hladni prijem Pompea na sjednici Savjeta bezbjednosti upotpunio je portret sve veće izolovanosti SAD i naglasio koliko druge zemlje imaju malo poštovanja prema Trampovoj administraciji koja se suočava s novembarskim izborima, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy).
Pompeo je pokušao potvrditi sve jači uticaj Amerike na svjetskoj sceni, ali ga je dočekao otpor prijatelja i neprijatelja u Savjetu bezbjednosti od 15 država, koje je oštro kritikovalo Vašington zbog povlačenja iz iranskog nuklearnog sporazuma prije dvije godine bez jasnog plana za ograničavanje nuklearnih aktivnosti Teherana.
Spor je usredotočen na sudbinu iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine – kojeg se Teheran, prema tvrdnjama UN zvaničnika, pridržavao prije povlačenja Vašingtona – kojeg evropska strana želi održati živim.
S druge strane, ocjenjuje Forin polisi, Trampova administracija nastoji eliminisati sporazum prije izbora – kako ga potencijalno buduća demokratska administracija ne bi vratila u život.
