Ovo je Bajdenov tim koji će voditi Ameriku naredne četiri godine

Novi američki predsjednik Džo Bajden  na dužnost je stupiojuče 20. januara, a zajedno sa njim na čelo najveće svjetske sile dolazi i tim ljudi koje je izabrao da mu pomognu u vođenju zemlje.

Neki od njih još uvijek čekaju potvrdu od Senata , ali gotovo je sigurno, da će po prvi put u  američkoj istoriji biti izabrane žene, Afroamerikanci i Latinoamerikanci.

Biden je imenovanjem Rachel Levin za pomoćnicu pri ministarstvu zdravljam, postavio i prvu transrodnu osobu na poziciju u američkoj vladi.

Izborom Kamale Haris za njegovu potpredsjednicu, na tu dužnost prvi put u istoriji zemlje stupa Afroamerikanka, žena i osoba azijskog porijekla.

Potpredsjednica: Kamala Harris

Kamala Haris je većinu svoje mladosti provela u Montrealu, u Kanadi, prije nego što je otišla na Univerzitet Hovard, historijski koledž Afroamerikanaca u Vasingtonu, nakon čega je diplomirala pravo na kalifornijskom Univerzitetu Berkliju.

Probila se na političku scenu Kalifornije kada je izabrana za okružnu tužiteljku San Franciska i uskoro postala prva žena i Afroamerikanka koja je postala glavna državna tužiteljka Kalifornije 2011. godine.

Senatorica postaje 2016. godine, a predsjedničku kandidaturu najavila je 2019. godine, u kojoj je ipak porazio Bajden. Njena majka bila je istraživateljka raka koja se doselila iz Indije, a njen otac je ekonomista sa Jamajke.

Državni sekretar: Antony Blinken

Entoni Blinken (58) ima veliko iskustvo u spoljašnjoj politici, služio je kao zamjenik državnog sekretara i zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost za vrijeme administracije Baracka Obame.

Završio je studije na Univerzitetu Harvard i Columbia Law School, a karijeru u spoljašnjoj politici počeo je za vrijeme administracije Billa Clintona. Radio je kao demokratski šef zaposlenih u Komitetu za spoljašnje odnose u američkom Senatu od 2002. do 2008. godine, gdje je blisko sarađivao s Bajdenom.

Kada je Bajden postao Obamin potpredsjednik, Blinken je imenovan za njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Trenutno je jedan od partnera u kompaniji WestExec Advisors, čiji je jedan od osnivača. Izbor Blinkena je signal povratka više tradicionalnog spoljašnjoj politici, koja zastupa jake međunarodne odnose.

Blinkenov prvi zadatak će biti da se fokusira na popravljanje odnosa između Vašingtona i drugih vlada i saveznika, koji su narušeni tokom politike Amerika na prvom mjestu i Trampove administracije.

Ministar odbrane: Lloyd Austin

Lojd Ostin je penzionirani general američke vojske. Ukoliko njegovo imenovanje potvrdi i Senat, Ostin će biti prvi Afroamerikanac koji će voditi ovo ministarstvo. Ima dugogodišnje iskustvo u vojsci i ranije je vodio američku Centralnu komandu. Kako bi bio potvrđen, Ostin, koji se penzionisao  iz vojske 2016. godine, trebaće izuzeće od zakona koji zahtijeva da ministar odbrane bude civil s najmanje sedam godina penzijskog staža. To izuzeće se desilo samo dva puta, jednom u slučaju Jamesa Mattisa, prvog ministra Donalda Trampa, i 1950. godine u slučaju Georgea Marshalla, glavnog generala tokom Drugog svjetskog rata.

Direktorica Nacionalne obavještajne službe: Avril Haines
Evril Hajnes (51) radila je s Bajdenom tokom Obamine administracije. Bila je zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući i zamjenica direktora Centralne obavještajne službe (CIA) te je tako postala prva žena na obje ove pozicije. Ukoliko njeno imenovanje bude potvrđeno, bit će i prva žena koja vodi nacionalnu obavještajnu službu.

Tako će biti nadležna za Nacionalni obavještajni program, Nacionalno sigurnosno vijeće, Vijeće za domovinsku sigurnost i savjetovat će predsjednika. Bivši direktor CIA-e Džon Brenan rekao je za američke medije da je Haines poštovana u obavještajnoj zajednici.

Haines je ranije bila istraživačica na Univerzitetu Columbia i gostujuća predavačica na Univerzitet  Hopkins.

Ambasadorka pri UN-u: Linda Thomas-Greenfield

Linda Tomas-Grinfild ima 35 godina iskustva u spoljnopolitičkoj službi, a za vrijeme Obamine administracije bila je zadužena za Biro za odnose s Afrikom. Također je bila ambasadorka u Liberiji. Kritički je pisala o potrebi da se ponovo izgradi State Departmenta nakon Trampove administracije. Njeni roditelji nisu uspjeli završiti osnovnu školu, ali ona je primljena na studije na državnom univerzitetu u Luizijani , gdje je išao i jedan od lidera Ku Klux Klana Dejvid Djuk.

Ministar domovinske sigurnosti: Alejandro Mayorkas

Bajden je nominovao Alehandra Majorkasa, porijeklom sa Kube, da vodi vladinu agenciju koja se, između ostalog, bavi pitanjem imigracija. Majorkas će biti prvi Latinoamerikanac i prvi imigrant na toj poziciji. Tokom Obamine administracije bio je direktor Službi za američko državljanstvo i imigracije, agencije pod okriljem ministarstva za domovinsku sigurnost, te zamjenik ministra. Majorkas (61) je rođen u Havani, a njegova porodica je pobjegla u Majami.

U biografiji Majorkasa navodi se da je za vrijeme Obamine administracije razvio i realizovao DACA program, koji dozvoljava imigrantima koji ilegalno dolaze u zemlju kao djeca da, ostanu u SAD-u te im se daje dozvola za rad ili za pohađanje škole.

Trampova administracija je pokušala ukinuti taj program. Prilikom nominovanja, Bajden je rekao da će Majorkas imati ključnu ulogu u popravljanju imigracijskog sistema. Neki smatraju da će njegov najveći izazov biti na američkoj granici s Meksikom, gdje je Tramp pokušavao izgraditi zid.

Direktor CIA-e: William Burns

Dugogodišnji diplomata Viliam Brns radio je i za demokratske. i za republikanske predsjednike. Bivši je američki ambasador u Rusiji i Jordanu. Bio je zamjenik državnog sekretara za vrijeme Obaminog mandata, ali je napustio State Department 2014. godine, kako bi vodio think tank Carnegie Endowment for International Peace. Brns je koristio svoje dugogodišnje iskustvo u pregovorima s Iranom oko nuklearnih ambicija. Takođe je bio veliki kritičar Trumpa i njegovog vođenja vanjske politike.

Ministarka finansija: Janet Yellen

Nekadašnja šefica Federalnih rezervi (Fed) postat će prva ministrica finansija SAD-a.  Jellen će imati ključnu ulogu u kreiranju ekonomskih politika kojima bi se SAD trebao izvući iz krize izazvane pandemijom covid-19. Takođe je bila prva žena na čelu centrale banke, pozicija na kojoj je služila od 2014. do 2019. godine. Bila je jedna od glavnih ekonomistkinja u Bijeloj kući za vrijeme Klintonove administracije. Jelen ima podršku i demokrata i republikanaca. Za nju je, kao i za Bidena, prioritet oporavak ekonomije.

Čelnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID): Samantha Power
Samanta Pauer je nekadašnja ambasadorica SAD-a pri Ujedinjenim nacijama te savjetnica bivšeg predsjednika Obame za ljudska prava.

Iz Bidenovog tima su saopštili da je Pauer diplomata koja se ranije tokom karijere suočila sa značajnim izazovima i krizama te koja će uspješno sarađivati ​​s američkim partnerima i okupiti međunarodnu zajednicu, suočenu s velikim izazovima.

Ona je i bivša novinarka i borac za ljudska prava, a dužnost stalnog predstavnika SAD-a pri UN-u obnašala je u periodu od 2013. do 2017. godine. Novinarsku karijeru je počela tokom opsade Sarajeva. Pauer je svjetskoj javnosti poznata i po knjizi iz 2003. godine Problemi iz pakla, za koju je dobila Pulicerovu nagradu, u kojoj se osuđuju Sjedinjene Američke Države što nisu spriječile kršenja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, Ruandi i drugim dijelovima svijeta

Šef kabineta: Ron Klain
Jednu od najznačajnijih pozicija u Bijeloj kući Bajden je dodijelio svom dugogodišnjem savjetniku Ronu Klajnu, s kojim radi od 80-tih godina. Klajn je tokom Obamine administracije bio Bajdenov šef kabineta kada je bio potpredsjednik. Bajden je isticao kako će se Klajn odmah fokusirati na pandemiju covid-19 te na ekonomski oporavak. Bio je aktivno uključen u proces oporavka od ekonomske krize 2009. godine, a zatim i tokom krize ebole 2014. godine. Klajn je bio jedan od ključnih ljudi u predsjedničkoj kampanji, tokom koje je prenosio poruku da će se ova administracija pomoću nauke boriti protiv covid-19 infekcije.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost: Jake Sullivan

Džejk  Saliven bit će jedan od glavnih savjetnika predsjednika. Takođe je bio na toj poziciji kada je Bajden bio Obamin potpredsjednik. Imenovan je i za zamjenika šefa kabineta bivše američke državne sekretarke Hillary Clinton. Bio je jedan od glavnih pregovarača tokom razgovora o iranskom nuklearnom sporazumu.

Specijalni izaslanik predsjednika za klimatske promjene: John Kerry

Nakon nekoliko desetina zagovaranja akcija protiv klimatskih promjena, prvo kao senator, a zatim kao državni sekretar, Džon Keri je izabran za specijalnog izaslanika predsjednika za klimatske promjene. Keri je pomogao u pregovaranju klimatskog sporazuma iz Pariza, koji je potpisao 2016. godine sa svojom unukom u krilu. Bajden je obećao da će se vratiti ovom sporazumu nakon što je Trump povukao SAD iz njega. Grupe za zaštititu životne sredine podržale su imenovanje Kerija.

Portparolka: Jen Psaki

Džen Saki je ranije služila kao direktorica komunikacija u Obaminoj administraciji i kao portparolka State Departmenata.

Radila je u Obaminoj predsjedničkoj kampanji, kao i kampanji Džona Kerija 2004. godine.