Planeta

Ovo je Selo mira na najopasnijoj granici na svijetu, između dvije Koreje

Panmudžom je napušteno mjesto na granici Sjeverne i Južne Koreje, nalazi se u središtu demilitarizovane zone između dvije neprijateljske države, Sjeverne i Južne Koreje, i zovu ga “selom mira”.

Ilustracija, foto: Twitter

U posljednjih nekoliko dana ovo mjesto je ponovo dospjelo u centar pažnje, nakon što su u utorak u njemu održani razgovori Sjeverne i Južne Koreje o učešću delegacije Pjongjanga na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama, a koje se održavaju u južnokorejskom Pjongčangu.

Sjeverna Koreja ponovo je otvorila prekinutu vojnu telefonsku liniju sa Južnom Korejom nakon pomenutih pregovora, što je potvrđeno i u južnokorejskoj vladi.

“Vruća linija”, kako je zovu, nije korišćena skoro pune dvije godine. U februaru 2016. godine prekinut je taj granični komunikacioni kanal u znak protesta što je Seul zatvorio zajednički industrijski kompleks.

Kontakt između dviju zemalja uspostavljen je nakon što je lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un, u svom novogodišnjem govoru izrazio nadu da će moći da pošalje delegaciju Sjeverne Koreje na Zimske olimpijske igre.

Selo mira

Panmudžon je udaljen 53 kilometara od Seula i 10 kilometara od Kaesonga, a njegov istorijski značaj za Koreju je enorman.

Prije Korejskog rata, Panmudžom je zapravo bio grupa od desetak kućica sa malim brojem stanovnika. U posljednjoj fazi rata, u selu su se održavali mirovni pregovori, a 27. jula 1953. u njemu je potpisan sporazum o primirju.

Selo se nalazi unutar demilitarizovane zone, ali sjeverno od demarkacijske linije, koja prolazi sredinom demilitarizovane zone. Nakon uspostave iste, svo stanovništvo je evakuisano, a selo je postepeno propadalo sve dok nisu nestali svi tragovi njegovog postojanja. Jedino što je preostalo od sela je zgrada u kojoj je potpisan sporazum, a koje je danas Sjevernokorejski muzej mira.

Foto: Twitter

“National post” piše da je to jedno od najčudnijih mjesta na svijetu, koje je nastanjeno isključivo vojnicima koji “bulje” jedni u druge. Selo je poznato i kao Zajednički bezbjednosni prostor.

Čine ga pet jednoličnih zgrada, od kojih su tri obojene u plavu boju Ujedinjenih nacija. Unutar jedne od njih nalazi se konferencijska sala u kojoj se sastaju delegacije Južne i Sjeverne Koreje, a sto koji se nalazi u njemu je podijeljen kao i selo, precizno na dva dijela, što zapravo predstavlja i granicu.

Ni Sjeverna, ni Južna Koreja nemaju jurisdikciju nad Panmudžomom. Unutar demilitarizovane zone postoji granica između dvije Koreje, a glavni put je okružen bodljikavom žicom i čuvarima.

Za razliku od većine mjesta koji predstavljaju mogući epicentar sukoba, Panmudžon je postao vremenom popularna turistička atrakcija. Obije Koreje redovno sprovode turiste, a iako zvuči pomalo čudno, Sjeverna Koreja ima reputaciju da je njihova tura “opuštenija”. Turisti sa Sjevera mogu se redovno vidjeti kako prave selfije sa sjevernokorejskim vojnicima.

“Sve može da prođe sve dok ne prelazite prokletu liniju”, rekao je jedan od turista.

S druge strane, na južnokorejskom dijelu posjetioci moraju da se pridržavaju strogog koda za oblačenje, uključujući zabranu za farmerke i kratke pantalone. Pokazivanje, mahanje i gledanje sjevernokorejskih vojnika direktno u oči je striktno zabranjeno, a posjetioci određenih nacionalnosti, uključujući i domaće turiste, moraju da prođu kroz provjere.

“Posjetioci neće pokazivati, niti praviti gestove ili izraze kao što je omalovažavanje, abnormalne akcije koje bi sjevernokorejska strana mogla da koristi kao propagandni materijal protiv Ujedinjenih nacija”, stoji u izjavi koju mora da potpiše svaki posjetilac.

Ilustracija, foto: Twitter

Za sve navedeno, vezano za južnokorejsku stranu, postoji dobro objašnjenje: vojnici Sjeverne Koreje imaju istoriju nepredvidivih izliva nasilja.

Najpoznatiji incident desio se 1976. godine. Američki tim počeo je da obrezuje drvo blizu granice, što je isprovociralo sjevernokorejske vojnike. Napali su jedinicu i ubili sjekirama dva Amerikanca. U skorije vrijeme, u novembru, sjevernokorejski vojnik dramatično je prešao na jug kroz Panmundžom, bježeći od kiše metaka svojih bivših kolega koji su pokušali da ga ubiju.

I kada južnokorejski vojnici otvore vrata konferencijske sale za sastanke, pored njih uvijek stoji vojnik. Navodno je to zato što su Sjevernokorejci u prošlosti pokušali da otmu stražare Južne Koreje.

Pored turista, Panmundžom je i jedno od obaveznih mjesta za političare posjetioce. Fotografije na granici imaju bivši premijer Australije Toni Abot, bivša državna sekretarka SAD Hilari Klinton, koja je stalno gledala čuvara Sjeverne Koreje u konferencijskoj sali. Barak Obama, Bil Klinton i Džordž Buš mlađi su takođe iskoristili priliku da prošetaju selom.

Zgrada u kojoj je potpisano primirje nalazi se na sjevernokorejskoj strani i pretvorena je u Muzej mira. Kako su turisti rekli, muzej sadrži obilje znakova koji ga zagovaraju kao mjesto na kojem su američki “imperijalisti” prisiljeni da se predaju slavnoj Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji.

“Američki imperijalisti su krivi za sve što je loše”, napisao je u blogu američki turista koji je posjetio sjevernokorejsku stranu.

Tu se desila i poznata “bitka zastavama”. Daeseong-dong, južnokorejsko poljoprivredno selo u blizini Panmundžoma, postalo je dom velikoj zastavi 80-ih godina. Kao odgovor na to, Sjever je postavio još veću zastavu u ​​obližnjem Kidžong-dongu, praznom selu koje postoji zbog propagandne svrhe.

Ovakve scene su nekada bile uobičajene na kontrolnim punktovima širom svijeta, naročito u podijeljenom Berlinu. Međutim, Panmundžom se često naziva posljednjim žarištem Hladnog rata.

Ž.N.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!

Send this to a friend